The Guardian piše kako su proljetos osvanule kolone autobusa ispred Muzeja Jugoslavije u Beogradu, iz kojih su ljudi izašli noseći cvijeće te mašući zastavama nepostojeće zemlje. Došli su posjetiti mauzolej u kojem je grob osnivača socijalističke Jugoslavije Josipa Broza Tita.
Mnogi su odrasli u toj državi te su došli obilježiti veliki državni praznik bivše države – Dan mladosti, ali bilo je i mlađih posjetilaca. Tek punoljetni Miloš Tomičić nosio je pionirsku kapu i maramu, obilježje jugoslavenske omladine.
Rekao je da je želio vidjeti sliku tog vremena koje je kako tvrdi bilo sjajno i u kojem su se svi voljeli. “Moja mama je Srpkinja, tata Crnogorac, a baka Hrvatica. Zapravo, moja porodica ima korijene širom Jugoslavije”, priznao je.
Porast nacionalizma nakon Titove smrti 80-ih godina doveo je do raspada države, ali iako se stalno govori kako je Tito primoravao različite narode na suživot, mnogi nakon 30 godina i dalje osjećaju privrženost zemlji koja više ne postoji te žale zbog njezinog raspada, stoji u tekstu The Guardiana.
U Srbiji 81 posto ljudi smatra da je raspad bio loša stvar za zemlju, a u BIH, najmultikulturalnijoj republici nastaloj raspadom SFRJ, 77 posto. Čak i u najuspješnijoj Sloveniji čak 45 posto dijeli ovo mišljenje.
Larisa Kurtović, politička antropologinja iz Sarajeva koja proučava postjugoslovenski identitet u Bosni, kaže da treba biti oprezan s terminom jugonostalgija. “Postoje mnogi mladi ljudi koji su kritički nastrojeni prema tome razdoblju te uzimaju u obzir dobre i loše stvari”, tvrdi Kurtović.
Tvrdi kako postoji dosta rasprostranjeno poštovanje prema socijalističkom razdoblju koje se povezuje s ekonomskim rastom i poboljšanjem životnog standarda u odnosu na veliki ekonomski pad koji je doživjela većina bivših jugoslavenskih zemalja.
Dodaje da se mnogi pitaju nudi li prošlost neka rješenja za budućnost. “Prisutan je gubitak statusa i percepcija da ljudi koji su živjeli u relativno velikoj i široko poštovanoj zemlji, sada žive u mnogo manjim i manje značajnim državama”, ističe Kurtović.
The Guardian piše kako i dalje mnogi govore o snazi koju je imala jugoslavenska putovnica, a sada kada trebaju obaviti neki administrativni posao na internetu u ponuđenim opcijama ne mogu pronaći neke od bivših jugoslavenskih država, poput Sjeverne Makedonije, već samo Jugoslaviju.
Javljaju se i mnogi pokreti koji preispituju antifašističko i antinacionalističko nasljeđe koje su ratovi revidirali ili pokušali izbrisati, pa se tako javljaju i zborovi koji pjevaju stare partizanske pjesme poput “29. novembra” koji je osnovan u Beču, a dobio je ime po datumu osnivanja Jugoslavije, a čine ga članovi iz svih bivših jugoslavenskih republika, zaključuje The Guardian.