POMAŽEMO NEODLUČNIM BIRAČIMA! Poslali smo 5 pitanja na sve opcije koje mogu ući u Sabor, evo što su nam odgovorili!

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Izbori su pred nama, a izborna šutnja započinje u 12 sati. Prema svim provedenim predizbornim anketama, očekuju nas jedni od najneizvjesnijih izbora u povijesti. Široka Restart koalicija predvođena SDP-om prema anketama ima blagu prednost ispred HDZ-a, Domovinski pokret na pragu je velikog izbornog rezultata, a MOST se digao iz mrtvih i ima rastući trend. Mnogo “manjih” stranaka na rubu je mandata, ili im ankete predviđaju i nekoliko njih poput platformi Možemo s partnerima s ljevice.

Ono što bi moglo odlučiti naredne izbore, veliki je broj neodlučnih birača. Upravo smo za njih poslali 5 istih pitanja na sve političke opcije koje bi mogle ući u Sabor, kako bi neodlučni lakše donijeli odluku i odlučili se opciju koja im najbolje odgovara prema onome što nude u svojem programu. Pitanja smo poslali na slijedeće opcije: HDZ, Restart koalicija, Koalicija centra – Fokus, Stranka s imenom i prezimenom i Pametno, Domovinski pokret, Možemo, HNS, Narodna stranka – Reformisti, MOST, HGS (Željko Kerum), Živi zid, BM 365.

Objavljujemo odgovore samo onih stranaka koje su nam odgovorile na postavljena pitanja, ostale se nisu oglasile…

1. Kako ćete nadomjestiti gubitak prihoda od turizma koji će sigurno biti veliki zbog pandemije koronavirusa?

Restart koalicija:

U ovoj godini gubitak u turizmu je neizbježan i nenadoknadiv. Pad BDP-a samo po toj osnovi će biti barem 50 posto ukupnog pada, a direktna posljedica je da se deficit proračuna već krajem lipnja primaknuo 20 milijardi kuna, a za cijelu godinu planirali su 24 milijarde. To je rezultat neadekvatne reakcije i promašene politike HDZ-a. Zato su i pobjegli u izbore kako bi od naroda sakrili prave razmjere krize.



HNS:

Glavni ključ izlaska iz ekonomske krize i pokretač budućeg gospodarskog razvoja mora biti privatni sektor. U Hrvatskoj postoji 160 tisuća aktivnih poduzetnika i upravo njima, privatnom sektoru, a onda time i turističkom sektoru, moramo pomoći osiguravanjem jeftinijeg i dostupnijeg novca. To se može provesti kroz HBOR i naš je prijedlog da se Hrvatska banka za obnovu i razvoj pretvori u Hrvatski razvojni fond. Time bi se omogućilo lakše financiranje poduzetnika, ali i punjenje proračuna. Pomoć poduzetnicima i privatnom sektoru okosnica je HNS-ovog gospodarskog programa, koji možete pronaći na poveznici.

MOST:

Hrvatska nema drugi sektor iz kojega bi mogli nadoknaditi manje prihode od turizma, koji iznose oko 70 milijardi kuna. Manjak prihoda morati će se kompenzirati smanjenim rashodima na državnoj i lokalnoj razini, gdje god je to moguće. Potrebno je maksimalno iskoristiti sve oblike bespovratnih sredstava iz proračuna Europske Unije, kao i pojačano koristiti “redovna“ sredstva europskih fondova.

Domovinski pokret:

Ova pandemija će preko turizma pogoditi većinu zemalja! Npr. ovih dana možemo dosta čitati o tome kakvu krizu prolazi i Austrija zbog znatno manjeg turističkog prometa i putovanja općenito. Međutim, RH će po predviđanjima biti najpogođenija zemlja zbog rekordno velikog udjela turizma u BDPu. Umjesto gospodarskog rasta od 2,5%, imat ćemo pad od 10-11%, što iznosi preko 50 milijardi kuna manje BDP-a ove godine, a za oporavak će biti potrebno najmanje 2-3 godine. Mnogi stručnjaci su godinama upozoravali na lošu strukturu hrvatskog gospodarstva. Zbog toga smo vrlo osjetljivi na globalne krize koje nas ciklički pogađaju zbog čega u krizama najviše tonemo i najsporije se iz kriza izvlačimo. Sva ta upozorenja i rekordno dugo izvlačenje iz zadnje krize nisu našim političkim elitama bile dovoljno veliki poticaj da pokrenu strukturne reforme. Nekoliko vrlo povoljnih godina, s rekordno niskim kamatnim stope i troškovima dužničkog ropstva u kojem se nalazimo, nisu iskorištene za reforme i osiguranje održivosti rasta, pa smo i novu krizu ponovno dočekali nespremni. Kratkoročno ćemo se morati snaći dodatnim zaduženjem i korištenjem internih rezervi bez zaustavljanja razvojnih investicija. Međutim, ako nismo prošle, ovu krizu iskoristit ćemo kao pokretač sveobuhvatnih promjena u RH.

