Sve segmente gospodarstva na koje se odrazila ruska invazija na Ukrajinu praktički je nemoguće pobrojati, a kako se s posljedicama toga rata suočava cijela Europa, tako ih ne može izbjeći ni Hrvatska pa se značajne promjene događaju i među domaćim gospodarstvenicima. Iako je nedavno Vlada premijera Andreja Plenkovića krizu s ruskim Sberbankom riješila tako što je tu banku za samo 10-ak milijuna eura preuzela Hrvatska poštanska banka, to na odluku ruskih bankara o povlačenju iz Fortenove grupe nije imalo neki važniji utjecaj.
Najbogatiji Mađar
Naime, povlačeći se iz bivšeg Agrokora, ruski Sberbank odlučio je prodati svoj udio od značajnih 44 posto u toj najvećoj maloprodajno-prehrambenoj korporaciji u regiji. Nije prodaja njihova udjela nikoga u poslovnim vodama iznenadila, u Fortenovi su već potvrdili kako je u tijeku dubinsko snimanje zainteresiranih kupaca, a ovaj višemilijunski posao trebao bi biti priveden kraju do sredine srpnja. Sberbank, naime, ne misli čekati s prodajom svojih udjela jer bi se time izložili sankcijama i zamrzavanju imovine, što je procedura u kojoj se već našla ruska državna banka VTB koja u Fortenovi ima sedam posto udjela i svoj vlasnički paket sada ne može prodati.
Upućeni svjedoče da interesenata za preuzimanje udjela Sberbanka u Fortenovi ne nedostaje, a jedan od glavnih je mađarska investicijska kuća Indotek grupa, iza koje stoji bogati mađarski poduzetnik Daniel Jellinek. Uz nju, tu je i američka Bohemian grupa obitelji Ronde Stryker. Treba, međutim, napomenuti kako Stryker i Jellinek navodno posao odrađuju za Auchan, francuski lanac koji je ujedno na glasu kao jedan od vodećih maloprodajnih lanaca u svijetu u kojemu je zaposleno više od 300 tisuća ljudi. Razumljivo je i logično što je ovaj lanac zainteresiran za preuzimanje Konzuma, koji je najjači i najprofitabilniji maloprodajni lanac u Hrvatskoj. Zanimljivo je u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu napomenuti da se francuski Auchan nedavno našao na meti kritika ukrajinskih građana jer se nije želio povući s ruskog tržišta, stoga ga se proziva da hrani rusku agresiju prema toj zemlji podržavajući ubijanje civilnog stanovništva. S druge strane, mađarski poduzetnik Jellinek na glasu je kao jedan od najbogatijih Mađara koji je blizak s Fideszom i mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, koji je prema pisanju dijela svjetskih medija vjeran partner ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Veze s politikom
Jellinek je inače diplomirani ekonomist koji je svoju Indotek grupu osnovao još kao student 1997. godine, većinski udjel u grupaciji zadržao je do danas premda je prije desetak godina trećinu vlasništva prodao američkoj Bohemian grupi. Baza Jellinekova poslovanja su nekretninska ulaganja i financijske usluge, a njegova grupacija trenutačno posjeduje 1,87 milijuna četvornih metara komercijalnih nekretnina u više od 300 projekata, no uz to, ova grupacija ima razvijen biznis s otkupom financijskih potraživanja i bankovnih kredita. Posljednjih godina Indotek je poslovanje proširio na prijevoz i logistiku. Iako Jellinek zazire od toga da ga se povezuje s politikom, i on i obitelj Stryker, koja preko svoje investicijske tvrtke drži znatan udio u njegovoj tvrtki, s politikom se povezuju godinama pa je tako obitelj Stryker spominjana kao jedan od vodećih donatora američke Demokratske stranke.
