Premijer Andrej Plenković posljednjih je dana uza sve ostale teme posebno fokusiran na lokalne izbore u Splitu koji su izazvani ostavkom gradonačelnika Ivice Puljka. Donedavni gradonačelnik Puljak i sada prema anketama slovi kao favorit splitskih izbora, međutim, upućeni u HDZ-u svjedoče da su za Plenkovića baš ti izbori ključni, jer ako izgubi Split, Plenković dovodi u pitanje vlastiti opstanak na čelu Vlade i stranke. Ako pak njegov kandidat Zoran Đogaš uspije izdominirati u gradu pod Marjanom, tada bi premijer Plenković pobjedu tog nestranačkog liječnika i doktora znanosti mogao okrenuti u svoju korist te se unutar stranke ponovno pozicionirati kao najsnažnija i najutjecajnija karika, marginalizirajući pritom utjecajnog dalmatinskog HDZ-ovca Antu Sanadera. Time bi barem donekle zaokružio svoju priču o pomlađivanju stranke kojom još dominiraju stara lica koja su Plenkoviću u nasljeđe ostavili njegovi prethodnici. Da se Sanader neće tek tako predati, otvoreno govore isti oni splitski HDZ-ovci koji su na prošlim lokalnim izborima prepričavali detalje o ratu između Sanadera i premijera Plenkovića koji je od utjecajnog HDZ-ovca zahtijevao da njegov kandidat Vice Mihanović stranci u Splitu donese pobjedu, najavljujući u suprotnom Sanaderovo umirovljenje. Taj se scenarij u konačnici nije realizirao, Plenković je kapitulirao pred Sanaderom, a sada pred njim stoji ozbiljna prilika koju mora iskoristiti.
Inzistirao na doktoratu
Iskorištavanje prilike ne teče, međutim, onako glatko kako je to Plenković zamislio u trenutku kada je inzistirao da na Puljka izađe netko s titulom doktora znanosti, jer Đogaševoj kandidaturi nije naklonjen dio splitskih HDZ-ovaca koji smatraju da je u njihovim redovima trebalo pronaći odgovarajućeg kandidata i time odmah u startu srezati Sanaderov, ali i utjecaj Vice Mihanovića koji također predvodi drugu struju nezadovoljnika koji su naklonjeni Sanaderu i koji s Đogaševim dolaskom i eventualnom pobjedom na izborima strahuju za svoje pozicije na županijskoj razini kojom ravna Blaženko Boban. Ionako kompleksnu situaciju u splitskoj organizaciji vladajuće stranke dodatno su zakomplicirali medijski napisi o Đogaševoj aferi, odnosno napisi o tome da je ovaj nestranački kandidat bespravno gradio krovnu terasu na kamenoj kući u središtu Splita, koju je potom godinama pokušavao legalizirati. Iako ta vijest na nacionalnoj razini i nije imala nekog odjeka, u Splitu je itekako odjeknula, a posebnu pozornost privukla je među HDZ-ovcima koji su se po običaju i oko te vruće predizborne priče podijelili.
Dok jedni vjeruju kako sporni napisi ni na koji način ne mogu naštetiti Đogašu i njegovu ugledu, drugi tvrde kako je ta afera maslo Sanaderovih nezadovoljnika, a treći pak taj cirkus pripisuju kampanji i pojačanom interesu za Đogaša koji je sve do Plenkovićeva poziva bio prilično distanciran od novinara i medija. Ono od čega strahuje splitska struja HDZ-a koja nije naklonjena Sanaderu jest to da bi Đogaš manje problema mogao imati sa svojim protukandidatom Puljkom, a znatno više s HDZ-ovcima koji su zbog Sanadera, a u strahu za vlastite fotelje, spremni bojkotirati Đogaša i njegovu kampanju na svim razinama, odnosno u svim lokalnim strukturama.
Potpuni raskol
Takvim pristupom, svjesno ili ne, Sanaderovi ljudi neizravno udaraju na premijera Plenkovića, koji je doduše djelomično i sam kriv za ovo stanje stvari jer se nije pravodobno obračunao s problematičnim strukturama koje godinama drmaju lokalnim organizacijama njegove stranke, s posebnim naglaskom na Dalmaciju koja je godinama slovila kao HDZ-ova baza, što je nakon posljednjih lokalnih izbora dovedeno u pitanje. U pitanje se ovim manevrima u splitskoj organizaciji stranke dovodi i premijerov položaj u HDZ-u jer je vidljivo da Plenković gubi potporu utjecajnih stranačkih šefova lokalnih organizacija, a paralelno s time uspio se zamjeriti lokalnim članovima koji smatraju da do svega ovoga ne bi došlo da je predsjednik HDZ-a pravodobno reagirao na prošlim, odnosno redovnim lokalnim, ali i na stranačkim izborima na kojima je, brojnim upozorenjima unatoč, Sanaderu dopustio da ostane gospodar dalmatinske organizacije, u kojoj sada njegovu prevlast nastoji dovesti u pitanje kandidirajući Đogaša. On je Plenkovićev osobni izbor, za što također trenutno ne nailazi na odobravanje kompletnog članstva, koje smatra da Plenković nikada Mihanoviću nije ni smio dopustiti da preuzme HDZ-ovu organizaciju u Splitu jer je s njime na čelu stranka u gradu pod Marjanom postala predmet sprdnje, dok se Mihanović nacionalno “proslavio” uglavnom zbog svoje upitne doktorske disertacije do koje je, kao i cijeli vagon splitskih HDZ-ovaca, uključujući i samog Antu Sanadera, došao na studiju u Osijeku.