2. Na koji način ćete učiniti da javni sektor postane efikasniji, hoće li biti rezova?

Restart koalicija:

Za javni sektor najavili smo nekoliko poteza, od smanjenja ministarstava te procesa digitalizacije kako bi spriječili korupciju koja je eksplodirala u HDZ-ovom mandatu. Smanjit ćemo broj jedinica lokalne samouprave.

HNS:

U HNS-u se zalažemo za reformu državne uprave (depolitizacija, profesionalizacija, racionalizacija, digitalizacija) koja bi postala u potpunosti javni servis građana. Neke od mjera za koje se zalažemo su potpuna digitalizacija svih državnih i lokalnih servisa za građane i poduzetnike, reorganizacija i smanjenje broja jedinica lokalne i regionalne samouprave, privatizacija nestrateških tvrtki, outsourcing dijela poslova i usluga… Reforma javne uprave zahtijeva promjenu dosadašnjeg koncepta javne uprave kao državnog upravnog mehanizma prema konceptu javnog servisa i njegove orijentiranosti prema potrebama građana, gospodarstva, civilnog društva i svih drugih korisnika. Ona mora biti temeljena na stručnoj osnovi, a promjene u konačnici podrazumijevaju: učinkovitu, decentraliziranu, dostupnu i kvalitetnu javnu upravu usmjerenu na korisnike, razvoj i stručno osposobljavanje kadrova u javnoj upravi te informatizirane javne usluge, dokumenti i informacije.

MOST:

Povećana učinkovitost javnog sektora je jedan od prioriteta Mosta u narednom razdoblju. To namjeravamo postići prije svega reformom lokalne samouprave (ukidanjem županija) kao i značajnim smanjenjem broja plaćenih političkih dužnosnika na svim lokalnim razinama. Daljni poticaj učinkovitosti javnog sektora namjeravamo dati kroz značajne reformske korake u pravosuđu, čime bi se postigla veća pravna sigurnost uz skraćenje rokova pravosudnih procesa. Također, Most namjerava dokinuti dosadašnju praksu opće prenormiranosti koju imamo u Hrvatskoj, smanjenjem svih vrsta zakonskih i podzakonskih propisa koji stvaraju nepotrebnu birokraciju i time opterećuju građane i gospodarstvo, bez dodatne vrijednost koju bi javna uprava trebala pružati.

Domovinski pokret:

Ovo će biti ključna aktivnost nužna za pokretanje gospodarskih i društvenih promjena. Stranke vladajućeg duopola već više mandata najavljuju pa odgađaju reforme u ovome područje, a rezultat toga je sve veće zaostajanje RH u odnosu na usporedive zemlje. Analiza zaposlenih u RH jasno pokazuje katastrofalne posljedica tih politikantskih odlaganja reformi. U javnoj i državnoj upravi zaposleno je oko 30% od ukupnog broja zaposlenih u RH, a tome treba pridodati oko 15% u poduzećima s dominantnim državnim utjecajem i još 5% zaposlenih u para-privatnim poduzećima – privatnim poduzećima koja dominantno posluju s javnim sektorom. Ovo sve skupa čini 50% od ukupnog broja zaposlenih što je čak 3 puta više od prosjeka EU. Od one druge polovice zaposlenih (oko 750.000), čak 400.000 njih je zaposlenim u mikro i malim poduzećima što jasno govori da privatni sektor u RH nije samo malen u odnosu na javnu upravu već je i fragmentiran, bez investicijskog potencijala da pokrene snažniji rast hrvatskog gospodarstva. Sliku upotpunjuje loša konkurentnost RH u odnosu na usporedive zemlje te potpuna neprivlačnost za izravna strana ulaganja. Opet s druge strane, mnogi vrijedni i marljivi zaposlenici javne uprave (zdravstveni i obrazovni radnici, policajci, itd.) imaju iznimno male plaće od kojih ne mogu pristojno živjeti i često napuštaju RH, iako je RH po udjelu plaća javne uprave u BDPu rekorder sa skoro 11%. Korona-kriza će ovo još samo pogoršati.

Iz ove negativne spirale možemo se izvući samo odlučnim i promišljenim rezovima. Prvo, odmah ćemo napraviti analizu trenutačnog stanja i pokrenuti aktivnosti dovršetka digitalne transformacije javne uprave po čemu smo na začelju EU. Prema dostupnim izvješćima, u RH je pokrenuto najmanje 40 projekata s odobrenih 135 milijuna EU za digitalizaciju javne uprave. Mnogi od tih projekata zapeli su već u početnim fazama pripreme i javne nabave zbog nedostatka odlučnosti za reforme i labirinta interesa u kojima se su te aktivnosti izgubile. Uvest ćemo program upravljanja učinkom djelatnika javne uprave (reformu koja se trebala dogoditi 2018., ali se od nje odustalo) kako bi se jasnije utvrdili kriteriji za provedbu promjena. U skladu s našim programom, pojednostavnit ćemo i urediti lokalnu upravu koja mora biti temelj ravnomjernog teritorijalnog razvoja RH. Međutim, neće biti “izbacivanja na ulicu“ – svi koji budu morali otići dobit ću potrebnu pomoć za pronalaženjem nove prilike na tržištu rada. Već sada naš privatni sektor ima problem s radnom snagom, a taj problem će biti još više izražen nakon snažnijeg pokretanja novih investicija.

3. Prema predizbornim anketama, bit će teško stvoriti parlamentarnu većinu nakon izbora. Jeste li spremni podržati neki oblik vlade nacionalnog jedinstva, takozvanu – Veliku koaliciju?

Restart koalicija:

Nikakva velika koalicija ne dolazi u obzir. RESTART pobjeđuje i uz pomoć partnera sastavit ćemo vladu koja jedina može donijeti bolje Hrvatskoj i osloboditi je korupcije i kriminala.

HNS:

HNS-ov uvjet za podršku novoj Vladi bit će naš izborni program “Hrvatska se voli radom“, koji obuhvaća jasan gospodarski plan, zahtjev za besplatnim vrtićima, rješavanje sigurnog krova nad glavom, nastavak obrazovne reforme, povećanje plaća… To su nam rekli i građani koji su nam poslali 1500 prijedloga u kojima se zahtjevi kreću od poticaja za poduzetnike do pitanja predškolskog odgoja.

MOST:

Most je jasno dao do znanja da će naš prvi potez biti iniciranje raspisivanja referenduma o promjeni izbornog zakona. Nemamo što razgovarati s onima koji ne žele podržati taj naš prijedlog, jer ih smatramo antidemokratskim opcijama. Most želi biti konstruktivan čimbenik u hrvatskoj politici, no ne želimo dati bilo kakvu potporu nikome tko nije spreman na nužan zaokret u gospodarstvu, pravosuđu, funkcioniranju javne uprave i borbi protiv korupcije i klijentelizma.

Domovinski pokret:

Spremni smo podržati sve ono što je na dobrobit građana RH i hrvatskog naroda, sve ono što može odlučno pokrenuti Hrvatsku iz posvemašnje gospodarske i društvene krize. Međutim, ne želimo sudjelovati u vlasti da bi bili u vlasti. Imamo jasan program i stručnjake u nizu područja koji mogu preuzeti odgovornost za nužno potrebne promjene u RH. Također, ne vjerujemo kako nas iz ove krize mogu izvući oni koji su za duboku krizu odgovorni, svojim činjenjima i načinjenima.

4. Hoćete li, ako dođete u priliku da sudjelujete u vlasti, zagovarati novi “lockdown“ ekonomije na jesen ukoliko dođe do drugog vala koronavirusa, ili ćete pustiti da živimo s virusom?

Restart koalicija:

Ovdje više nije pitanje jeseni. Mi već danima imamo 50-90 novozaraženih što je puno brži rast nego prije par mjeseci. Dijelom je to rezultat neodgovornosti i nesposobnosti ove vlade te politizacije cijele borbe s virusom sve zbog izbora. Sada su nas doveli u vrlo težak položaj i ugrozili zdravlje građana. Obračunat ćemo se s virusom, ali bez totalnog zaključavanja kakvo je bilo. Treba nam gospodarstvo, ali pod kontroliranim uvjetima i uz nužni balans u suživotu s virusom. Krizu će voditi struka, a politika će biti samo nužna potpora.

HNS:

HNS je apsolutno protiv “lockdowna“, s virusom moramo naučiti živjeti i slijediti epidemiološke upute. Cijeli svijet se promijenio preko noći i HNS je odmah kao dio Vlade aktivno poticao hitne gospodarske mjere. U paketu antirecesijskih mjera usredotočili smo se na zaustavljanje rasta nezaposlenosti i poticanje zapošljavanja. Dugoročno smatramo da je poticanje poduzetništva nužno i to je jedan od naših prioriteta, koje je uz obrazovanje te investicije, temelj i ključ uspješnog i konkurentnog hrvatskog gospodarstva.

