Popuštanje mjera karantene ipak je hrvatskom gospodarstvu omogućilo da prodiše, makar i na škrge, što bi Hrvatskoj, u konačnici, moglo omogućiti da izbjegne najcrnji scenarij krize potaknute pandemijom koronavirusa.
Ipak, upozoravaju makroekonomisti, povratak u normalu još je jako daleko, a od posljedica udara koji je pandemija dosad ostavila na ekonomiju Hrvatska će se oporavljati još godinama. Sve će, naravno, ovisiti o epidemiološkoj situaciji i nadi da se u potpuni lockdown nećemo morati ponovno vraćati: u tom slučaju, saldo bi bio još negativniji nego što je sada!
“Čini se da je prvo poluvrijeme pri kraju i da nam je gospodarstvo malo prodisalo. Neki sektori hrvatskoga gospodarstva, poput turizma i s njime povezanim djelatnostima, u ovoj će godini imati velikih problema i sigurno je da će teže izaći iz krize. S druge strane, sektori pružanja osobnih usluga, ali i OPG-a, već su se polako počeli oporavljati ili će se oporaviti znatno brže i lakše,” kaže Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Teška godina
Iako mnogima to može izgledati manje bitno od velikih sektora poput turizma, Novotny ističe da je tu riječ o obrtima i mikropoduzećima koji zajedno zapošljavaju oko 100.000 ljudi, što nije nezanemarivo.
Osim toga, dodaje, u prvom je poluvremenu ove krize postalo jasno da se u Hrvatskoj događaju određene promjene u gospodarstvu i da u prvi plan izbijaju ekonomski mikrosustavi na razini pojedinih regija. Primjerice, dodaje, Grad Zagreb će biti veliko tržište za prodavače voća i povrća, ali i za građevinske tvrtke s obzirom na to da ga čeka obnova od nedavnog potresa.
Sve to, međutim, ne znači da je pred nama dobra godina. Naime, ističe Novotny, u ovoj je godini realno očekivati pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 9 posto, kako nam je nedavno prognozirao MMF, a pad bi, strahuje naš sugovornik, mogao biti i znatno veći. Ukratko, recesiju, i to prilično duboku, nećemo izbjeći.
I daljnje popuštanje karantene ovisit će o preporukama epidemiologa i stanju s epidemijom koronavirusa. S druge strane, primjećuje Novotny, građani i tvrtke već su se uglavnom priviknuli na način funkcioniranja u novim uvjetima, što ipak budi određenu nadu.
I Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta i dalje se kao najvjerojatnijeg drži scenarija pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini od 9 posto. Potpuni lockdown, upozorava, gospodarstvo u prosjeku stoji oko 3 posto BDP-a mjesečno, a u uslužnim ekonomijama, kakva je naša, taj pad može biti i veći, ovisno o dijelu godine.
Prevedeno na jezik jednostavnih brojki, to znači da je hrvatsko gospodarstvo u uvjetima lockdowna mjesečno vjerojatno gubilo oko 12 milijardi kuna ili oko milijardu i pol eura. U hrvatskom slučaju, dodaje Lovrinčević, sreća je u nesreći da se lockdown ipak dogodio na proljeće, kada je i turistički promet slab.
“Sve ovo je situacija kao u ratu, 1991. godine,” upozorava Lovrinčević. Dodaje kako labavljenje karantene ima dva aspekta. Jedan aspekt je fiskalni, koji ćemo vidjeti kroz fiskalne račune i pokazat će nam kako je postupna deblokada ekonomije utjecala na trgovinu i niz drugih djelatnosti. Drugi aspekt je onaj uslužnih djelatnosti, koji još nije fiskaliziran. To se posebno odnosi na tržnice, a djelomično i na usluge taksi-prijevoza. Konačno, tu je i siva ekonomija, koja je u Hrvatskoj i dalje jaka.
Dobitnici i gubitnici
“Već se sada može reći da će najveći gubitnik biti turizam i s njim povezane djelatnosti. Čak i ako svi Hrvati ovog ljeta odu na more, to ne bi moglo nadomjestiti gubitak prometa od stranih turista. S druge strane, imamo i dobitnike, u koje pripadaju proizvođači hrane i prehrambenih proizvoda, zatim farmaceutska industrija i proizvođači higijenskih potrepština” zaključuje Lovrinčević. Smatra i kako bi Vlada brzo morala izaći u javnost s mjerama daljnje podrške gospodarstvu kako bi se tvrtke mogle pripremiti.
Ekonomisti, naravno, upozoravaju da nitko još u ovom trenutku ne može prognozirati kakvi će biti konačni učinci popuštanja mjera karantene. Sam proces deblokade tek je u tijeku i trebat će pričekati razvoj situacije, kako ekonomske tako i epidemiološke. No, neki podaci ipak bude nadu.
Primjerice, Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb u posljednja dva tjedna bilježe polagani rast prometa i prihoda na svim dionicama kojima upravljaju. Prema dostupnim podacima, bilježi se ukupan porast prometa od 30 posto te rast prihoda od oko 20 posto. No, za sada je tu ipak riječ o blagom povećanju jer treba uzeti u obzir da se od druge polovice ožujka bilježi pad prometa od čak 70 posto.
U ukupnom porastu prometa vidljiv je i rast kamionskog prijevoza te prometa dostavnih vozila, odnosno treće i četvrte kategorije vozila. Taj porast posebno je vidljiv nakon 19. travnja, kada su ukinute e-propusnice za putovanja unutar županija, ali i uvođenja dodatnih olakšavajućih mjera u kamionskom prometu.
U usporedbi s razdobljem od 13. do 19. travnja promet na autocestama je u sljedećem tjednu, od 19. do 26. travnja, povećan oko 30 posto.
Sve to je daleko ispod prošlogodišnjih brojki, kada je u jednom tjednu iz ožujka 2019. autocestama HAC-a samo kamiona prošlo 84.165, a onima ARZ-a njih 30.536.
Ukidanjem e-propusnica unutar županija vidno se povećao i promet osobnih automobila na autocestama. Tako je na autocestama HAC-a promet ove kategorije vozila u razdoblju 19. do 26. travnja povećan u prosjeku oko 25 posto.
Navala u dućane
Denis Čupić, predsjednik HUP-ove Koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara, rekao nam je da je u velikim trgovačkim formatima, poput Emezzete, već u ponedjeljak zabilježen posjet gotovo jednak kao i na taj dan prije krize, ali da nema podatke o prometu.
“Vjerojatno su ljudi odlučili iskoristiti slobodu kretanja i izaći u veliku trgovinu namještajem, ali nemamo podatke o prometu. Isti je slučaj s drugim velikim trgovinama neprehrambenim artiklima, koji su ovaj tjedan otvorili svoja vrata, ali mali formati trgovina u centrima gradova nemaju ni izbliza takav posjet, a promet je 95 posto manji nego prije krize.
Vidjet ćemo što će biti kada se otvore dućani u velikim trgovačkim centrima, ali je problem što su neke stvari i zakonski nejasne, pa od Vlade tražimo dodatne odgovore” kaže Čupić.
U Ini, kažu da se od 16. ožujka do 27. travnja prosječan pad potražnje za derivatima na njihovim crpkama kretao oko 40% u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ipak, u Ini ističu da je blag pomak zabilježen od ponedjeljka 27. travnja, no u usporedbi s istim danima prošle godine potražnja za derivatima i dalje je manja otprilike za 30%, piše Jutarnji list.