PRAĆENJE MOBITELA Evo što je potrebno kako bi Vladin prijedlog o nadzoru lokacije mobitela svih građana bio usvojen

Jure Miskovic/Cropix

Na sjednici Sabora u srijedu se, kao prva točka, našao prijedlog dopuna Zakona o elektroničkim komunikacijama, i to u hitnom postupku.

Riječ je izmjenama koje je Hrvatska vlada prihvatila na sjednici prošlog četvrtka, a koje će u borbi protiv koronavirusa ozakoniti široko praćenje mobitela građana.

Vlada je predložila da se Zakon nadopuni odredbom 104.a u kojoj će stajati kako je „obrada podataka o lokaciji bez prometnih podataka iznimno dopuštena u cilju zaštite nacionalne i/ili javne sigurnosti, i to u slučajevima kada je Vlada Republike Hrvatske proglasila prirodnu nepogodu ili katastrofu, ili kada je ministar nadležan za zdravstvo proglasio epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti, u skladu s posebnim propisima, a pri čemu se zdravlje i životi građana bez obrade tih podataka ne bi mogli učinkovito zaštititi“.

Praćenje lokacije mobitela u slučaju epidemije nije zabranjeno GDPR-om

Operateri javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga bi se morali pridržavati odluke. Nadalje, navodi se i kako to ne spada u kršenje GDPR-a, a s obzirom na to da Opća uredba o zaštiti podataka predviđa kako bi se “Obrada osobnih podataka trebala također smatrati zakonitom ako je potrebna za zaštitu interesa koji je neophodan za očuvanje života ispitanika ili druge fizičke osobe.

Ostvareni uvjeti za uvođenje izvanrednog stanja

Ovim mjerama izravno se zadire u privatnost te se znatno ograničavaju građanske slobode pa se postavlja pitanje može li se takav zakon donijeti običnom većinom i po hitnom postupku u Saboru.



Peđa Grbin, predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe, rekao je za Faktograf kako su, s obzirom na sve što se događa vezano uz koronavirus, ostvareni svi uvjeti da se u zemlji proglasi izvanredno stanje.

Ustav RH u svom članku 17 navodi: „U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike. Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno i socijalno porijeklo“.

Članak 17. ima i osigurač: „Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenost kažnjivih dijela i kazni te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi.“

Sloboda kretanja već ograničena

Grbin smatra da se već ionako nalazimo u izvanrednom stanju, imajući u vidu da je krizni stožer već ograničio jednu od temeljnih sloboda čovjeka i građana, a to je sloboda na kretanje. Sabor bi trebao iskoristiti svoje ovlasti iz članka 17. Ustava, što je moguće prije proglasiti izvanredno stanje i donositi odluke o ograničavanju slobode i prava na onaj način kako je to zamišljeno Ustavom RH, smatra Grbin.

Ustav je sve precizno razradio pa se navodi i kako u slučaju da se Sabor ne može sastati odluku zajednički donose predsjednik Vlade i predsjednik Republike. Tako bi se kroz raspravu i kontrolu moglo ocjenjivati jesu li neke mjere dobre i potrebne ili su možda nužne i strože mjere, piše Faktograf.

Nije dovoljna obična većina

S obzirom da tako još nije postupljeno, Grbin smatra kako je primjenjiv članak 16. Ustava, a koji predviđa:

„Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju“. Odnosno, navodi Grbin, ove izmjene Zakona o elektroničkim komunikacijama trebale bi se tretirati kao organski zakon za čije izglasavanje je potrebna natpolovična većina svih zastupnika.

Gardašević: Ustavnopravno ispravno bi bilo izglasavanje dvotrećinskom većinom

Đorđe Gardašević, izvanredni profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu tumači:

“Kada se zbog pandemije virusa ljude od Australije do Kanade gotovo prisilno šalje u svoje domove, mislim da je više nego očito da se radi o situaciji velike prirodne nepogode. Ograničenja ljudskih prava u takvim slučajevima propisuju se prema članku 17. Ustava RH koji zahtijeva da o njima odluči dvije trećine svih saborskih zastupnika.

Kako dopune Zakona o elektroničkim komunikacijama nesumnjivo zadiru u ustavno jamstvo privatnosti – da, apsolutno smatram da bi ih se moralo usvojiti upravo na taj način.

To bi, po meni, bilo ustavnopravno ispravno rješenje. No bez obzira na to što ja osobno mislim, čini mi se da u Saboru postoji određeno shvaćanje da bi ovo trebalo usvojiti kao da je riječ o situaciji redovnog stanja. U tom bi slučaju, kao apsolutni minimum, ovaj Zakon trebalo usvojiti više od polovice svih zastupnika u Saboru, jer se radi o zakonu koji razrađuje Ustavom utvrđeno ljudsko pravo odnosno slobodu, tj. privatnost”, rekao je za Faktograf.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI