POZADINA SKANDALA: Koliko Kujundžić ima Dijana Zadravec po hrvatskim bolnicama?

Foto: Goran Mehkek / CROPIX

Plenkovićeva miljenica, tako su u medijskom prostoru opisali HDZ-ovu liječnicu, pročelnicu Zavoda za neuroradiologiju i zamjenicu ravnatelja Vinogradske bolnice Dijanu Zadravec, koja se u javnost probila zbog fizičkog okršaja s kolegicom i šeficom nabave medicinskih proizvoda Mijom Primorac. Kako to izgleda kada politika ordinira po bolnicama, na ovom je neuobičajenom primjeru zorno pokazao i resorni HDZ-ov ministar Milan Kujundžić. Naime, nakon sukoba među dvjema zaposlenicama bolnice očekivalo se da će se priča rasplesti interno na sjednici Upravnog vijeća, koja se trebala održati nekoliko dana nakon konflikta, a na kojoj se trebalo glasati o smjeni Dijane Zadravec. Sjednicu malo prije početka odgađa Kujundžić, i to direktnom molbom, tvrdeći da nema uvjeta za održavanje sjednice jer su dva od pet članova odsutni, premda Upravno vijeće odluke može donijeti većinom glasova, a i članovi mogu glasati dopisno. Naknadno je Kujundžić priznao da ga je Zadravec osobno zamolila da to učini. Nakon tog Kujundžićeva ustupka kolegici Zadravec, u idućim danima održava se zatvoreni dio sjednice Vlade, na kojem se smjenjuje predstojnik Upravnog vijeća Vinogradske Slavko Orešković. Kujundžić tada javnosti objašnjava kako je ta smjena pripremljena davno te da nije smijenjen samo Orešković. Glas u međuvremenu diže i ravnatelj bolnice Mario Zovak, koji se oglasio nakon što je Povjerenstvo za unutarnji nadzor predložilo smjenu Zadravec, i otkriva da je s odjela na kojem Zadravec šefuje otišla vojska liječnika, i to znatno većim intenzitetom nego drugdje, neslužbeno se u tom kontekstu spominjao i mobing koji, doduše, nitko nije formalno prijavio.

Pogodovanje dobavljačima

Istodobno, ponovno postaju atraktivne informacije iz života plavokose liječnice koja se s premijerom Andrejom Plenkovićem privatno poznaje, štoviše, da se pitalo samo Plenkovića, Zadravec bi danas bila ministrica zdravstva, a toj odluci ne bi se protivio ni Milijan Brkić, s kojim je podjednako prisna, što nije čudno s obzirom na to da ga je navodno čak i liječila. Da je stranačke kolege nečim doista zadužila, potvrđuje grčevita borba za njezin opstanak u Vinogradskoj bolnici, gdje tinja nezadovoljstvo i strah od nje i njezinih metoda upravljanja odjelom. Premda je spominjana i kao potencijalna ministrica zdravstva, Dijana Zadravec, u političkom kontekstu gledano, nema neki pretjeran značaj i težinu za stranku jer je na 12. mjestu na listi za prvu izbornu jedinicu osvojila skromna 284 preferencijalna glasa, odnosno 0,45 posto. Glasove ne osvaja, ali simpatije HDZ-ovaca očigledno jest, pa joj se kroz prste progledalo i kada se saznalo da kao zamjenica ravnatelja Vinogradske radi bez licencije, baš kao što joj sada Kujundžić, a time i Plenković, toleriraju aferu koja i njih povlači u provaliju. Djelatnici Vinogradske bolnice aferu sa zamjenicom ravnatelja nazivaju sapunicom Santa Barbara jer je poznata njezina bliskost s čelnicima HDZ-a, koji je očito štite, pa afera traje već mjesec i pol dana. U bolnici su svima znani njezino problematično ponašanje i sumnjive poslovne odluke, te smatraju da će takav odnos politike prema struci HDZ stajati parlamentarnih izbora. Tada će najavljeni SDP-ov ministar zdravstva Danko Vrdoljak brzo počistiti HDZ-ove kadrove iz Vinogradske i postaviti svoje, jer tako je u svim bolnicama nakon promjene vlasti.

U Vinogradskoj bolnici, među gotovo 3500 zaposlenika, zli glasi počeli su analizirati odnos sada poznate liječnice i njezina stranačkog kolege, ministra Kujundžića, pa se pojavila sumnja u pogodovanje određenim dobavljačima te se počelo spekulirati i o potencijalnim namještanjima natječaja određenim dobavljačima, i to za višemilijunske provizije pod krinkom stručnog usavršavanja, edukacija i slično. Shodno tome, kada je o Kujundžiću riječ, iz bolničkih krugova priča se sagledava i šire pa se postavlja pitanje koliko ovakvih slučajeva ima po bolnicama u zemlji i je li to metoda kojom resorni ministar osigurava vlastitu budućnost, s obzirom na to da su mu nakon ovako lošeg ministriranja dugoročno mnoga vrata u medicni zatvorena.