MOST:

Iskustva s prvim zatvaranjem gospodarstva i prestankom rada nisu se pokazala najuspješnijim pristupom i potrebno je odvagati zdravstvene rizike nasuprot onih koje donosi potpuna paraliza gospodarskog sustava. Most smatra da je moguće pronaći model u kojem bi rizične skupine stanovništva bile zaštićene, a da pritom ne bude ugroženo funkcioniranje gospodarskog sustava i svih onih aktivnosti koje građanima omogućuju svakodnevni život i doprinose tome da ne prestajemo stvarati vrijednosti od kojih svi živimo.

Domovinski pokret:

Nećemo ni jedno, ni drugo. Novi “lockdown“ nam se ne smije ponoviti, ne smije se više nikada dronovima nadgledati zemljoradnike po Slavonije i naplaćivati im kazne jer su traktorom otišli u polje. Zbog loše strukture našeg gospodarstva te prevelike ovisnosti gospodarskog rasta o osobnoj potrošnji neminovno ćemo platiti visoku cijenu ove krize, ali svojom reakcijom na krizu ne smijemo nastaviti štetu činiti još većom. Covid-19 nam ne smeta da konačno okrenemo trend strmoglavog pada poljoprivredne proizvodnje u RH ili da konačno uhvatimo priključak s EU u pogledu digitalne transformacije. Dapače, ova kriza nam je još jasnije pokazala nužnost tih i takvih promjena.

Naravno, nećemo pustiti niti stihijski život s virusom. O virusu i njegovom utjecaju na ljude znamo već jako puno, pa ćemo strogim mjerama zaštiti one najosjetljivije. Na samom početku pandemije zatvorili smo npr. fakultete koje pohađaju mladi ljudi koji uglavnom asimptomatski prebole zarazu, a domovi za starije i nemoćne nisu poduzimali nikakve značajnije mjere dok nas se nisu dogodile prve masovne zaraze. U skladu s naputcima struke, kreirat ćemo mjere za kontrolirani suživot s virusom koji će minimizirati rizike za osjetljive skupine, ali i daljnji negativan utjecaj na gospodarstvo.

5. Hoćete li i kojom dinamikom ići prema ukidanju nepotrebnim nameta i doprinosa, pretplate HRT-u, HGK-u itd. ?

Restart koalicija:

Čim vratimo Hrvatsku na putanju oporavka i rasta, a mi držimo da će to biti već u 2021. smanjit ćemo porez na plaće, povećati osobni odbitak sa 4.000 na 5.000 kuna i tako povećati plaće između 3.500 i 5.500 kuna. Smanjit ćemo PDV u turizmu i ugostiteljstvu na 10 posto, PDV NA PREHRANU I ENERGIJU na 10 posto, porez na reinvestiranu dobit na nula posto kako bi povećali investicije, a smanjit ćemo i sve komorske doprinose za 50 posto.

HNS:

HNS smatra da se treba gospodarstvo i građane rasteretiti parafiskalih nameta i doprinosa, stoga ćemo inzistirati da se odmah krene s ukidanjem 100 od 448 nameta, što je i dobar smjer za porast plaća. Podsjetit ćemo da je predsjednik HNS-a Predrag Štromar, kao ministar graditeljstva i prostornoga uređenja donošenjem Zakona o gradnji i Zakona o prostornom uređenju stvorio efikasniji, brži i jeftiniji sustav izdavanja dozvola, u korist građana i investitora. To je smjer za koji se zalažemo i smatramo da treba ukinuti parafiskalne namete, uključujući obvezne članarine u komorama i zajednicama, jer primjerice komore svojim radom moraju osigurati članicama interes za plaćanjem članarine.

MOST:

Parafiskalni nameti i obvezne članarine u komorama su rak rana hrvatskog gospodarstva i Most je odlučan u namjeri da se s njima uhvati u koštac što je prije moguće. Ne vidimo razloga da nastavimo s dosadašnjim opterećenjima za naše gospodarstvenike i želimo odmah ukinuti obvezne članarine u Hrvatskog gospodarskoj komori i Hrvatskoj obrtničkoj komori. Most također drži da je potrebno rasteretiti gospodarstvenike od plaćanja nameta turističkim zajednicama i reformirati sustav turističkih zajednica te razmotriti je li potrebno istovremeno novcem poreznih obveznika financirati Hrvatsku turističku zajednicu i Ministarstvo turizma.

Domovinski pokret:

Odmah ćemo pokrenuti analizu svih nameta koji guše poduzetničke aktivnosti i smanjuju investicijski potencijal naših poduzeća te ćemo bez odlaganja pristupiti promjenama. Država i njene institucije moraju biti servis gospodarstvu i građanima pa se i svi nameti moraju uskladiti s korisnošću i kvalitetom tih servisa. Svaki namet morat će dokazati svrhu postojanja i isplativost za one koji ga plaćaju.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI