Smanjene količine cjepiva protiv covida-19 koje ovih dana dolaze u EU iz nekoliko proizvođača cjepiva potaknule su tezu da bi Hrvatska mogla mimo EU naručiti recimo rusko cjepivo. U tom slučaju ključnu ulogu imala bi Hrvatska agencija za lijekove (HALMED).
Ravnatelj HALMED-a, Siniša Tomić gostovao je u Dnevniku HRT-a gdje je ponovio kako se još uvijek za nabavku cjepiva oslanjamo na europsku proceduru. Ta procedura, objašnjava, mogla bi se zaobići, odnosno, u iznimnim situacijama se može dati suglasnosti za pojedine serije cjepiva. Takva situacija svakako je pandemija, navodi.
Govori potom kako ćemo i dalje čekati odobrenje EMA-e, ali paralelno ćemo istražiti mogućnost izvanrednog uvoza.
Taj uvoz moguć je recimo u hipotetskoj situaciji u kojoj HALMED daje odobrenje tako da uvoznik ili zdravstvena ustanova zatraže cjepiva za svoje potrebe i na temelju toga mogu izdati suglasnost, uz dokumentaciju koju je potrebno tražiti od proizvođača, tvrdi. Ta suglasnost može se jako brzo izdati, dodaje.
Navodi naposljetku kako se radi o cjepivu koje može biti skladišteno oko šest mjeseci, a ponovio je i kako još uvijek nije zaprimljen zahtjev za njegovim odobrenjem. Osim toga, navodi, u tijeku su ispitivanja cjepiva na britanski soj koronavirusa.
Otkriva potom i kako je cjepivo Johnson&Johnson, o kojem će EMA odluku donijeti u ožujku, podnijelo zahtjev za odobrenjem u Hrvatskoj.
U konačnici, osvrnuo se i na nuspojave cjepiva te rekao kako je zaprimljeno 800 sumnji na nuspojave. Većina se odnosi na cjepivo BioNTecha i Pfizera, 30-ak na Modernino i oko 12 na AstraZenecino. Sve nuspojave većinom su blage dok je kod težih evidentiran osip i urtikarija