Razlog burne reakcije



Zanimljiv je, naime, kontekst, koji je mnogima promakao, a u okviru kojega je došlo do konflikta između Zadravec i Primorac. Naime, do sukoba je došlo zato što je Primorac poništila natječaj za edukaciju u vezi s kupnjom novog magneta Tesla 3 za radiologiju. Riječ je o natječaju koji je dio projekta “Optimizacija i poboljšanje učinkovitosti radiološke dijagnostike u sustavu zdravstva RH – Radiološki edukacijski centar”, vrijednog 32,5 milijuna kuna, koji u iznosu od 85 posto financira Europski socijalni fond, a 15 posto država. Kako je nekoliko dana prije konflikta priopćeno iz Kujundžićeva ministarstva, projekt je trebao specijalistima i specijalizantima radiologije na području cijele države olakšati radne uvjete, ali nakon što je Primorac obavijestila Zadavec da su morali poništiti natječaj, ova je, najblaže rečeno, burno reagirala.

Istovremeno, baš negdje u vrijeme tog fizičkog sukoba, Ministarstvo zdravstva obavještava javnost da je u njihovu sektoru svečano potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za navedeni projekt, a o kakvom je projektu i kolikim izdacima riječ, možda ponajbolje oslikavaju brojke objavljene na stranicama Ministarstva zdravstva. “Iznos projekta je 32,559.724,50 kuna, od čega je ESF (Europski socijalni fond) financiranje (85 posto): 27,675.765,82 HRK, a nacionalno sufinanciranje (15 posto): 4,883.958,68 kuna”, stoji na stranicama Kujundžićeva ministarstva. Planove je, čini se, pomrsila kolegica Primorac, koja je u nezavidan položaj dovela i doktoricu Zadravec, ali i Kujundžića koji je i prije prozivan u neugodnom kontekstu.

Svojedobno je tako u fokus dospio zbog procesa javne nabave 12 CRP analizatora za hrvatske otoke, jer se pojavila sumnja u nepravilnost i pogodovanje pojedinim tvrtkama, kao i u nizu nabava koje je tijekom njegova mandata provodilo Ministarstvo zdravstva. U konkretnom slučaju, Ministarstvo je 1. ožujka prošle godine objavilo natječaj za nabavu 12 automatskih biokemijskih analizatora i potrošnog materijala, u koju je planirano uložiti 1,132.170 kuna. Pristigle su tri ponude, a odluka o odabiru donosi se sredinom lipnja pa se odabire ponuda tvrtke Medical Intertrade u iznosu od 1,091.328 kina, dok se istodobno odbija najpovoljnija ponuda od 825.900 kuna tvrtke B.T.M.Pharma, koja se žalila na rezultat. Državna komisija za kontrolu postupka nabave u srpnju objavljuje rješenje kojim se poništava Kujundžićeva odluka zbog povrede postupka javne nabave. Slična priča zbila se i oko nabave PET/CT uređaja vrijednih 60 milijuna kuna, čiji troškovi održavanja dosežu dodatnih 28 milijuna kuna godišnje, koje je Kujundžić povjerio tvrtki Lukos Grupa iz Rijeke sa samo jednim zaposlenim koja se bavi preprodajom voća, ribarstvom i proizvodnjom hrane. I ta je priča pala u zaborav, baš kao i glasine o Kujundžićevim vezama s Imunološkim zavodom, o kojima su ljetos za Dnevno.hr govorili upućeni. Naime, sumnjalo se da baš Kujundžić koči revitalizaciju Zavoda, s obzirom na to da Povjerenstvo za Imunološki koje je formirao nema nikakvu funkciju, a u njemu sjede ljudi bliski Kujundžiću.

“Sjede predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva državne imovine, Ministarstva gospodarstva i u zadnje vrijeme grada Zagreba. Oni se sastaju samo tu i tamo, valjda kad si imaju što reći. To je nonšalancija kakva sigurno ne priliči stanju propasti u Imunološkom. Da imaju ikakve dobre namjere, radili bi sustavno i u četiri godine pet puta pokrenuli Imunološki. S Marsa se vidi opstrukcija, a vjerojatno i impotencija tog tijela. Vrlo je vjerojatno da pojma nemaju kako spasiti Imunološki”, tvrdio je prije nekoliko mjeseci naš sugovornik, dodajući da se Zavod opstruira i preko Upravnog vijeća u kojem također sjede ljudi bliski ministru zdravstva, a sve to nije bez razloga.

