Krajem 2020. godine hrvatsku javnost i financijske krugove potresla je šokantna vijest iz bankarskog sektora o tome da je Financijski inspektorat RH kaznio Zagrebačku banku zbog niza propusta u sprečavanju pranja novca. Kazna je iznosila 33 milijuna kuna, koje je banka platila “ne trepnuvši” i nastavila svoje poslovanje kao da se ništa nije dogodilo. Do te godine, to je bila najviša izrečena kazna za jednu hrvatsku banku. Banka je kažnjena po jedanaest različitih osnova na temelju članka 39. Prekršajnog zakona. No manje je poznat podatak da to nije bio jedini prekršaj i kazna za Zagrebačku banku: ona je za ista i slična kaznena djela kažnjavana i prije i poslije u odnosu na ovu rekordnu kaznu!
S obzirom na to da Uprava Zagrebačke banke očito ima dobre relacije s mnogima, mediji su otkrili mnoge olakšavajuće okolnosti pri odmjeravanju kazne. Prije svega, izgleda da Zagrebačka banka ipak nije platila punu kaznu od 33 milijuna kuna, nego “samo” 22 milijuna, na temelju odredbi Prekršajnog zakona prema kojem, ako se kazna podmiri u roku od mjesec dana, Financijski inspektorat može prihvatiti i niži iznos. O tome nešto znaju i osobe koje počine kakav prometni prekršaj, pa im policajac objasni da, ako plate odmah, kazna je manja, a ako plate nakon nekoliko dana, kazna je veća. Postoji i treći, najjeftiniji način, ali taj nema veze s državnim proračunom.
Zagrebačkoj banci pogodovalo se po pitanju “popusta” na odmjerenu kaznu jer s obzirom na poslovanje iz prethodne godine, kazna je mogla iznositi i do 10 posto ostvarenog prihoda, čime bi kazna za banku mogla premašiti i 40 milijuna kuna. Neslužbeno, na temelju izvješća revizije HNB-a, mediji su objavili podatak da se u banci “opralo” 1,79 milijardi kuna kroz gotovo 5000 transakcija. No da bi se došlo do tog zbirnog podatka, trebalo bi analizirati sve izvještaje HNB-a i zbrojiti ukupne iznose nedopuštenih transakcija.
Najviša kazna
Ukratko, kazna od 33 milijuna kuna Zagrebačkoj banci je izrečena zbog ukupno 11 prekršaja vezanih uz kršenje Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, u promatranom razdoblju od 1. siječnja 2017. do 8. studenoga 2019. godine. U tom periodu Zagrebačka banka je napravila propuste kao što su: neprovođenje mjere dubinske analize za 72 klijenta; nije analizirala pozadinu i svrhu 1126 složenih i sumnjivih transakcija; za više od dvije tisuće transakcija nije koristila liste indikatora koji su ukazivali na pranje novca ili financiranje terorizma; Uredu za sprečavanje pranja novca nije prijavila 1122 sumnjive transakcije te nije uspostavila efikasan sustav unutarnjih kontrola za smanjivanje i efikasno upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.
Najveća pojedinačna kazna, 10 milijuna kuna, od ukupne kazne od 33 milijuna Zagrebačkoj banci odmjerena je zbog neprijavljivanja Uredu za sprečavanje pranja novca velikog broja transakcija talijanskih državljana s jednim ili više punomoćnika. U rješenju o prekršaju spominje se i tzv. talijanska tipologija koja je provođena kroz Zagrebačku banku, a riječ je o metodi pranja novca koja se odnosi na složene, neobične i sumnjive transakcije bez opravdane ekonomske ili pravne podloge, a banka nije provjerila pozadinu i svrhu tih transakcija niti je u pisanom obliku evidentirala nalaze takve analize.
Dubinska analiza
Dakle, Zagrebačka banka kažnjena je na temelju odluke Financijskog inspektorata koja je postala pravomoćna 30. listopada 2020. i to je bila dotad najviša prekršajna kazna izrečena nekoj kreditnoj instituciji u Hrvatskoj, i to ne samo iz područja sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma nego i iz svih područja za koja je propisana prekršajna odgovornost kreditnih institucija.
Zanimljivo je spomenuti još jednu pojedinost iz rješenja Financijskog inspektorata kojim se kažnjava Zagrebačka banka, a odnosi se na nekvalitetno provođenje dubinske analize klijenta od banke.
U rješenju se navodi da u 2019. godini, pri provođenju dubinske analize “… u procjeni rizika povezanih sa strankom nisu uzeti u obzir čimbenici rizika koji su povezani s ugledom stranke, odnosno nije provjereno postoje li nepovoljni izvještaji pouzdanih i vjerodostojnih medija ili drugih informacija o stranci ili stvarnom vlasniku stranke…”. To znači, kada nekom klijentu banke nije jasno zbog čega mu banka nije odobrila neki kredit, a ima svu urednu dokumentaciju, tada je odgovor vjerojatno u nepovoljnom, za njega, pretraživanju na internetu vezano uz njegovo ime, tvrtku, ponašanje ili poslove. Naravno, kao što se ovdje vidi, banka to može i ne mora uzeti u obzir.
U izvještaju HNB-a izrečen je stav i uvjerenje kako je ova drastična kazna za Zagrebačku banku vjerojatno bila dovoljno edukacijska i odgojna da se više ne ponove ova i slična djela. Tako je navedeno da je Zagrebačka banka nakon završenog nadzora HNB-a provela reorganizaciju poslovanja i povećala svoje kapacitete za utvrđivanje i sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma te je pristupila provedbi nadzornih mjera na temelju rješenja HNB-a. Drugim riječima, Zagrebačka banka je obećala “da će se popraviti i neće više griješiti”, ali nije bilo tako!
Tradicija pranja
Na temelju uvida u službene internetske stranice HNB-a, u dijelu koji s odnosi na informacije i odluke u povredi propisa, evidentno je da je Zagrebačka banka nastavila kršiti Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranju terorizma, kao da prethodne kazne HNB-a nije ni bilo! Kao što smo naveli, Zagrebačka banka to je radila i prije ove drakonske kazne, što dokazuje navedeno rješenje o prekršaju u kojem na početku piše da se prekršajni postupak vodi protiv prethodno kažnjavane Zagrebačke banke. Ukratko, Zagrebačka banka se kažnjava za pranje novca, sudeći po objavljenim presudama za razdoblje od 2015. do 2021. godine, kada je pokrenut sličan postupak. Dakle, više od šest godina.
Prije ovog rekordnog kažnjavanja Zagrebačke banke, s kraja 2020. godine, rješenja protiv banke pokazuju da je pranje novca u toj banci gotovo tradicionalno. Naime, rješenjem o prekršaju koje je izdao Financijski inspektorat Ministarstva financija od 19. siječnja 2018. godine banka je zbog obavljenih poslova pranja novca iz 2015. i 2016. godine kažnjena sa 90.000 kuna, dok je odgovorna osoba u banci kažnjena sa 7000 kuna. Kažnjeni su također na temelju Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, a Inspektorat je utvrdio nepravilnosti pri otvaranju računa fizičke osobe za koju nije utvrđen identitet, kao i zbog provedenih sumnjivih transakcija. U tim transakcijama prebačeno je 9,6 milijuna kuna i gotovo 900.000 eura. O tim transakcijama, iako su prekoračivali zakonske limite, Zagrebačka banka nije obavijestila ured za sprečavanje pranja novca, a to je trebalo učiniti najkasnije tri dana nakon učinjene transakcije s obzirom na to da su iznosi bili veći od 200.000 kuna. Daljom pretragom dostupnih dokumenata na stranicama HNB-a dolazimo do jedne druge kazne koju je odredio Općinski prekršajni sud u Zagrebu 17. studenoga 2021. godine u kojoj se okrivljena Zagrebačka banka i odgovorna osoba u toj banci – Maco Lotteri, proglašavaju krivima.
