Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci prije tri dana podignulo je optužnicu protiv dvojice državljana Republike Hrvatske (1948. i 1982.) zbog počinjenja kaznenih djela utaje poreza ili carina iz članka 256. stavak 1. i 3. u vezi članka 52. Kaznenog zakona. Prije toga napravili su detaljnu istragu.
U svom priopćenju DORH je naveo samo godine rođenja.
Ipak na Facebook stranici Pokret otpora – Riječani protiv korupcije dali su naslutiti o kome je riječ.
Prema njihovim slutnjama, navodno je riječ o poznatom riječkom poduzetniku Blažu Pavičiću i njegovom ocu Mirku Pavičiću. Za njih se zna da su bili u bliskim odnosima s bivšim ministrima financija Hrvatske.
Tako je mlađi, Blaž Pavičić prijatelj bivšeg ministra financija Zdravka Marića, dok je njegov otac Mirko u dobrim odnosima također bivšim ministrom financija Slavkom Linićem.
Ukoliko je tome tako, sada se treba detaljnije zamisliti nad Marićevom ostavkom u Vladi prije mjesec dana,
Priopćenje DORH-a prenosimo u cijelosti:
“Optužnicom se prvookrivljeniku (1948.), stavlja na teret da je od 2007. godine do 23. studenog 2009. u Rijeci; kao odgovorna osoba jedne pravne osobe koja je ujedno i osnivač druge pravne osobe sa sjedištem u Rijeci, a istovremeno postupajući i kao odgovorna osoba i ovlašteni potpisnik računa više trgovačkih društva sa sjedištima izvan Republike Hrvatske; postupio protivno odredbi članka 39. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak i u nakani da uskrati sredstva državnom proračunu Republike Hrvatske.
Tereti ga se da je koristio račune inozemnih društava kako bi prikrio stvarno ostvareni dohodak iz poslovanja svojih rezidentnih tvrtki te neistinito prikazivao njihovo poslovanje.
Prvookrivljenika se tereti da je obavio više novčanih transakcija s računa trgovačkih društava u kojima je bio odgovorna osoba te bi dio novca ponovno transferirao u rezidentna trgovačka društva i a taj se način okoristio isplatom kamata, a potom je, u ime pravne osobe sa sjedištem u Rijeci, zaključio ugovore o pozajmicama s inozemnim pravnim osobama koje je s namjerom prikazao da nisu vraćene u ugovorenim rokovima.
Slijedom toga je inozemno trgovačko društvo naplatilo od pravne osobe sa sjedištem u Rijeci dugovanja po osnovi pozajmica s kamatama koje je on, potom, putem druge osobe podigao s računa u inozemstvu i kao rezident Republike Hrvatske nije prijavio iznos dohotka ostvarenog u inozemstvu. Opisanim postupanjem prvookrivljenik je, tereti ga se, oštetio državni proračun Republike Hrvatske za iznos veći od 1.100.000,00 kuna.
Prvookrivljenika (1948.) se optužnicom tereti i da je od 20. ožujka 2008. do 31. prosinca 2012. u Rijeci, postupio u nakani da uskrati sredstva državnom proračunu Republike Hrvatske izbjegavanjem i umanjenjem plaćanja poreza na dohodak od kapitala od prihoda ostvarenog u inozemstvu, odnosno protivno odredbi članka 39. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak. Tereti ga se da je, koristeći činjenicu da kao član uprave inozemnih trgovačkih društava ima ovlaštenje za raspolaganje sredstvima po računima koje su ta trgovačka društva imala otvorenima u Švicarskoj, prenio novčana sredstva na svoj račun u Republici Italiji, a nakon toga na svoj račun u Švicarskoj.
Prvookrivljenik je potom, tereti ga se, tim novčanim sredstvima, a radi ostvarivanja dobiti isplatom kamata, raspolagao kao zajmodavac u korist inozemnog trgovačkog društva s kojim je sklopio više ugovora o pozajmicama u kojima je predviđena kamata i na temelju kojih mu je pravna osoba isplatila, zbog zakašnjenja, iznos veći od 400.000,00 eura.
Taj iznos dohotka ostvarenog u inozemstvu kao rezident Republike Hrvatske nije prijavio poreznim tijelima Republike Hrvatske i za koji je ukupni iznos neprijavljenog i neobračunatog poreza na dohodak veći od 1.200.00,00 kuna.
Drugookrivljenika (1982.) se optužnicom tereti da je od 7. travnja 2009. do 10. lipnja 2013. u Rijeci, kao zaposlenik jedne pravne osobe sa sjedištem u Švicarskoj, postupio protivno odredbi članka 39. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak i u nakani da uskrati sredstva državnom proračunu Republike Hrvatske izbjegavanjem plaćanja poreza na tako ostvareni prihod.
Tereti ga se da, iako svjestan da mu je s računa pravne osobe na osobne račune otvorene u bankama izvan Republike Hrvatske, s naslova plaće uplaćivan mjesečni osobni dohodak, nije podnio prijavu poreza na dohodak čime je oštetio državni proračun Republike Hrvatske za ukupni novčani iznos veći od 400.000,00 kuna”, piše u priopćenju.