POMOĆNICA RAVNATELJICE EKONOMSKOG INSTITUTA: Oni koji su bilježili pad, nastavili su padati i nakon krize

Screenshot N1

Pomoćnica ravnateljice zagrebačkog Ekonomskog instituta Maruška Vizek za N1 je komentirala studiju “Utjecaj pandemije covid-19 na poslovanje mikro, malih i srednje velikih poduzeća u Republici Hrvatskoj”. Osim po veličini poduzeća, u studiji je analizirano stanje po županijama te djelatnostima.

Govoreći o rezultatima studije, istaknula je kako “rezultati nisu toliko loši kao što se očekivalo”.

“Kod privatnih mikro, malih i srednjih poduzetnika, s obzirom na narativ i dramu, rezultati su i više nego povoljni. Vidi se pad aktivnosti, ali može se objasniti. Državne potpore odigrale su bitnu ulogu u stabilizaciji tog segmenta gospodarstva”, rekla je Maruška Vizek.


Istaknula je da se podaci odnose samo na pravne osobe, dok za obrtnike podatke nemaju.

U 2020. godini bilo je 3317 tvrtki više, a ona pojašnjava da se gotovo 30 posto odnosi na novosnovane kompanije u građevinarstvu te je povukao i sektor pomoćnih administrativnih usluga.



“Manji je ukupni iznos prihoda koji su ostvarili. Najveći pad bilježe srednji, potom mikro, a mali su ostvarili najmanji pad. Određene grupacije poduzetnika uspjele su se snaći bolje od drugih. Oni koji su ostvarivali dobit prije krize, nastavili su ostvarivati i nakon krize”, naglasila je Maruška Vizek.

Dodala je da oni koji su bilježili pad, nastavili su padati i nakon krize.

Mikro, mali i srednji poduzetnici ne bilježe velik pad zaposlenosti. Kod mikro poduzetnika taj pad iznosi 0,5 posto, kod mallih 3,7 posto, a kod srednjih je 7,3 posto.

“Rezultati sve tri skupine su najmanji, može se objasniti da su najfleksibilniji – mala poduzeća mogu se lakše prilagoditi na krizu, što im je dalo i više prostora. Srednja i velika poduzeća koja nismo imali u analizi često su vrlo tromija i treba više vremena da se donesu odluke. Biti malen u takvoj situaciji je prednost”, naglasila je.

Što se tiče prosječne plaće, navodi da su mikropoduzeća u pravilu tek osnovana i naglasak je na rastu koji mora doći iz organskih izvora.

“Ovo će biti prva godina da će se u Hrvatskoj dogoditi ekonomska različitost između županija”, rekla je Maruška Vizek.

Prema djelatnostima, najveći rast bilježi sektor rudarstva, građevinarstva te informacije i komunikacije.

“Građevinarstvo i rudarstvo su povezani, pa kad raste građevinarstvo raste i rudarstvo. Kad su u pitanju informacije i komunikacije, svi smo se preselili online pa su se tražili takvi vidovi usluga”, zaključila je Maruška Vizek.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI