SARAJEVO STRAHUJE OD ‘BOŽIĆNE ČESTITKE’: Ovaj čovjek ima plan za BiH! Bošnjaci gube dominaciju nad Hrvatima, Komšić prvi oštro istupio!

Foto: Ured visokog predstavnika

SAD je definitivno odlučio riješiti političku situaciju u Bosni i Hercegovini, dokaz za to je činjenica da su imenovali poseban tim koji se bavi isključivo problemom reforme izbornog zakonodavstva i Ustava u BiH.

Također, uskoro bi u Sarajevo trebao stići novi veleposlanik SAD-a koji dolazi s jasnim uputama kao potpora već ranije imenovanom timu koji predvode Matthew Palmer i Gabriel Escobar.

Iako su bošnjački mediji i dio političke javnosti nekoliko puta tvrdili da američki tim u pogledu BiH nastupa različito od europske politike, pa i od politike koju je trasirao Christian Schmidt, novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, očito to nije tako. Štoviše, očito je da su njihovi potezi dobro usklađeni i izbalansirani te da je plan za reformu izbornog zakonodavstva u BiH već ranije donesen i usuglašen između zapadnih centara moći. Ovo što sada gledamo u nastupima Schmidta, Palmera i Escobara ispitivanje je terena na koji način izaći s dogovorenim izmjenama. U ovom tjedniku već smo ranije, među prvima, pisali o spremnosti novog visokog predstavnika u BiH da nametne izmjene izbornog zakona, također, prvi smo, pozivajući se na diplomatsko-obavještajne izvore donijeli glavne nacrte mogućeg rješenja izborne reforme s dvjema, imaginarnim, izbornim jedinicama u Federaciji BiH.


Sada smo u istupima Palmera, koji je obavio novi krug pregovora s BiH političarima o mogućim načinima izmjena izbornog zakona, dobili potvrdu tih navoda, ali i naziv modela prema kojem Schmidt, Palmer i Escobar vode pregovore. Riječ je o modificiranom prijedlogu Štefana Fuelea, bivšeg europskog povjerenika za proširenje. On je još 2014. pokušao za isti stol sjesti BiH političare i dogovoriti izmjene izbornog zakonodavstva.

Njegov prijedlog je, nažalost, odbačen, a BiH je izgubila sedam godina u jalovim sukobima i prepucavanju političkih stranaka. Fueleov model je osnova na kojoj Schmidt, Palmer i Escobar misle urediti BiH. S jedne strane, Schmidt putuje na relaciji Sarajevo – Beograd – Zagreb kako bi za taj plan pridobio susjedne zemlje supotpisnice Daytonskog mirovnog ugovora, a tandem Palmer – Escobar više se fokusirao na domaće političke aktere koje nastoje uvjeriti kako je najpametnije da sami usvoje izmjene izbornog zakona. No potpuno je sigurno da će, ne uspije li dogovor između domaćih političkih aktera do kraja godine, Schmidt poslati božićnu čestitku u vidu novog izbornog zakona. Protiv Fueleova modela, koji se uglavnom bavi izbornim zakonodavstvom u Federaciji BiH, zasad je oštro istupio Željko Komšić. Komšić svoj negativni stav opravdava činjenicom kako bi prema Fueleovu modelu glas iz većinski hrvatskih županija vrijedio tri puta više od glasa u većinski bošnjačkim županijama. No Komšić pritom zaboravlja kako BiH, pa ni Federacija BiH, nikada nije zamišljena kao centralizirana država u kojoj građani neposredno biraju predstavnike. BiH je prije svega konsocijacijska demokracija nastala kao odraz povijesnog nasljeđa. Međunarodna zajednica, preko Schmidta, Palmera i Escobara, nastoji konsocijacijsku demokraciju učiniti funkcionalnom u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava u predmetima Sejdić – Finci i Ustavnog suda za ljudska prava.



Činjenica da je protiv Fueleova modela prvi oštro istupio Željko Komšić sugerira da je i on svjestan kako će usvajanjem reforme izbornog zakonodavstva prema Fueleovu modelu Bošnjaci izgubiti mogućnost biranja dvaju članova Predsjedništva BiH. Komšićev politički saveznik Bakir Izetbegović zasad se ograničio na odgađanje izjašnjavanja o reformi izbornog zakonodavstva prema ovom modelu. Štoviše, sve je prebacio na nesretnog Komšića, poručivši Palmeru, ali i domaćoj javnosti, kako će pokušati uvjeriti Komšića da pristane na Fueleove reforme. Kako Izetbegović kaže, on i Komšić dio su zajedničke političke platforme i ako Komšić i njegov DF ne pristanu na Fueleov paket, onda ne mogu pristati ni on ni SDA. Očito je kako je Komšić tek izlika Izetbegoviću za odbacivanje izborne reforme te kako je i on svjestan da Bošnjaci ovim reformama gotovo sigurno gube jednog od dva člana u Predsjedništvu.