“Odakle toliko izdajničkih poriva u Ministarstvu zdravstva? Zašto ministar Kujundžić putem svojih ljudi sprečava da Hrvatska osigura načelo samodostatnosti i da u svojoj tvornici izrađuje krvne derivate iz plazme dobivene od naših dobrovoljnih darivatelja krvi? Štiti li Kujundžić javni interes ili neke druge interese? Da vidimo što bi mogao biti razlog i čije to interese Kujundžić štiti. Uvid u podatke o potrošnji lijekova iz plazme koje objavljuje hrvatska agencija za lijekove (HALMED) na svojim stranicama otkriva u kojem grmu leži zec. Od 2014. godine, kada je zadnji put Imunološki proizvodio te lijekove, do 2017., do kada su dostupni podaci, u Hrvatskoj je potrošnja krvnih derivata porasla 50%! Od oko 65 do više od 95 milijuna kuna! Nije li to prekrasan razlog opstrukcije! Gotovo 100 milijuna razloga da se blokira ili odgađa spašavanje ili revitalizacija Imunološkog? Farmaceutski lobi bez ikakvog problema može se odreći, recimo, milijuna ili dva i nagraditi usporavanje rješavanja Imunološkog”, objašnjavao je sugovornik, pitajući se zašto država u proračun Kujundžićeva ministarstva za Imunološki izdvaja 34 milijuna kuna za plaće 160 zaposlenih koji ne uprihođuju ništa, dok paralelno troši još gotovo sto milijuna kuna.

Sporna kuća

Ministar Kujundžić ovih se dana našao u središtu pozornosti i zbog kuće koju je njegova supruga Tatjana Kujundžić kupila prošle godine, a koja je u njegovu imovinsku karticu upisana 12. prosinca iste godine. Bolja polovica ministra zdravstva kuću s okućnicom u Maksimiru, koja se prostire na 288 m2, platila je 1,462.500 kuna, a pri obveznom nadopunjavanju imovinske kartice Kujundžić je upisao kako su do nove nekretnine došli “kupnjom od drugih izvora dohotka, novčanom pozajmicom te zaduženjem kod banke (kredit)”, ali iz njegove imovinske kartice nisu vidljiva sredstva iz kojih je obitelj Kujundžić mogla isplatiti spornu nekretninu do kraja. Kujundžić je pak u razgovoru za Telegram rekao kako je od nekoga pozajmio 300 tisuća kuna, premda iznos pozajmice nije upisao u karticu, dok za ostatak iznosa od 412.500 kuna tvrdi da je podmiren iz štednje. To odudara od podataka koje je dostavio Povjerenstvu za sukob interesa. Konkretnije, njegova supruga je lani spornu nekretninu kupila kreditom PBZ-a u iznosu od 750.000 kuna. No kreditom je pokriveno pola cijene, a u odgovoru Telegramu, Kujundžić je rekao kako su “posudili 300.000 kuna od obiteljskog prijatelja”, no nije htio odgovoriti od koga, ali i nakon posudbe do punog je iznosa nedostajalo 412.500 kuna, a Kujundžić je rekao kako je taj iznos “podignut s računa u PBZ-u”. Ipak, kratak pogled na  karticu otkriva kako je od 2017. godine do danas njegova štednja iznosila 275 tisuća kuna, a taj iznos nije korigiran ni nakon kupnje kuće. Nije Kujunžić naciju uspio do kraj niti uvjeriti da je novac za maksimirsku nekretninu marljivo skupljao cijeloga život radeći predano,a u javnost je već dospjela nova dimenzija još jedne u nizu njegovih aqfera pa se tako također saznalo da je u karticu upisao upola mannju vrijednost svoje obiteljske kuće na Markuševcu, za koju je pocijenio da vrijedi 900.000 kuna, premda je PBZ još 2010. kuću procjenjivo na više od 2 milijuna kuna.

Inače, kada je riječ o Tatjani Kujundžić, valja podsjetiti na njezin građevinski biznis. Riječ je o poslu koji je cvao između 2003. i 2015. godine, kada je ugašena njezina tvrtka Zidni vrt do.o.o, koja je gradila stanove u zagrebačkom naselju Klara. Kujundžićeva bolja polovica 2008. godine gradila je i dvije urbane vile u Zagrebu sa suprugom direktora tvrtke Olympus, od koje je Kujundžić, kao ravnatelj bolnice, kupovao opremu. Kujundžićeva supruga uspješan je građevinski biznis ugasila 2015. godine te je trenutačno ravnateljica Poliklinike Croatia zdravstvenog osiguranja.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI