Države članice Europske unije teško se primiču dogovoru oko ograničavanja cijena plina, a njemački stav isti je kao i na početku krize. Nijemci se protive ideji uvođenja gornje granice za nabavu plina jer smatraju to teškom intervencijom na slobodno tržište.
“Za razliku od rugih, Nijemci su osuđeni na plin ne mogu funkcionirati ni građani ni privreda. Ovise o tom energentu i stoga logika ‘bolje da imamo plin, makar po visokoj cijeni, nego da ga nemamo”, rekao je za N1 novinar Deutsche Wellea Srećko Matić.
Matić kaže da je Njemačka značajno smanjila svoju ovisnost o ruskom plinu, a prije agresije na Ukrajinu, iz Rusije su uvozili 55 posto plina.
Ciljeve za skladištenje plina uoči zime su premašili. Za 1. listopada zacrtali su 85 posto, a popunjenost na današnji dan iznosi nešto više od 88 posto.
O dilemi susjednih država trebaju li potpisati bilateralne sporazume s Njemačkom o dijeljenju plina u slučaju krize s oprskbom, Matić je ustvrdio da “reakcije nisu uopće dobre. Od devet susjednih zemalja, u ovom trenutku samo dvije zemlje, Danska i Austrija, su se ugovorom obvezale da će biti solidarne, da će pomoći Njemačkoj u slučaju nužde”.