STARE KRAME ZA SOFISTICIRANO NAORUŽANJE: Rat u Ukrajini prilika je za besplatnu obnovu sustava HV-a

Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Rat u Ukrajini dodatno je aktivirao i onako moćno i živo međunarodno tržište oružja. Pogotovo se to odnosi na Europu koja se od završetka hladnog rata uljuljkala u lažnom osjećaju sigurnosti pod NATO-kišobranom. Godinama, pa i desetljećima, europske države su kontinuirano smanjivale svoje vojne kapacitete – broj profesionalnog vojnog osoblja i izdatke za obranu. Prevladavalo je mišljenje kako rata na Starom kontinentu više neće biti. Čak je postojala ozbiljna inicijativa da se i Rusija uključi u NATO. Sve u svemu, fokus globalnih sigurnosnih problema premjestio se na područje Bliskog istoka i Azije, a Europa je uživala u razdoblju mira, tranzicije gospodarstva i relativnog gospodarskog prosperiteta. 

 

Prvo otrežnjenje

U takvim okolnostima nije bilo politički mudro zagovarati povećanje izdataka za vojsku. Takvi trendovi doveli su do toga da su proračuni većine europskih vojski pali ispod 1 posto ukupnih nacionalnih proračuna. Politika razoružavanja i ukidanja služenja obaveznog vojnog roka u većini europskih država učinila je Europu krajnje ovisnom o zaštiti SAD-a. Prvo otrežnjenje za europske političare uslijedilo je nakon ruske vojne intervencije u Gruziji, potom je je izbilo tzv. arapsko proljeće, a Europa se našla u situaciji da ne može obraniti svoje granice, a kamoli intervenirati u svojoj interesnoj sferi. Profesionalne vojske svedene su na minimum, tehnika godinama nije bila obnavljana, a skladišta su ostala bez zaliha za dulje ratno djelovanje. 

Ruska agresija na Ukrajinu, najprije 2014., a potom i 2022., potpuno je promijenila javno mnijenje u Europi u pogledu izdataka za obranu. Najveći svjetski proizvođači naoružanja u rekordnom vremenu ostali su bez zaliha u skladištima zbog interventnih narudžbi, a proizvodne linije još nisu bile prilagođene ratnoj proizvodnji. Iscrpljujući rat u Ukrajini zahtijeva goleme količine naoružanja i streljiva ako Zapad želi da Ukrajina opstane. 



Ovdje se dogodio jedan zanimljiv fenomen. Zbog nedostatnih kapaciteta proizvodnih linija za suvremene oružane sustave koje treba dostaviti ukrajinskoj vojsci, Zapad je počeo Ukrajincima dostavljati naoružanje sovjetskog porijekla NATO-ovih članica iz srednje i istočne Europe. Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija, baltičke države, pa i Hrvatska uputile su u Ukrajinu zalihe vlastitog naoružanja, ali i sustave iz aktivne službe. Najbolji primjer za aktivne sustave koji su dostavljeni u Ukrajinu su slovački PZO sustavi S 300. Slovačka ih je isporučila u Ukrajinu tek kada je SAD obećao da će ih nadomjestiti vlastitim sustavima Patriot. Česi su uputili tenkove T-72 koji su bili uskladišteni kao rezerva. Poljaci su možda i najviše donirali ukrajinskoj obrani u dosadašnjem tijeku rata.

 

Izvori govore o čak 200 tenkova T-72, desecima teških samohodnih haubica 155 mm, tisućama protutenkovskih projektila i lakih protuzračnih sustava. Javna je tajna kako Poljaci servisiraju i ukrajinsko ratno zrakoplovstvo rezervnim dijelovima iz svojih skladišta. Također, gotovo sva vojna pomoć za Ukrajinu stiže upravo preko poljskih zračnih luka. Slovenci su se u ovu priču uključili donirajući 40-ak svojih moderniziranih tenkova M 84. S druge strane, Hrvatska je zasad poslala samo lako pješačko naoružanje. Kako je izjavio državni vrh – dovoljno za opremanje 4-5 brigada ukrajinske vojske.

Osim preventivne uloge kojoj je cilj ojačati ukrajinsku obranu kako ruske postrojbe uskoro ne bi pokucale i na njihove granice, sve navedene države nadaju se povoljnim aranžmanima za zamjenu tehnike koju su isporučili u Ukrajinu. Jamac kako će sva isporučena tehnika biti nadomještena novim sustavima je upravo SAD, ali i Njemačka. SAD i Njemačka su pripremili velike fondove kojima je cilj pomoći obrani Ukrajine. Upravo iz navedenih fondova Slovenci namjeravaju financirati zamjenu svojih tenkova M 84 novim njemačkim Leopard 2 tenkovima. Poljaci žele nove Patriot sustave, ali i Abrams tenkove. 

Što iz svega toga može naučiti Hrvatska i kako pomoći Ukrajincima, a pritom i obnoviti vlastite oružane snage suvremenim sustavima?

Pregovaračke sposobnosti

U Hrvatskoj već dulje vrijeme postoje planovi za modernizaciju, pa i zamjenu naših 70-ak M 84 tenkova. No novca nikada nije bilo ni za modernizaciju, a kamoli za nabavu novih sustava. U kopnenoj vojsci prednost je dana nabavi novih samohodnih haubica i opremanju Patria protuoklopnim sustavima. Možda je ovo idealna prilika da se zamijeni barem 40-ak tenkova novim, suvremenim, sustavima poput Leoparda 2 ili Abramsa. M 84 je jugoslavenska licencirana verzija T 72 i ukrajinski vojnici bi ga bez problema mogli koristiti i vrlo brzo uputiti u ratne zone. Tu je, kad je o Hrvatskoj riječ, i više od 100 BVP M-80A  oklopnih vozila pješaštva koja trebaju zamjenu. Riječ je o varijanti sovjetskog vozila BMP-1 koje Ukrajinci masovno koriste. Također, tu vrstu vozila ukrajinskoj vojsci već su isporučili Poljaci, Česi i Nijemci. Ta vozila bilo bi mnogo lakše povući iz naših vojnih jedinica nego tenkove koje je teško nadomjestiti.

 

Nama bi izvrsno, kao zamjena, došla oklopna vozila Puma ili Boxer, dok u aktivnu službu ne uđu naručeni Bradley. Hrvatska bi Ukrajini mogla ponuditi i svoje starije samohodne haubice 2S1 Gvozdika u kalibru 122 mm. Zauzvrat bismo od Njemačke mogli tražiti nove Panzerhaubitze 2000 od 155 mm te na taj način dodatno ojačati ovaj segment teškog topništva. Tu su i vučene haubice D 30, također u kalibru 122 mm, koje trebaju zamjenu. I jednu i drugu vrstu naoružanja ukrajinska vojska masovno koristi. Posebna je priča eskadrila naših Mi 8 helikoptera kojima će resursi isteći 2023. Ovo je izvrsna prilika da se cijela eskadrila zamijeni UH-60 M Black Hawk helikopterima koji su već počeli ulaziti u sastav HRZ-a. 

Svi navedeni planovi traže odlučnost, viziju i pregovaračke sposobnosti ljudi koji vode MORH i Glavni stožer. Eventualnom zamjenom navedenih sustava, uz nabavu već najavljenih sustava poput Rafalea, Bradleya i protuzračnih sustava, Hrvatska vojska bi postala respektabilna vojna sila u ovom dijelu Europe.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI