Dobri poznavatelji Šeksova lika i djela se ne čude što je upravo on, otpočetka bio protiv Mosta jer s Mostom u vlasti nikada nisi siguran da netko, pa bio to i 'revolucionar Grmoja, kako ga je nazvao Plenković u Saboru,kad tad neće izgovoriti famoznu rečenicu 'identificirati, locirati i lustrirati', od kojih se mnogima ledi krv u žilama.
Mediji su proteklih dana već pisali da je premijer Andrej Plenković svoju ‘strogo čuvanu tajnu’ o smjeni trojice ministara Mosta, otrkio tek nekolicini svojih najbližih suradnika. I kako je naveo Večernji list, tu njegovu odluku koja je donijeta samo 24 sata prije dramatične sjednice Vlade, da jednim ispaljenim metkom pogodi tri Mostove mete i de facto sruši cijeli Most, poduprli su, prije svih Davor Božinović, Plenkovićev šef kabineta i čovjek od njegova najvećeg povjerenja, Gordan Jandroković, glavni tajnik HDZ-a, te besmrtni Vladimir Šeks, premijerov politički mentor i savjetnik. S Plenkovićevom odlukom bio je upoznat, po pisanju Večernjeg lista i Davor Ivo Stier, politički tajnik HDZ-a i ministar vanjskih poslova, te Milijan Brkić, Plenkovićev stranački zamjenik, koji je premijeru i šefu HDZ-a, očito, trebao osigurati podršku stranačke desnice. A kako ju je osigurao vidi se po otkazivanju poslušnosti premijeru Plenkoviću neovisnih kadnidata s desne političke scene Brune Esih i Željka Glasnovića. Budući je pozanto da je Šeks i pri sastavljanju Vlade s Mostom bio skloniji drugim opcijama, pa i onoj o Vladi s HNS-om, sve je očitije da je upravo on, glavni arhitekt Mostova izbacivanja iz Vlade.
Grmoja:’Otvaranje arhivske građe je priča o Todoriću, Gregoriću, Božinoviću, Šeksu…’
No, ovdje treba spomenuti da Šeksov glavni razlog zašto se upinjao iz petnih žila srušiti Most kao što je to učinio Yul Brynner
u Bulajićevom ratnom spektaklu ‘Bitka na Neretvi’, koji se, kakve li slučajnosti, u tom filmu zvao upravo Vlado, nije osveta Mostovcima zbog inzistiranja na smjeni ministra financija Zdravka Marića, nego Mostov prijedlog izmjena Zakona o arhivskom gradivu i arhivima,
koje predviđaju otvaranje arhiva iz doba komunističke Jugoslavije,
zbog kojeg mnogi udbaši i kosovci ne mogu mirno spavati. Tako je politički tajnik Mosta Nikola Grmoja ustvrdio da je najavljena rasprava o Mostovu prijedlogu izmjena Zakona o arhivskom gradivu i arhivima izazvala opću strku u HDZ-u i nekim drugim srankama zbog bojazni da će se otkriti istina o arhitektima Hrvatske kakvu danas imamo. ‘Nemojte vjerovati onima koji vam prodaju priču, poput Ivana Vrdoljaka (HNS), da je ovo neka priča o prošlosti. Ovo nije priča o prošlosti, ovo je priča o sadašnjosti, o Ivici Todoriću, Gregoriću, Božinoviću, Šeksu. Ovo je priča o arhitektima ovakve Hrvatske, izjavio je Grmoja novinarima u Saboru, nakon što je rasprava o Mostovu prijedlogu Zakona o arhivima u drugom čitanju izazvala protivljenje i HDZ-a, ali i dijela saborske oporbe.A otkrivanje istine o, kako Grmoja kaže, arhitektima Hrvatske kakvu dans imamo, bila bi veoma neugodna, jer bi se razotrkilo mnogo štošta o ulogama nekih današnjih drmatora na političkoj sceni kao i njihovih bližnjih i njihova mračna uloga u novijoj hrvatskoj povijesti.
Mnogi bi gumicom izbrisalio prošlost
A počne li se, po tom pitanju klupko odmotavati, mnogi od sadašnjih kočničara Mostova prijedloga izmjena Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, plaše se da bi to u konačnici moglo dovesti do neke vrste lustracije neophodne za Hrvatsku i hrvatsko društvo.Upravo u tom kontekstu predstavljajući konačnu verziju izmjena Zakona o arhivskoj građi i arhivima koje predviđaju otvaranje arhiva iz doba komunističke Jugoslavije, Grmoja je ponovio kako je suočavanje sa svim aspektima komunističkog sustava bitna pretpostavka demokratizacije hrvatskog društva.
‘Samo ako imamo puno znanje o ključnim osobama i događajima u bivšoj državi možemo pravilno zaključiti o tome što se događalo 90-ih godina ili čak onome što se događa danas, rekao je Grmoja u raspravi o arhivima koju su, držeći da sada nije vrijeme za nju, a s obzirom na aktualnu krizu vlasti, napustili oporbeni, ali i dio HDZ-ovih zastupnika. Dakle, Šeksu je inzistiranje Mosta na smjeni mnistra fiancija Zdravka Marića dobro došlo, za završni pritisak na Andreja Plenkovića da Most odmah mora pasti, odnosno mora biti srušen. Jer ne srušimo li mi Most oni bi svojim izmjena Zakona o arhivskoj građi i arhivima koje predviđaju otvaranje arhiva iz doba komunističke Jugoslavije, mogli srušiti dosadašnji mit o nama, vjerojatno rezonira Šeks. U tom slučaju bi se dekodirala razna kodna imena, od Sove, Garavog i da ne nabrajamo nego bi se razotrkile i prave biografije raznih političkih i inih moćnika koji su drmali Lijepom našom od devedesetih godina prošlog stoljeća do danas. Tada bi se i iz biografija koju je Vladimir Šeks 1981. uputio Predsjedništvu SFRJ u povodu krivičnog postupka koji se tada vodio protiv njega pred Okružnim sudom u Osijeku zbog navodno učinjenog djela neprijateljske propagande moglo razaznati je li to što je govorio Grmoja, doista priča o arhitektima ovakve Hrvatske,među koje je ubrojao i nezaobilaznog Vladimira Šeksa.
U toj biografiji koja se do sada uglavnom skrivala od javnosti i
mainstream medija, Šeks je naveo svašta. Primjerice da je njegova cijela uža i šira obitelj bez iznimke sudjeluje u NOR-u i poslijeratnoj izgradnji zemlje. Nadalje u Šeksovoj biografiji upućenoj Predsjedništvu SFRJ između ostalog piše: ‘Otac je kao aktivist radničkog pokreta za cijelo vrijeme rata pod iznimno teškim i složenim uvjeima ilegalnog rada po direktivama KPJ organizira u Osijeku tvorničke radnike radi sabotaže i diverzija, radi na organiziranju JNOF-e, nabavlja i prebacuje razni materijal za NOVJ, organizira i prebacivanje ugroženih aktivista i drugih u partizane, organzira punktove za skrivanje ugroženih osoba, čuvanje oružja i hrane i materijala i sve to prebacuje u NOVJ.Hapšen i progonjen od okupatora. Ujak, prvi ratni komandant inžinjerijske brigade III.Armije, poslije rata i danas aktivan društveno-politički radnik.Stric, član KPJ od 1929.g. istaknuti sudionik radničkog pokreta u Beogradu, za vrijeme rata istaknuti partijski radnik u Beogradu, poslije rata se niz godina nalazi na istaknutim i odgovornim mjestima u društveno-političkom životu i privrednom životu. Svi ostali članovi obitelji aktivno sudjelovali u NOP-u kao partizani ili ilegalni aktivisti. Mnogi stradali od okupatora neki u koncentracijskim logorima’ stoji između ostaloga u Šeksovoj biografiji. Imajući sve to u vidu i ne čudi što je Šeks otpočetka bio protiv Mosta jer s Mostom u vlasti nikada nisi siguran da netko, pa bio to i ‘revolucionar Grmoja, kako ga je nazvao Plenković u Saboru, ipak neće izgovoriti rečenicu ‘Identificirati, locirati i lustrirati’, od kojih se mnogima ledi krv u žilama.