Izmjenama Zakona o radu morala bi se postići transparentnost plaća, a podzakonskim propisima urediti kriteriji i uvjeti napredovanja i muškaraca i žena na upravljačkim dužnostima, rekla je Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
“To je iznimno važno i za ravnopravnost plaća i za ravnopravnost mirovina. Jaz u plaćama je u Hrvatskoj prije COVID-a bio 13 posto, onda se tijekom pandemije smanjio na 6,5 do sedam posto, ali se s gospodarskim oporavkom na kraju 21. i na početku 22. godine jaz ponovno penje”, istaknula je Ljubičić na sjednici županijskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova u Karlovcu, objavio je HRT.
Pravobraniteljica je navela kako su posljednjih pet godina razlike u plaćama između 11 i 13 posto, a u mirovinama od 22 do 24 posto i to na štetu žena. U sektorima kao što je socijala, zdravstvo, prerađivačka industrija i financijski sektor ta je razlika do 28 posto.
“Istraživanje je pokazalo da 77 posto srednjoškolca u sve četiri hrvatske regije smatra da postoje poslovi za muškarci i za žene, da postoje tzv. muški i ženski sektori, što znači da idu sa stereotipom i predrasudom da postoji patrijarhalno tržište rada i potreba da se dekonstruira prihvatljivost tih stereotipova i predrasuda. Zato u građanski odgoj ili kako god to zvali treba uključiti rodni egalitet, odnosno pitanje stereotipa i predrasuda o ulogama muškaraca i žena kada se radi i o tržištu rada, ali i o svemu ostalom, o gospodarskom, političkim i socijalnim djelovanju, te o obiteljskim očekivanjima o kućanskim poslovima i odgoju djece”, rekla je Ljubičić.