Jellinek nije blizak samo s Orbanom nego je poslovno povezan i s njegovim zetom Istvanom Tiborczem, s tim da treba napomenuti kako su njegove tvrtke među najvećim korisnicima povlaštenih kredita mađarske razvojne banke. Lani je mađarska vlada uz Indotek okupila MOL i nekolicinu lokalnih tvrtki s ciljem preuzimanja zračne luke u Budimpešti od njemačkih vlasnika. Ako uistinu preuzme udjele Sberbanka u Fortenovi, za Jellineka će to zapravo biti nastavak poslovanja u Hrvatskoj jer je već član Nadzornog odbora u Primoštenu d.o.o. i Hotelu Jadran, gdje su imovinu godinama posjedovali mađarski poduzetnici Tomaz Vitezy i Laszlo Attila Kerekes. Obojica su se u mađarskim medijima spominjala kao Orbanovi prijatelji, ali zbog nepodmirenih dugova, 2021. godine vlasništvo nad tim tvrtkama preuzima Jellinekova tvrtka Bohemian Financing, zbog čega je Vitezy podnio kaznene prijave protiv te tvrtke i uključenih pojedinaca nazvavši se žrtvom biznis-mafije bliske Orbanovoj stranci.
Dvije koncesije
Osim Konzuma, na bubnju bi se mogla naći i Jamnica, za koju je ranijih godina interes pokazivala Coca-Cola. Priča s jamničkom punionicom vode i tvornicom sokova zanimljiva je utoliko što Coca-Cola godinama pokazuje intenciju da preuzme izvorišta pitke vode po svijetu, a u Hrvatskoj je svojedobno konkurirala nekadašnjem Agrokoru i Ivici Todoriću nastojeći osvojiti tržište, na kojem uz distribucijski lanac Agrokora ipak nisu imali šanse. Preuzimanjem Jamnice Coca-Cola bi se praktički vratila na hrvatsko tržište flaširane vode jer su tu poslovali pod brendom Bistra, flaširanom vodom s izvora podno Ivančice.
Dok je bio aktivist Instituta za političku ekologiju, trenutačni zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević problematizirao je sustav koncesije za flaširanje vode u Hrvatskoj objavljujući analize koje su pokazale kako postoji velika nepodudarnost između podataka najrelevantnijih državnih institucija o količini crpljene vode pojedinih proizvođača, na temelju čega se i plaća naknada. Treba napomenuti da Jamnica i sada u Hrvatskoj drži oko 70 posto tržišta flaširane vode, i to na osnovi dviju koncesija, a kada dođe do njezina preuzimanja, moguć je i prijenos koncesije na drugo poduzeće uz suglasnost Vlade, što nije neki problem. Da takvo što doista prolazi glatko, jasno je na primjeru Studenca kojega je koprivnička Podravka prodala sa šest koncesija za flaširanje vode slovenskoj Radenskoj. Jamnica je ugovor o koncesiji prije desetak godina sklopila s Državnom upravom za vode kako bi crpila termalnu vodu iz Svetojanskih toplica, a ujedno imaju i koncesiju na Janino vrelo u Pisarovini te izvor Sveta Jana u Gorici Svetojanskoj. Kako će na prodaju svoje nekadašnje imovine reagirati bivši gazda Agrokora Ivica Todorić, zasad nije poznato.
Obračun s Borgom
Početkom ljeta trebao bi biti okončan arbitražni spor koji je Ivica Todorić pokrenuo u Washingtonu, a kako je najavljivao da će tek nakon toga krenuti u konkretan obračun s predstavnicima takozvane skupine Borg, a onda i s članovima aktualne Vlade, odnosno s premijerom Plenkovićem i ministrom financija Zdravkom Marićem te bivšom ministricom gospodarstva Martinom Dalić, moglo bi se reći da on na sve što se događa neće gledati prekriženih ruku. No Todorića danas više nitko ništa ne pita, a kompanije koje je godinama držao pod kontrolom odlaze u strana vlasništva po cijenama koje je i sam nedavno dovodio u pitanje kada je progovorio o prodaji Leda. “Oni hoće uništiti hrvatsku industriju i nama ovdje ostaviti spaljeno i nikakvo”, komentirao je Todorić, ali njegov komentar nitko nije shvatio ozbiljno jer Todorić više nema novca, utjecaja, pristaša ni prijatelja.