Pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) u ranim jutarnjim satima u utorak uputili su se u Italiju i Rumunjsku.
Jedan konvoj spašavatelja uputio se za Italiju, a drugi za Rumunjsku. Riječ je o vježbama Civilne zaštite EU, a pripadnici našeeg HGSS-a u tim će zemljama boraviti sljedećih pet dana.
Kako su objavili na svom Facebooku, “kolege u Italiji očekuje lavina, a u Rumunjskoj poplava, ništa s čim se još nisu susretali”.
Pročelnik HGSS Josip Granić za portal 7dnevno je rekao kako su “putem mehanizma Civilne zaštite Europske unije organizirane vježbe u Italiji i Rumunjskoj”.
Istaknuo je kako se vježba u Italiji trebala održati još prošle godine, ali zbog pandemije koronavirusa to nije bilo izvedivo, a druga je u Rumunjskoj.
“U Italiji je scenarij da je velika lavina pogodila turistički resort pa je potrebno spašavanje kao i spašavanje iz ruševina, a u Rumunjskoj je scenarij velike poplave. Kada se mehanizam EU aktivira onda sve zemlje dobivaju obavijest pa je tako i Hrvatska dobila obavijest. Naravno, još jednom ponavljam da je riječ o vježbi”, naglasio je Granić.
Rekao je kako su dogovoreni moduli, a Hrvatska je pritom ponudila pomoć za gorsko spašavanje za Italiju te za spašavanje iz poplava za Rumunjsku.
“Igrom slučaja te dvije vježbe održavaju se istodobno. Za Rumunjsku odlazi konvoj od 31 člana za morsko spašavanje HGSS-a ispred ravnateljstva Civilne zaštite, a u Italiju odlazi modul za gorsko spašavanje iz lavina i ruševina”, rekao je Granić.
Dodao je da će u tim zemljama na vježbama biti one zemlje iz EU-a koje “ponude pomoć za specifične zadatke”. Samo zemlje koje imaju te module nude pomoć.
“Tamo neće biti sve zemlje EU jer je to nemoguće i nema smisla, a sigurno će biti od pet do 10 zemalja, a možda i više na svakoj od tih vježbi. HGSS-u će to svakako pomoći jer ovim putem i certificiramo module i oni će postojati za slučaj stvarne akcije. Dodatno znanje i sposobnosti, a u konačnici i opremanje, svakako će nam pomoći”, zaključio je Granić.
Inače, Rumunjsku su u lipnju i srpnju, pogodile poplave te, kako je objavila tamošnja vlada, prouzročile štetu u visini 867 milijuna eura.