Nezadovoljni su u Splitu i samim načinom na koji su u stranačkoj središnjici tragali za adekvatnim kandidatom pa se tako danima vijećalo o tome tko bi mogao u sraz s Puljkom, no Plenković ni za jednoga kandidata iz stranke nije želio ni čuti.
Početna točka
Jedna od ideja bila je kandidatura ravnatelja splitske bolnice Julija Meštrovića, no poznati doktor na vrijeme je dijagnosticirao da nema smisla ulaziti u utrku s kadrovski devastiranom i duboko podijeljenom strankom jer bi se takvo što negativno odrazilo na njegov ugled i neupitnu liječničku karijeru pa je tako odluka pala na Đogaša koji o kandidaturi nije previše dvojio. Pitanje je, međutim, je li Đogaš u trenutku kandidature znao ili barem mogao znati da Plenković preko njegovih leđa nastoji Sanaderu oduzeti monopol nad dalmatinskom organizacijom svoje stranke, čime se Đogaš izložio riziku jer bez Sanaderove potpore i njegove izgrađene infrastrukture teško da se može nadati uspjehu na izborima, posebice kada se zna na koji su način u Splitu izazvani izvanredni izbori – HDZ ih je izazvao bez jasne i ranije pripremljene strategije, što je apsurdno. Strategiju zato na svakim splitskim lokalnim izborima ima Željko Kerum, bivši gradonačelnik koji će se i na ovim izborima ponovno kandidirati, međutim, upućeni tvrde da su Kerumove šanse mizerne te da on eventualno može privući dio konzervativnog biračkog tijela i dio nezadovoljnika iz HDZ-a, što za ovu neizvjesnu bitku nije dovoljno. U sraz s Puljkom, ali i u bitku za svoj dio konzervativnog biračkog tijela ulazi i Mostov kandidat, doktor Josip Markotić, koji je u Splitu poznat i kao dugogodišnji vijećnik u Gradskom vijeću. Markotić je inače doktor bioetike koji je donedavno predavao na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, a kako je sam najavio, u kampanji planira staviti naglasak na konkretne probleme građana. U Splitu pak tvrde da Markotić možda nema šanse za pobjedu, ali naglašavaju da je on ozbiljan i konstruktivan gradski vijećnik koji bi u svojim istupima tijekom kampanje mogao izazivati glavobolje onim kandidatima koji već sada slove za favorite. Poznavatelji Markotićeva angažmana u Gradskom vijeću napominju da on ni na jednu sjednicu nije došao nepripremljen, iza njega su brojni predloženi amandmani i ozbiljan angažman zahvaljujući kojemu je stvorio imidž radišnog vijećnika, što za lokalnu razinu nije loša početna točka.
Nemaju ideje
Osim toga, svojeg kandidata za Split imaju i SDP-ovci, premda se nagađalo da će socijaldemokrati u bitku za vlast u gradu pod Marjanom poslati svojeg propalog ministra policije Ranka Ostojića, na koncu je odlučeno da priliku dobije Davor Matijević, koji je također u lokalnoj politici prisutan godinama, prepoznatljiv je kao jedan od aktivnijih gradskih vijećnika, a ujedno je i šef gradskog kotara Blatine-Škrape te tajnik splitske organizacije svoje stranke. Niz je, dakle, kandidata koji su spremni preuzeti fotelju prvog čovjeka Splita, premda je već sada vidljivo kako je vođenje Splita mnogo kompleksnije nego što bi se to možda na prvu nekomu učinilo. Vidljivo je i iz ovih kandidatura da vodeće političke opcije u zemlji prolaze kroz ozbiljnu kadrovsku krizu jer ih na lokalnim razinama sve učestalije ugrožavaju nestranački i kandidati manjih političkih opcija. To možda za Grbina i nije neka opasnost jer od njega SDP-ovci ionako ništa ne očekuju te je upitno trajanje njegova mandata, ali je takvo stanje sasvim sigurno opasno za premijera Plenkovića. U Zagrebu je dugogodišnju Plenkovićevu i Bandićevu vladavinu srušio aktivist Tomislav Tomašević, nije nemoguće da u slučaju poraza na ovim izvanrednim splitskim izborima baš grad pod Marjanom bude polazna točka i uporište za formiranje nove oporbene koalicije kojoj je krajnji cilj rušenje Plenkovićeve vlade, o kojoj se ionako već dulje vrijeme progovara po političkim kuloarima. Dio te koalicije uz Puljkov Centar mogli bi biti SDP-ovci, Možemo, ali i Most koji se ionako nikada nije svrstao na krajnju desnicu. Vjeruje se da je uz šefove ovih stranaka mozak te operacije predsjednik Zoran Milanović, no isto se tako vjeruje kako je to koalicija koja će teško zadovoljiti Grbinove apetite jer se premijerskoj poziciji nada i Sandra Benčić koju su u HDZ-u već označili kao histeričnu plavušu koja nesnosno živcira premijera Plenkovića. Mora da Plenkovića doista živciraju britki istupi jedne od najaktivnijih saborskih zastupnica, koja bi se lako mogla pretvoriti u njegovu noćnu moru i veliko iznenađenje baš kao što je to bilo s Tomaševićem u Zagrebu.