No nisu svi bošnjački političari negativno nastrojeni prema mogućnosti reforme izbornog zakonodavstva u skladu s prijedlogom Štefana Fuelea. Moćni medijski magnat i lider Stranke za bolju budućnost Fahrudin Radončić te lider stranke Narod i pravda Elmedin Konaković već su se ranije izjasnili kako se pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH mora riješiti. Ova dvojica BiH političara očito su svjesna kako Bošnjaci mogu očuvati BiH samo u suradnji s Hrvatima koji nemaju secesionističke aspiracije, za razliku od političara iz Republike Srpske. Međutim, Radončić i Konaković jaki su u Sarajevskoj županiji, dok je njihov utjecaj u državnom i federalnom parlamentu zanemariv. I jedan i drugi oportuno računaju kako će, kao dio bošnjačke političke opozicije koja je već preuzela vlast u Sarajevskoj županiji, profitirati na državnoj razini od mogućih sankcija međunarodne zajednice Izetbegoviću i Komšiću ako odbiju reforme.

Kad je riječ o hrvatskim predstavnicima, prije svega HDZ-u BiH i Hrvatskom narodnom saboru BiH, oni su oštro reagirali na dio Palmerove izjave u kojoj on predlaže da se kroz ograničene izmjene Ustava briše etnički prefiks članova Predsjedništva. Riječ je o određenom ustupku bošnjačkim političarima kako bi prihvatili izborne reforme. Znaju to dobro i u HDZ-u BiH i HNS-u, ali je njihovo javno negodovanje prije svega strateške razine, jer kada bi pozdravili Fueleov, a sada Palmerov prijedlog, u Sarajevu bi se digla i kuka i motika protiv prijedloga, ali i protiv Hrvata. No što točno predviđa Fueleov model? Riječ je o dosta složenom izbornom modelu koji se u određenoj mjeri primjenjuje u Belgiji. Prema tom prijedlogu, iz Federacije BiH birala bi se dva člana Predsjedništva, a Republika Srpska bi ostala jedna izborna jedinica iz koje bi se birao jedan član BiH Predsjedništva.

Nigdje ne bi bila navedena etnička pripadnost člana Predsjedništva pa bi se time sugeriralo kako svaki član Predsjedništva predstavlja sve građane BiH. Bit izborne reforme je u Federaciji BiH iz koje se biraju dva člana Predsjedništva. Prvi član Predsjedništva, prema Fueleovu modelu, bio bi kandidat koji dobije ukupno najviše glasova u svim županijama.

Drugi član Predsjedništva bio bi onaj kandidat koji je dobio više od 50 posto glasova u županijama u kojima prvi, izabrani, kandidat nije pobijedio. Prema svim izračunima, jasno je kako bi ovaj model jamčio da Hrvati slobodno mogu birati svog člana Predsjedništva, jer gotovo je sigurno kako bi u Federaciji prvi izabrani kandidat uvijek bio Bošnjak ili kandidat kojeg biraju Bošnjaci, a drugi kandidat bio bi Hrvat. U Ustavu i izbornom zakonu našla bi se i odrednica kako s prostora Federacije u Predsjedništvo ne mogu biti birana dva člana iz reda istog naroda.

I dok Hrvati mogu biti zadovoljni predloženim reformama za izbor članova Predsjedništva, potpuno je nejasno u kojem će smjeru ići reforme koje se odnose na izbor zastupnika u federalni Dom naroda. Ovaj dio izborne reforme jednako je važan, ako ne i važniji od izbora članova Predsjedništva, jer o Domu naroda ovisi sudjelovanje Hrvata u izvršnoj vlasti. Još otprije poznat je stav bošnjačkih političara koji žele drastično srezati ovlasti federalnog Doma naroda i svesti ga isključivo na ograničen broj nadležnosti iz pitanja vitalnog nacionalnog interesa. Time bi na mala vrata potvrdili svoju brojčanu nadmoć i potpuno majorizirali Hrvate. Hrvati u BiH ovaj put imaju sreću jer su i predsjednik i Vlada RH na istoj poziciji u pogledu prava Hrvata u BiH, a SAD i EU su od Zagreba odlučili napraviti ključno operativno središte za pacificiranje jugoistoka Europe. Vizija RH u EU-u i NATO-u bila je vizija za nekoliko generacija. Tek sada se vidi što bi joj bila alternativa – razni sporazumi tipa “otvorenog Balkana” i kronična nestabilnost pod utjecajem ruskih i turskih geopolitičkih utjecaja.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI