Pred nama su teška vremena, priznaju to što javno, što u neobaveznim razgovorima ekonomski analitičari koji prognoziraju ne samo hrvatsku nego i europsku budućnost. U Lijepoj Našoj situacija je zbog inflacije i globalne krize još složenija jer je Hrvatska ionako godinama na začelju Europe po razvijenosti, dok usporedno s time prve pozicije držimo na onim ljestvicama koje odmjeravaju siromaštvo i život umirovljenika diljem Europske unije. Nije nam ni dosad bilo bajno, no na svakom koraku vidljivo je da dolaze složena vremena, cijene hrane u porastu su minimalno pola godine, s njima rastu i cijene pića, higijenskih potrepština, ali i energenata. Za nama je još jedna turistička sezona, a pred nama još jedna sezona nikad skupljeg grijanja, no upitno je kako će se zbog rusko-ukrajinskog rata uopće grijati oni koji se griju na plin.
Na začelju Europe
Prijeti li svijetu, a time i Hrvatskoj, nestašica, jedno je od najtežih pitanja koje se provlači i kroz velike europske medije. Istovremeno, ekonomisti s kojima smo razgovarali, pa i naši sugovornici iz Ministarstva financija, navode kako bi bilo dobro da oni građani koji to mogu već sada počnu pripremati zalihe za zimu u maniri one “nikad se ne zna”. Uz to što bi zimu valjalo dočekati s pripremljenim drvima za ogrjev, što će ove godine biti skupa, ali sigurna opcija, nije zgorega osigurati osnovne zalihe hrane, pri čemu će u prednosti biti onaj dio stanovništva koji živi na selima. Kako biste znali što pripremiti za teške dane koji su pred nama, možda bi najbolje bilo obratiti pozornost na prehrambene proizvode koji su najviše poskupjeli u proteklih 12 mjeseci, premda na tom tržištu vlada potpuni kaos u kojem je teško bilo što razabrati.
Naime, statistika kaže da su cijene hrane u posljednjih godinu dana porasle za 13,1 posto, što je ujedno najveći godišnji porast cijena još od ožujka 1979., podatak je to koji je objavio američki Zavod za statistiku rada. Cijene gotovo svih namirnica na inozemnim tržištima narasle su tijekom prošle godine pa su jaja poskupjela za 38 posto, cijena brašna porasla je za 22,7 posto, cijena mlijeka za 15,6 posto, a piletine za čak 17,6 posto. Poskupjela je i junetina, i to za 9,7 posto, slanina je skuplja za 9,2 posto, dok su cijene voća i povrća skočile za 9,3 posto. Jedan od razloga ovog enormnog poskupljenja zasigurno je rat u Ukrajini zbog kojeg je cijena pšenice skočila još na proljeće. Premda cijene hrane rastu, potražnje na tržištu ne manjka, ali potrošači sve češće zamjenjuju skuplje proizvode onima povoljnijima. To što potražnja za namirnicama raste još je jedan pokazatelj neizvjesnosti i krize. Zanimljivo je da neki artikli bilježe veće poraste iz mjeseca u mjesec nego drugi.
Cijene skaču u nebo
Primjera radi, u srpnju su, prilagođeno sezonskim promjenama, jaja poskupjela za 4,3 posto u odnosu na lipanj, kava je poskupjela za 3,5 posto, a brašno za 3,2 posto. Rast cijena brašna rezultiralo je rastom cijena kruha za 2,8 posto, a tu je i sir, čija je cijena porasla za dva posto. Nije na ovu crnu statistiku imuna ni Hrvatska koja galopira prema recesiji, uz podatak kako se nalazimo u najvećoj inflaciji od Domovinskog rata.
Sve to kuca na vrata premijera Andreja Plenkovića koji i ne krije da nema baš nikakvu strategiju za jesen i zimu koju će obilježiti najveća od svih kriza kroz koje je prošao. Školska djeca s praznika se uskoro vraćaju u klupe, opremiti ih nije nimalo povoljno, a nije ni izvjesno kako će se uopće odvijati ova školska godina koja je pred nama, niti je jasno što će se događati s pandemijom koronavirusa. Hrvatska za to nema strategiju, a izgleda da ni premijer Plenković nema adekvatne kadrove u ministarstvima financija i gospodarstva koji će se znati snaći s onime što nam dolazi. Još od Martine Dalić premijer Plenković u svojoj vladi nije imao pravog stručnjaka za gospodarstvo pa je malo vjerojatno da će se dečko s faksa i nesuđeni zagrebački gradonačelnik Davor Filipović kao prvi čovjek gospodarskog resora znati nositi s onim što nam predstoji, baš kao što je upitno kako će u doba najveće socijalne krize još od ratnih dana poslije vještog i snalažljivog Zdravka Marića državne financije voditi neiskusni Marko Primorac, u čijoj se karijeri ne spominje nikakav ozbiljniji posao na tom polju. Dok se vlade širom Europe tresu od straha zbog onoga što stiže s hladnim danima, u Hrvatskoj nema brige, ali po svemu sudeći nema ni mjera. Naime, na novinarsko pitanje vezano uz neizvjesnu situaciju s energentima u nadolazećem razdoblju i mogućim redukcijama struje Plenković je vrlo jasno rekao kako želi biti otvoren i kako mjera jednostavno nema.
