Hrvatskom je odjeknula vijest o padu BDP-a od 15.1% u ovom kvartalu. Posljedice zatvaranja ekonomije polako dolaze na naplatu, a kako će se to odraziti na svakodnevni život građana, za 7Dnevno je objasnio ekonomski analitičar i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Guste Santini. Poručio je kako država treba intervenirati i spasiti gospodarstvo ne mareći za proračunski deficit, a predviđa veliku nezaposlenost. Smatra kako bez ozbiljnih poreznih rasterećenja i reformi nema značajnog oporavka.
Objavljeno je kako Hrvatska ima pad BDP-a od 15,1%. Što će to značiti za građane i kakav rasplet situacije možemo očekivati? Hoće li doći do velike nezaposleni?
“BDP je pao 15,1%, a u prvom kvartalu smo imali rast 0,4%, a istovremeno su se čuvala radna mjesta vladinim potporama, iako je gospodarstvo već imalo ozbiljnih problema. Bilo je rečeno da pravo na tu pomoć imaju samo tvrke koje imaju pad prihoda od 20%. Govorilo se stotinama tisuća ljudi koji imaju pravo na tu naknadu. Već to je znak disbalansa kad je tako velik broj ljudi imao pravo na naknadu u gospodarstvu koje zapošljava oko milijun ljudi. Dakle oko pola tvrtki je imalo pad prihoda više od 20%. Iako Državni zavod za statistiku najavljuje da su moguće korekcije tih veličina, te veličine odnosno pad od 15,1% nije tako velik. Imali su u vidu broj djelatnika u tvrtkama koje su imalo pravo na naknadu. E sada, Zdravko Marić je jasno dao doznanja da ta priča ne može ići dalje i da se takoreći, neće moći subvencionirati plaće u iznosu od 4 tisuće kune i sada će se morati tražiti neke druge mjere. Drugim riječima, Ministarstvo financija u ovom trenutku ne raspolaže dovoljnim sredstvima da se kvalitetno odredi prema krizi u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo. Prevedeno, to znači da bi uskoro mogli krenuti otkazi i da bi broj nezaposlenih uskoro mogao početi ozbiljno rasti. Jasno, kada ljudi postanu nezaposleni dobivaju neku pomoć, a ta pomoć će biti sve manja i manja. Na koncu, ljudi postaju socijalno ugroženi. Ako velik broj građana s niskim plaćama ili onih koji će dobiti otkaz, a ne raspolažu s ušteđevinom, prirodno je za očekivati da će ti ljudi imati ozbiljnih socijalnih problema. Prema tome, broj siromašnih i socijalno ugroženih bi se mogao rapidno povećavati.”
Hoće li porasti troškovi života?
“Što se tiče značajnijeg poskupljenja troškova života, ne očekujem da će se to dogoditi. Mi smo na jedinstvenom tržištu i robe ima u izobilju. Problem je što pada i što će padati potražnja. Ljudi troše sve manje i racionaliziraju. Manja potražnja, naravno znači, manje šansi da se održi zaposlenost. Dakle, počinje negativna spirala. A ova priča o tome kako se treba okrenuti gospodarstvu i kako ne treba dozvoliti da se ovisi u uvozu, to su priče za malu djecu. Nikakva se proizvodnja ne može pokrenuti preko noći. Dakle, mi ćemo stagnirati. Gospodarstvu treba velika financijska injekcija da se to gospodarstvo održi, a očito u proračunu novca nema niti će ga biti.”
Santini nadodaje kako Vlada u rješavanju ove krize ne smije robovati proračunskom deficitu te pozica građane da podrže značajne reforme i drastično smanjenje poreza.
“S obzirom na sve, ja sam pesimističan. Vjerojatno je u stvarnosti došlo i do većeg pada proizvodnje. Ovo su prvi podaci koji će se još peglati i čistiti. Ako ovo jesu točni podaci, znači da ćemo u slijedećem kvartalu još više pasti, a situacija još ozbiljnija. Možda pad neće biti 15.1%, ali sigurno preko 10% i to će stvoriti još lošije pretpostavke za oživljavanje gospodarstva. To je jedna makro slika. A mikro slika je još gora. S obzirom na odnos fiksnih i vanrednih troškova hrvatsko gospodarstvo će završiti s gubitkom. To znači da ljudi koji vode posao i koji su investirali, neće dobiti prinos za svoj kapital. Njihova će se imovina smanjiti. Doći će do još većeg pesimizma, a cijela stvar će se usložniti. Neimaština će se bitno povećati i broj socijalno ugroženih će se bitno povećati. Da bismo to riješili, moramo zaista odlučno krenuti u reforme i s druge strane zaboraviti na proračunski deficit. Gospodarstvo se mora sačuvati i mora se sačuvati socijalna stabilnost zemlje. Ako će se robovati proračunskom deficitu, bojim se da će stvar biti još teža i stvar bi mogla jako podsjećati na ono što smo imali 2008/2009. godine”, govori nam Santini te podsjeća kako država ima dužnost brinuti o svojim obveznicima.
“Dakle, treba ići u veći javni dug da se sanira gospodarstvo dok ne krenu bolji dani. Država bi trebali uložiti u privatni sektor. Ako država zabrani nekome da radi, onda im treba nadoknaditi štetu. Više nije bitno je li naše gospodarstvo ovisi u uslužnim djelatnostima. Bitno je da je to tako i da imamo kapacitete koji su neiskorišteni i da će turistički sektor završiti s gubicima. Kada je takva situacija, država mora pomoći svome gospodarstvu. Ako država ima pravo naplaćivati poreze, onda se ona mora brinuti o svojim poreznim obveznicima. To je temeljno načelo. Ako porezni obveznici nemaju novaca, a nemaju novaca jer će ostvariti gubitke, onda treba zaustaviti poreze. Rekao sam već u 7dnevno, da je potrebno napraviti moratorij na porezne obveze i dogovoriti s bankama da država preuzme kredite za najugroženije. Međutim, mi to nismo napravili. Sada kada se skinu svi ovi moratoriji, nastupit će eksplozija. Onog momenta, kada banke budu mogle naplaćivati svoja potraživanja, oni koji neće moći platiti, naći će se u neobranom grožđu. Država bi se trebala aktivnije odrediti. U prvom planu ne smije biti javni dug nego socijalni mir i očuvanje gospodarstva.
Hrvatska u odnosu na EU stoji loše jer već sad imamo među najmanjim dohodcima po glavi stanovnika. Za očekivati je da će takva zemlja teže iznijeti krizu. Ovo stanje ogolit će našu ekonomsku stvarnost. Hrvatska treba provesti ozbiljne porezne reforme koje kod nas nikada nisu cjelovite, to su uglavnom glancanja. Treba provesti i reformu javne uprave, treba racionalizirati državu i dramatično smanjiti poreze”.
“Pozivam građane da traže i podrže ozbiljne reforme”, zaključuje Santini.