Bazelski sporazumi
Tom prilikom Zagrebačka banka je kažnjena sa 50.000 kuna, dok je Lotteri kažnjen sa 4000 kuna, a proglašeni su krivima zbog toga što nisu pri naplati potraživanja po hipotekarnom kreditu obavijestili jamca kredita o postojanju dugovanja po kreditu koje je nastalo 15. travnja 2020. i trajalo do 19. studenoga 2021. kada je dug podmiren. Banka je u ovom slučaju, umjesto pravodobne obavijesti, preporučenom pošiljkom, o obavezama jamca prema kreditu, samo uputila telefonski poziv uz nalog da u roku od sedam dana podmiri dugovanje nastalo u cjelokupnom periodu dugovanja. Time je banka počinila prekršaj na temelju odredbi Zakona o kreditnim institucijama.
Osim ovog, Zagrebačka banka je, također od Financijskog inspektorata, kažnjena i 27. rujna 2021. godine, zbog propusta u realizaciji platnog naloga. U ovom konkretnom slučaju, kako je napisano u rješenju, banka nije, kao pružatelj platnih usluga, obavijestila korisnika platne usluge o odbijanu izvršenja naloga za plaćanje na propisan način i u propisnom roku. Time je banka napravila prekršaj iz Zakona o platnom prometu. Kazna za Zagrebačku banku iznosila je, u ovom slučaju, 30.000 kuna, a za odgovornu osobu u Zagrebačkoj banci, Stefana Gisona, 3500 kuna. I u ovom slučaju, inspektorat je oboje proglasio krivim.
Dostupnost informacija o nezakonitostima u poslovanju banaka i njihovu sudjelovanju u pranju novca moguća je na temelju Bazelskih sporazuma. Na osnovi tih sporazuma uvedena je i obveza regulatora – HNB-a, o javnosti rada i javnoj objavi odluka o povredi propisa kreditnih institucija. Zbog toga je moguće da povremeno u javnost dospiju informacije o protuzakonitom poslovanju banaka, iako je velik broj odluka, presuda i rješenja kojima se kažnjavaju banke anonimiziran.
Na temelju dostupnih informacija, evidentno je da je Zagrebačka banka u razdoblju od 2018. godine do danas priznala krivnju i kažnjena najmanje sedam puta. Od toga dvije se kazne odnose na spomenute povrede Zakona o platnom prometu, dok se preostalih pet odnosi na kazne na temelju poslovanja suprotno odredbama Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Sve po starom
Koliko se odluka u kojima se kažnjavaju banke za slična djela, a odluke su anonimizirane, odnose na Zagrebačku banku, a koliko na druge banke, otvoreno je pitanje i to tek treba istražiti. S obzirom na to da smo naveli da je Zagrebačka banka kažnjena u ukupno u pet slučajeva za pranje novca i financiranje terorizma, ukratko ćemo ih ovdje spomenuti. Najpoznatiji slučaj od 33 milijuna datira od 30. listopada 2020. godine. Prije toga, kao što smo spomenuli, Financijski inspektorat banku je kaznio 19. siječnja 2018. godine, također zbog pranja novca i financiranja terorizma. Kazna za Zagrebačku banku iznosila je samo 90.000 kuna, a osoba u banci koja je provela nezakonitu transakciju kažnjena je sa 7000 kuna. To je drugi slučaj.
Sada dolazimo do zapanjujućih kazni za Zagrebačku banku koje se odnose na vrijeme nakon spomenute milijunske kazne. Naime, sljedeće dvije kazne za Zagrebačku banku donose se nakon 2020. godine, što može značiti da Zagrebačka banka nastavlja s uobičajenim protuzakonitim aktivnostima na pranju novca i financiranju terorizma, kao da kazne za protuzakonito poslovanje ukalkulira u transakcije. Doduše, kazne iz 2022. odnose se na razdoblje pranja novca prije milijunske presude, ali pokazuju kontinuitet nezakonitosti u Zagrebačkoj banci. U trećem slučaju, Inspektorat 11. siječnja 2022. godine kažnjava Zagrebačku banku i članicu Uprave banke Dijanu Hrastović zajedno sa 57.000 kuna. U obrazloženju rješenja piše da je Dijana Hrastović kriva zbog toga što 22. svibnja 2018. godine, prilikom provođenja mjera dubinske analize stranke, nisu poduzete sve mjere u procjeni rizika. Ovaj propust ponovljen je i sljedeće godine, kada je navedena osoba također propustila procijeniti rizik, ovog puta za 64 stranke, talijanske državljane. Te stranke provodile su sumnjive transakcije, kako se navodi u tumačenju rješenja – jer je postupanje stranaka odgovaralo tipologiji pranja novca prepoznatom u bankarskom sustavu Republike Hrvatske.
