Situaciju u parlamentu moguće je kontrolirati s minimalno 76 zastupnika, međutim, dogodi li se situacija nalik onoj iz 2015. godine kada ni HDZ ni SDP nisu uspjevali formirati većinu, situacija se počinje komplicirati.
Te godine HDZ i SDP bez Mosta nisu bili u mogućnosti formirati većinu neophodnu za to da od predsjednice dobiju mandat za formiranje vlade pa su potom uslijedili pregovori koji su potrajali nekoliko tjedana, međutim, upravo u tome mogao bi se kriti problem s kojim će se morati nositi parlamentarne opcije nakon nadolazećih parlamentarnih izbora. Naime, hrvatski Ustav ne nudi vremenske rokove za takvu situaciju, a rokovi se spominju tek nakon što mandatar od predsjednika dobije mandat te mora za svoju Vladu dobiti potporu u Saboru. Ukoliko dva mandatara u najviše dva mjeseca ne uspiju sastaviti Vladu tada se raspisuju izbori, ali ako nitko ne dobije mandat za sastavljanje Vlade rokova naprosto nema.
Na prošlim izborima predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nestrpljivo je inzistirala na tome da se akteri dogovore, a kada je konačno došlo i do toga nakon 44 dana od izbora Tomislav Karamarko i Božo Petrov stižu na Pantovčak sa 78 zastupnika, ali bez mandatara pa im Grabar-Kitarović daje rok od 24 sata za pronalazak premijera zaprijetivši im raspisivanjem izbora i imenovanjem Vlade stručnjaka dok se isti održe. Tako je na čelo Vlade zasjeo Tihomir Orešković. I sada pet godina nakon toga po istim ustavnim pravilima Hrvatsku očekuju neizvjesni izbori na kojima će pobjednik biti relativan te će se shodno tome ponovno povesti mučni pregovori oko vladajuće većine, no, Milanović ne misli slijediti primjer svoje prethodnice.
Naime, kako kažu njegovi najbliži suradnici, on će biti neutralan te će se držati po strani. Nema se namjeru petljati u unutarstranačke peripetije oko većine u Saboru, no Hrvatsku osim izvanrednih okolnosti zbog izbora, očekuju i oni uzrokovani koronom pa je pitanje koliko država i građani za sve to imaju vremena i strpljenja.