U srijedu oko 1.30 sati u Ulici Rebar u Zagrebu, došlo je do požara u prizemlju vile zagrebačkog poduzetnika Ivana Milolože. U spašavanju poduzetnika i njegove supruge, pomogao je i prvi susjed, Pavle Kalinić, inače pročelnik Ureda za upravljanje hitnim situacijama Grada Zagreba.
Miloloža je vlasnik tvornice Munja, a javnosti je postao zanimljiv kada je tužio Gradsku plinaru Zagreb zbog isključenja plina po nalogu države u plinskoj krizi 2009. U tužbi je tražio nadoknadu štete od 42,5 milijuna kuna, što s kamatama iznosi oko sto milijuna kuna. Naime, početkom 2009., za vrijeme plinske krize, država je donijela uredbu o redukciji plina i isključenju svih 400 industrijskih korisnika, od čega je njih 30-ak odbilo isključenje fizički spriječivši ulazak radnika Plinare u prostor njihovih tvrtki.
Tvrtka Munja jedina je zbog prekida plina navodno pretrpila štetu, a dobro upućeni kažu kako je njezin vlasnik Ivan Miloloža tada krenuo u veliki biznis od 50 milijuna kuna, od čega je od osiguranja odmah dobio deset, te je nastavio tužiti državu i Gradsku plinaru Zagreb u borbi za još 42,5 milijuna kuna plus kamate. U taj je posao navodno uključio brojne utjecajne ljude i političare koji su na razne načine tijekom postupka bili na njegovoj strani.
Na sudu se Miloloža se čvrsto držao svoje priče da ni na koji način nije bio obaviješten o isključenju plina, da mu nije prisustvovala odgovorna osoba iz Munje, da nitko iz Munje nije potpisao zapisnik o isključenju, da u zapisnik nije uneseno stanje brojila, da se ne zna ni kada je isključenje napravljeno. Zastupnici zagrebačke Plinare uvjeravali su pak kako je Munja, kao i 400 drugih industrijskih korisnika plina, faksom dobila tri obavijesti: da je kriza, da se prirede za isključenje, te da će biti isključeni. Plinara je u spis priložila i nalog s potpisom radnika Munje koji ih je pustio do stanice u nedjelju 9. siječnja 2009. oko 12 sati. U Munji su dan poslije utvrdili da se zbog obustave plina smrznula vode u cijevima, kiselina u akumulatorima i do skrutilo olovo u kotlovima zbog čega su popucale cijevi, tri kotla, akumulatori, vodomjeri, ispravljači, strojevi za proizvodnju akumulatora te razna oprema, pa su čak oštećeni i dimnjaci i ograda.
Munja je tri dana nakon toga prijavila štetu Croatia osiguranju čiji je povjerenik isti dan došao u tvornicu akumulatora, a Croatia osiguranje je Munji 43 dana nakon isključenja plina isplatila dio štete od deset milijuna kuna. Nakon toga, odvjetnik Munje dignuo je dvije tužbe, protiv države i protiv Gradske plinare Zagreb.
U postupku je Plinara dobila tužbu bez poziva na odgovor pa nije odgovorila, a Trgovački sud svojevremeno je donio presudu zbog ogluhe na 42,5 milijuna kuna. Naknadno je istragom utvrdio je nepravilnost u dostavi, uz sumnju na korupciju, pa je Visoki trgovački sud presudu ukinuo. Zastupnici Plinare tvrdili su kako je u tim sporovima razotkriven niz dokumenata za koje sumnjaju da su krivotvoreni, te se pozivaju na izjavu vještaka u postupku protiv države da tu štetu ne može utvrditi sa sigurnošću. Odvjetnici plinare tvrdili su kako “ovo nije običan postupak za naknadu štete, nego velika inscenacija za sticanje nepripadajuće koristi gdje bi Gradska plinara Zagreb trebala biti žrtva”.
Spor se i dalje vodi, a kako doznajemo, do pravomoćne će presude u ovom slučaju proći još puno vremena.