Nonšalantni pristup
“Na godišnjem smo odmoru i danas nije dan za iznošenje ikakvih mjera. Kao i svi ostali, spremamo se za jesen i u smislu energetskih tema”, rekao je neprecizno Plenković, naglašavajući da će njegova Vlada intervenirati ovisno o potrebama te da će se poseban naglasak staviti na ugrožene skupine, međutim, s obzirom na ono što se najavljuje, pitanje je je li takav staložen pristup adekvatna priprema za građane koji u velikoj mjeri nisu ni svjesni kakva nam vremena dolaze jer je u smirivanje inflacije teško vjerovati. Gotovo sve središnje banke, vlade i vodeći ekonomisti u svijetu još su prošlog proljeća govorili da je rast cijena privremena pojava koja će se smiriti za šest mjeseci, što se nije dogodilo.
Upravo suprotno, cijene su nastavile rasti, a u Hrvatskoj se u lipnju inflacija popela za 12,1 posto. Ono što ljude strahovito brine jesu cijene hrane koje su porasle za oko 16,9 posto i cijene prijevoza koje su skočile za oko 20 posto. Nema dvojbe da će se poskupljenja nastaviti, na to ukazuju i statistički podaci koji otkrivaju da su proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju skočile za 22,1 posto više od maloprodajnih, s tim da treba imati na umu da se pritisak na rast cijena nastavlja i u industriji, u kojoj su tvorničke cijene tijekom srpnja porasle za 23,6 posto. Premda ovih dana variraju cijene goriva, kad je riječ o energentima, značajnija pojeftinjenja nije moguće očekivati, a baš oni i jesu ključan faktor koji pridonosi rastu cijena hrane i generalno rastu troškova života. Plin je i do devet puta skuplji nego prošlog proljeća, a veliko je pitanje hoće li ga uopće biti u zadovoljavajućim količinama jer se znatan dio električne energije dobiva upravo od plina. Nedvojbeno je da će i cijena struje rasti te da će i ona biti visoka. Oni koji prate ova zbivanja na europskoj razini najavljuju pogoršanje krize na polju energetike, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj, gdje je većini stanovništva struja već poskupjela za oko deset, a plin za oko 20 posto.
Bitan je mir
Po svemu sudeći, energetska kriza pogodila je dobar dio građana naše zemlje već sada, a jesen koja dolazi mogla bi nas, nepripremljene kakvi jesmo, pogoditi na svim poljima i stvoriti socijalne nemire od kojih strahuje i Plenković koji je, znajući za nedostatke i neiskustvo svojih ministara, i osobno odnedavno počeo istupati na temu ove krize koja nam predstoji ne bi li i na taj način pokušao umiriti zabrinute građane, čije su brige zapravo tek počele. U hladnim danima, s pandemijom koronavirusa koja bi lako mogla do kraja urušiti naš bolnički sustav, mogući su prosvjedi, a moguća je, kako zasad stvari stoje, i golema glad i neimaština kakva se ne pamti još od Domovinskog rata.
To da su teški dani pred nama, jasno je i iz toga što su proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda porasle za 22,1 posto, čime je nastavljen njihov rast u ovoj godini, i to snažnije nego u prvom tromjesečju, kada su cijene porasle za 11,4 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene biljnih proizvoda u drugom tromjesečju ove godine porasle su za 22,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, s tim da je cijena stoke, peradi i stočnih proizvoda porasla za 21,3 posto. Najviše su u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje lani porasle cijene krumpira, i to za basnoslovnih 107,4 posto, jednako tako za 189,9 posto porasle su cijene gnojiva, a rasle su i cijene stočne hrane, sadnog materijala, sjemena i sredstava za zaštitu bilja, pa i veterinarskih usluga, no na to se onda kada je to bilo potrebno nitko nije obazirao, baš kao što se, dok još traje ljeto, nitko ne obazire na ono što sa sobom donosi teška zima, za mnoge od nas nikada teža i nikada neizvjesnija.