Već je prošlo 27 godina od raketiranja niza gradova u središnjoj Hrvatskoj. Obljetnica tog nemilosrdnog čina je u ponedjeljak i utorak, 2. i 3. svibnja. Prilikom raketiranja, u Zagrebu je 1995. godine poginulo sedam osoba, među kojima je bio pirotehničar koji je sudjelovao u uklanjanju velikog broja neeksplodiranih “zvončića”. Ranjeno je 218 osoba.
Bio je to znak odmazde za gubitak okupiranih dijelova zapadne Slavonije u vojno-redarstvenoj akciji “Bljesak”, a vojska pobunjenih Srba je raketnim sustavom “Orkan” s kazetnim punjenjem, zabranjenim međunarodnim konvencijama, raketirala civilne ciljeve, samo središte Zagreba, Siska, Karlovca i Jastrebarskog.
Podsjetimo, rakete s tzv. “zvončićima” tog 2. svibnja padale su na Strossmayerov trg i ulice na istoku do Križanićeve. No, raketiranje nije tu stalo već su 3. svibnja raketirane zgrada Dječje bolnice u Klaićevoj ulici, Hrvatsko narodno kazalište, Akademija dramskih umjetnosti i Dom umirovljenika “Centar”. Gađani su i Zrakoplovna luka i naselje Pleso.
U listopadu 2013. godine prilikom sanacije krova na Dječjoj bolnici pronađen je zaostali “zvončić” koji je Protueksplozijska služba sigurno detonirala, ali tek nakon što je u operacijskog sali ispod toga krova uspješno završen operativni zahvat.
Jedan od vođa srpskih pobunjenika Milan Martić svoju je odgovornost javno priznao u Kninu. Još ranije je govorio kako ih “nitko ne može spriječiti da tuku po Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu i drugim gradovima”. Drugog dana napada na televiziji je izjavio da je naredio granatiranje Zagreba.
Haaški sud osudio je Martića na 35 godina zatvora, a proglašen je odgovornim i za zapovijedanje napada raketama na Zagreb u svibnju 1995.
Martić je u ožujku 2020. osuđen u odsutnosti na zagrebačkom Županijskom sudu na sedam godina zatvora za raketiranje Karlovca u svibnju 1995.
“Krajinski” general Milan Čeleketić za napade na taj grad i Zagreb, također u odsutnosti, osuđen je na 20 godina.
U spomen na žrtve napada, Zagreb je 2007. godine prostor na uglu Vlaške i Draškovićeve ulice imenovao Trgom svibanjskih žrtava 1995.