Talijanska praonica
Indikatori za pranje novca, prema bankarskim kriterijima su: uključenost gotovine u značajnim iznosima, veliko povećanje inozemnih transakcija koje uključuju gotovinu, brojne transakcije okruglih iznosa, veliko povećanje inozemnih transakcija i transakcija koje uključuju gotovinu, transakcije bez očitog poslovnog odnosa, poslovanje putem punomoći, uzastopna isplata gotovine s računa tijekom jednog dana i druge financijski neopravdane radnje. Iz rješenja Inspektorata zanimljivo je izdvojiti još jedan detalj koji pokazuje razmjere nezakonitosti u banci. Naime, tu se spominje da je u razdoblju od 15. siječnja 2018. do 6. veljače 2019. godine provedeno 1705 transakcija u korist talijanskih državljana – nerezidenata, a te transakcije bile su “školski primjer” pranja novca.
U četvrtom slučaju, 8. travnja 2022., ponovno je uslijedila kazna Inspektorata za Zagrebačku banku i drugog člana Uprave Eugena Paića Karegu. I konačno, u petom slučaju koji se vodio na Općinskom sudu u Zagrebu (poslovni broj: 21 Pp:10462/2021), a koji je završio nagodbom između HNB-a i Zagrebačke banke, pokazuje da sankcije i kazne nisu imale nikakav efekt na discipliniranje Zagrebačke banke. I Zagrebačka banka i drugookrivljeni Maco Lotteri proglašeni su krivima, iako se u dokumentu ne spominje kazneno djelo i presuđena kazna. Ovaj predmet pokrenut je i vođen nakon milijunske presude protiv banke iz 2020. godine. Ovdje se postavlja otvoreno pitanje: Služi li Zagrebačka banka kao praonica novca za talijanske državljane – nerezidente?
S obzirom na ovo neugodno otkriće o kontinuiranom pranju novca u Zagrebačkoj banci, postavili smo sljedeća pitanja HNB-u: Planira li HNB protiv Zagrebačke banke pokrenuti ozbiljnije sankcije (oduzimanje dozvole za rad), s obzirom na to da dosadašnje kazne ne djeluju jer Zagrebačka banka ponavlja kaznena djela? Hoće li Hrvatska imati kakve sankcije od stranih financijskih institucija zbog pranja novca koji se odvija na njezinu teritoriju? HNB je objavio i anonimne presude na svojim internetskim stranicama, zbog pranja novca: Odnose li se i te presude na Zagrebačku banku?
Koje su još hrvatske banke kažnjene zbog pranja novca?
Utvrđene slabosti
Primljeni odgovor HNB-a bio je sljedeći: Zakonom o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma (Narodne novine, br. 108/2017. i 39/2019.) propisane su mjere, radnje i postupci koje obveznici i nadležna državna tijela poduzimaju radi sprečavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma. Tako su i banke obveznici provođenja mjera, radnji i postupaka propisanih Zakonom. Hrvatska narodna banka provodi nadzor sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma i nad bankama. U okviru nadzora HNB utvrđuje jesu li banke uspostavile odgovarajuće sustave i kontrole kako bi prevenirale korištenje bankovnog sustava za pranje novca. Međutim, sve informacije u vezi s nadzorom banaka do kojih dolazimo tijekom provođenja nadzora, dužni smo čuvati kao povjerljive te ih ne smijemo učiniti dostupnim nijednoj drugoj osobi.
Kada u okviru nadzora HNB utvrdi nedostatke u sustavu banke, odnosno utvrdi da banke nisu uspostavile djelotvoran sustav sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma, HNB poduzima odgovarajuće Zakonom propisane mjere, primjenjujući načelo razmjernosti. Ujedno ističemo kako HNB, upravo u svrhu informiranja javnosti, objavljuje odluke o izrečenim pravomoćnim kaznama prekršajnih sudova i drugih tijela nadležnih za vođenje prekršajnih postupaka, a koje su donesene u postupcima u kojima je HNB ovlašteni tužitelj, uključujući i postupke u dijelu nadzora nad sustavom sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma ( https://www.hnb.hr/javnost-rada/informacije-i-ocitovanja/odluke-o-povredi-propisa ). U tim su objavama navedeni osnovni podaci o sadržaju odluke te, u pravilu, osnovni podaci o pravnim i fizičkim osobama u odnosu na koje je, kao počinitelje prekršaja ili povrede, pojedina odluka donesena.
U odnosu na postupanje Zagrebačke banke d.d., možemo izvijestiti da je Zagrebačka banka d.d. nakon završenog nadzora HNB-a provela reorganizaciju poslovanja i povećala svoje kapacitete za utvrđivanje i sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma te je pristupila provedbi nadzornih mjera na temelju rješenja Hrvatske narodne banke. Pritom je Zagrebačka banka d.d. iskazala primjeren stupanj spremnosti da otkloni utvrđene slabosti unutar sustava sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma. Između ostaloga, Zagrebačka banka d.d. obvezala se provesti 75 mjera kako bi povećala djelotvornost i učinkovitost svojeg sustava sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma. U međuvremenu je Zagrebačka banka d.d. provela sve mjere na koje se obvezala. U razdoblju od 2009. godine do danas pokrenuto je 20 prekršajnih postupaka protiv kreditnih institucija u kojima su donesene odluke kojima su utvrđeni prekršaji iz Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Kao što smo naveli, HNB na svojoj internetskoj stranici u rubrici Odluke o povredi propisa, upravo u svrhu informiranja javnosti, objavljuje odluke o izrečenim pravomoćnim kaznama prekršajnih sudova i drugih tijela nadležnih za vođenje prekršajnih postupaka, a koje su donesene u postupcima u kojima je HNB ovlašteni tužitelj, uključujući i postupke u dijelu nadzora nad sustavom sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma. U tim su objavama navedeni osnovni podaci o sadržaju odluke te, u pravilu, osnovni podaci o pravnim i fizičkim osobama kao počiniteljima prekršaja ili povrede, pod pretpostavkom da je pojedina odluka postala pravomoćna u posljednje tri godine. Naime, u skladu s odredbama Prekršajnog zakona (čl. 77. st. 2.), protekom tri godine od pravomoćnosti odluke o prekršaju počinitelj prekršaja mora se smatrati neosuđivanim (tzv. rehabilitacija) te je zabranjena svaka uporaba tih podataka o njemu kao počinitelju prekršaja. Među navedenim pravnim osobama – bankama je i Zagrebačka banka d.d.
Posljedice afere
Neugodna afera s pranjem novca u Zagrebačkoj banci, pretpostavlja se, bila je glavni razlog odlaska dotadašnjeg predsjednika Uprave, Miljenka Živaljića, iako je banka tvrdila da je on podnio ostavku iz “osobnih razloga”. Uz ovu temu, novinarski upit uputili smo i Zagrebačkoj banci koju smo pitali:
Zbog čega Zagrebačka banka opetovano ponavlja ista kaznena djela bez obzira na izrečene kazne? Čini li to namjerno ili zbog nepoznavanja zakona te očekuje li Zagrebačka banka oštrije sankcije HNB-a zbog ovih kaznenih djela, što bi moglo uključiti i oduzimanje dozvole za rad? Odgovore na ova pitanja nismo dobili.
Zanimljivo je i mišljenje ekonomskih analitičara bliskih bankarskom sektoru – da bi trebalo izbjegavati oštrije sankcije prema Zagrebačkoj banci jer bi to moglo izazvati krizu koja bi rezultirala negativnim posljedicama na bankarskom i financijskom sektoru u Hrvatskoj!