ŠTO NAS ČEKA OVE JESENI I ZIME? Glavni ekonomist HNB-a: ‘Recesija još uvijek nije glavni scenarij, a dvojno iskazivanje cijena je dobro’

Screenshot/N1

O cijenama energenata, mogućoj recesiji i uvođenju eura za N1 govorio je Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.

Rekao je da je zadnjih tjedana na tržištima došlo do jednog dosta snažnog pada energenata i sirovina te da bi, ako tako ostane, najgore trebalo biti iza nas.

“Ono što se događalo na tržištima zadnjih tjedana je bilo čak i snažnije od predviđenog. Sada je već nafta pala s onih 120 dolara na najvišoj razini na otprilike 100 dolara i očekivanja su da bi do početka iduće godine mogla pasti na 80 dolara. Također, prije su ulagači kupovali energente i prehrambene namirnice da bi zaradili, a sad su vidjeli da na tome više ne mogu zarađivati. Ako bi cijene ostale ovakve i ako bi se kretale prema trenutnim cijenama, rekao bih da je nagore iza nas”, istaknuo je.

Na upit o tome zašto usprkos padu cijena nafte na svjetskim tržištima, maloprodajne cijene i dalje rastu, odgovorio je da je to više pitanje za proizvođače.

“Mi vidimo da su se kroz dugo razdoblje rafinerijske marže povećavale. Sigurno je dio rafinerijskih kapaciteta izvan pogona zbog dobave nafte. Moguće je da rafinerije koriste priliku i na taj način povećavaju dobit”, rekao je Šošić.



Osvrnuo se na strah u javnosti od toga što nas čeka ove jeseni i zime te naglasio kako recesija još uvijek nije glavni scenarij ove jeseni i zime.

“Neki niži rast nego što smo ranije očekivali, međutim još uvijek rast gospodarstva. Mi u Hrvatskoj očekujemo 5,5 posto rasta, to je efekt otvaranja gospodarstva. Još uvijek nema tih negativnih efekata u Hrvatskoj od skupljih cijena. Sama inflacija po sebi ne ruši gospodarski rast u kratkom roku. Ljudi ponekad pohrle u dućane da bi kupili nešto dok je još jeftinije. Vrlo nepovoljno djeluje kroz jedan dugi rok na potencijal rasta”, rekao je glavni ekonomist HNB-a.

No, izdvojio je dva potencijalna rizika.

“Prvi rizik je oprskrba energentima. Sve je to uz pretpostavku da plin ipak teče. Ako plin prestane teći, onda ECB očekuje pad europskog gospodarstva od 1,7 posto. Rizik tog scenarija nije zanemariv. Drugi rizik je rast kamatnih stopa. Središnje banke na početku nisu reagirale na inflaciju jer je gospodarski rast još uvijek bio krhak. Očekivalo se da se ti pritisici ispušu, ali rast ih je dodatno potaknuo. Središnje banke dižu kamatne stope”, naglasio je.

Glavni ekonomist HNB-a smatra da do rasta cijena dolazi zbog efekta zaokruživanja.

Isto tako, promjena iz kuna u eure, prema njegovim riječima, ne bi trebala imati nekog velikog efekta na potrošnju.

“Upravo zato je dvojno iskazivanje cijena dobro. Trebat će nam nekoliko mjeseci da se priviknemo. Ne bi trebalo biti nekakvih velikih efekata. Već i novine objavljuju koliko će koštati kruh, kava i ulje u eurima”, zaključio je Šošić.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI