Javnosti je promaknuo “povijesni” podatak da je Hrvatska prošle godine napokon izašla iz dugogodišnje ekonomske krize. Njezini građani, međutim, u prosjeku nisu izašli iz krize, jer ne uživaju plodove gospodarskog oporavka, već su više ili manje ostali materijalno zakinuti. Hrvatske prosječne plaće, primjerice, lani su realno bile pet posto niže nego prije 10 godina, prema objavi Instituta europskih sindikata (ETUI).
Službene potvrde o formalnom izlasku zemlje iz krize još nema, jer će konačne podatke o rastu gospodarstva u prošloj godini Državni zavod za statistiku (DZS) objaviti tek na kraju veljače.
Nema sumnje da hrvatske vlasti u tom “povijesnom” povodu neće prirediti proslavu. Podatak prema kojem je Hrvatskoj trebalo čak 11 godina za izlazak iz krize – uz gubitak 200 tisuća radnih mjesta, kao i 300 do 400 tisuća mladih ljudi iseljenih iz zemlje – zaista nije razlog za slavlje. U gorem položaju od Hrvatske u Europskoj uniji samo su Grčka i Italija, koje i dalje nisu dosegnule prijekriznu razinu.
Još je žalosnije to što se Hrvatska nalazi među šest članica Unije u kojima su radnici danas realno plaćeni manje nego prije deset godina. U razdoblju od 2010. do 2019. godine u našoj državi su se prosječni paketi plaća – prilagođeni inflaciji, uključujući doprinose za socijalno osiguranje i naknade za plaće – smanjili za spomenutih pet posto.
Nepobitna je činjenica da brojna poduzeća u Hrvatskoj počinju bolje nagrađivati svoje radnike – poput Peveca, Podravke, mnogih turističkih i industrijskih tvrtki – što je pohvalno. Međutim, gorka stvarnost potvrđuje da golem dio poslodavaca nije spreman veći gospodarski kolač podijeliti sa svojim radnicima, piše Novi list.