SVEOPĆA KRIZA U CRNOJ GORI: Parlamentarna većina traži Đukanovićev opoziv zbog kršenja ustava, a crnogorski predsjednik raspuštanje skupštine zbog političke trgovine

Foto: Screenshot/N1

Radio Televizija Crne Gore na mrežnim stranicama objavila je kako je “parlamentarna većina skupila 41 potpis podrške Prijedlogu za pokretanje postupka za utvrđivanje je li predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav, odnosno postupka za razrješenje predsjednika Crne Gore. Inicijativa je dostavljena predsjednici Skupštine Crne Gore Danijeli Đurović”.

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović opet je uspio protiv sebe ujediniti većinu crnogorskih stranka zastupljenih u Narodnoj Skupštini.

Prvi put je, od davne 1989. godine kad je kao predsjednik omladine ušao u vlast, njegova politička opcija poražena na izborima u kolovozu 2020. godine, ali samo formalno jer je Demokratska partija socijalista (DPS) ostala najjačom strankom no bez koalicijskog potencijala, pa je postala opozicijom.

Progurana je vlada stručnjaka pod vodstvom Zdravka Krivokapića koja je ubrzo izgubila većinu zbog Rezolucije kojom je osuđen genocid u Srebrenici što je odvratila prosrbijanske i proruske stranke.

Početkom ove godine Dritan Abazović je sastavio manjinsku vladu uz podršku DPS-a koju Đukanović povlači nakon što je potpisan Temeljni ugovor između Srpske pravoslavne crkve i Crne Gore.



Uslijedilo je razdoblje neizvjesnosti jer nije bilo uopće jasno hoće li se uspjeti formirati nova vlada unutar postojećeg saziva Skupštine ili treba raspisati prijevremene izbore.

Pred sam istek razdoblja za imenovanje novog mandatara postignut je dogovor da to mjesto preuzme Miodrag Lekić, najstariji zastupnik i član stranke Demos koja ima samo jednog zastupnika u Skupštini, bivši ministar vanjskih poslova i veleposlanik bivše SR Jugoslavije u Italiji u vrijeme vlasti Slobodana Miloševića.

Za mandatara ga je predložila većina zastupnika u parlamentu Crne Gore iz stranaka koje su formirale vlast nakon što su na izborima u kolovozu 2020. godine porazile Demokratsku partiju socijalista (DPS).

Đukanović je to odbio jer mu nije predočen 41 potpis podrške (Skupština ima 81 zastupničko mjesto), ali potpisi su stigli pred sam kraj zakonskog roka. Unatoč tome, Đukanović je samouvjereno izjavio da smatra najboljim rješenjem skraćenje mandata Skupštine i što skorije održavanje izvanrednih izbora.

Odgovor na ponašanje predsjednika Crne Gore prijedlog je za pokretanje postupka koji bi mogao voditi do njegovog razrješenja. Da bi se Skupština raspustila, potreban je istovjetan broj potpisa koji traži Đukanovićevo razrješenje.

Prepreka njegovom prijedlogu prijevremenih izbora stanje je u Ustavnom sudu: u punom sastavu ima sedam mjesta, a sada su popunjena samo tri, zbog čega ne može rješavati sporove izbornog prava, presudne za izborni proces, pa bi se izbori u takvim okolnostima mogli smatrati nevažećima.

Đukanović je pozvao Skupštinu da u najkraćem roku izaberu suce, kako bi se riješila institucionalna kriza u pravosudnom sustavu. Ako se to i dogodi, i dalje ostaje politička kriza u kojoj se zemlja našla.

U obrazloženju odluke je posebno istaknuo problem na sigurnosnom planu, s obzirom na aktualnu krizu u Europi, izazvanu agresijom Rusije na Ukrajinu, koja “ima nesumnjive implikacije na sigurnost Zapadnog Balkana”.

Prema crnogorskom Ustavu, trideset dana od pada vlade predsjednik mora dobiti prijedlog za mandatara, a ako ga ne dobije predlaže raspuštanje parlamenta i sazivanje novih izbora.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI