PLENKOVIĆEVOM MEZIMCU PRIJETI KRAH! Totalni debakl, ljudi ga ignoriraju: Premijer na rubu jer HDZ ide prema teškom porazu na izborima

Foto: Darko Tomas / CROPIX

Godinama je po zagrebačkoj organizaciji HDZ-a kružila priča o kadrovima Milijana Brkića i njegovu utjecaju na tu najvažniju lokalnu organizaciju vladajuće stranke, iz koje je u preuzimanje stranke, ali i vodeće pozicije u Vladi, krenuo i aktualni premijer Andrej Plenković, koji od početka svojega mandata vodi borbe s tim istim navodnim Brkićevim kadrovima, i to baš s ciljem preuzimanja stranačkih organizacija.

Nakon posljednjih unutarstranačkih izbora Brkić je nestao s političke scene, a Plenković je stranačke organizacije pokušao urediti po svojoj mjeri.

Povučena ostavka

Premda mu to u brojnim sredinama baš i nije pošlo za rukom, donedavno se činilo kako preko svojega kandidata Mislava Hermana premijer Plenković doista počinje dominirati u stranačkoj organizaciji u glavnome gradu, koju je ovaj mladi i perspektivni zagrebački liječnik trebao urediti i reorganizirati, posebice zbog toga što mu je Plenković HDZ u Zagrebu prepustio i nakon što je vladajuća stranka na lokalnim izborima doživjela debakl zbog kojega danas glavnim gradom upravlja kandidat platforme Možemo Tomislav Tomašević.

HDZ je završio u oporbi, do čega ih je, doduše, dovela i višegodišnja suradnja s pokojnim zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, za što se ne može kriviti samo premijera Plenkovića nego i njegove prethodnike koji su s Bandićem šurovali i javno i tajno, tolerirajući brojne grijehe pokojnog gradonačelnika s kojim je Plenković planirao surađivati i nakon posljednjih lokalnih izbora.

Te je Plenkovićeve planove poremetila Bandićeva smrt, a HDZ u Zagrebu sada s pozicije oporbe ima nešto više vremena za uređenje gradske organizacije na čelo koje je Hermana instalirao Plenković, no to mu, čini se, baš i ne polazi za rukom.



Nedavno je tako zabilježen incident do kojega je došlo nakon što je predsjednik temeljnog ogranka HDZ-a na Jarunu Ivan Zvonimir Galić dao ostavku na tu poziciju dan nakon što je u KD-u Vatroslava Lisinskog održan Opći sabor HDZ-a, ali je tu ostavku u međuvremenu ipak povukao iako je prije toga članove svojeg ogranka porukom obavijestio o ostavci naglašavajući kako se na taj potez odlučio jer ne razumije stranačke odluke.

Pričalo se tada, tijekom lipnja, da se Galić s pozicije odlučio povući zbog nove HDZ-ove programske deklaracije koja nije baš dobro odjeknula među dijelom članstva kojemu je sporan dio programa u kojem se navodi kako HDZ smatra obitelj temeljnom jedinicom društva, ali da poštuju sve zajednice obiteljskog života koje se temelje na međusobnoj ljubavi i brizi, što je u dijelu vladajuće stranke protumačeno kao odmak od demokršćanskih vrijednosti i temelja na kojima je HDZ izgrađen. Nakon što je u stranci s Galićem obavljen razgovor, on je svoju ostavku povukao, ali su problemi u zagrebačkom HDZ-u ipak ostali.

Veliko ignoriranje

Oni skloni Hermanu reći će da je to zbog toga što on još nije uspio reorganizirati gradske organizacije svoje stranke, pa tako na Jarunu, u Sesvetama i Svetoj Klari još sjede kadrovi koji su naklonjeni Brkiću, dok Hermanovi kritičari tvrde da on među članstvom nije uspio izgraditi autoritet te da ga malo tko doživljava ozbiljno, što se odražava na funkcioniranje stranke.

Da Herman doista dosad nije uspio napraviti značajniji iskorak u pogledu organizacije zagrebačkog HDZ-a, vidljivo je i na stranačkim sjednicama koje se gotovo nikada ne održavaju u punom sastavu, ponekad čak nema ni kvoruma, potpredsjednici na ove stranačke skupove i ne dolaze, a oni koji se na tim susretima pojave uglavnom odslušaju razna unaprijed organizirana predavanja na koja također nikada nitko ne reagira pa se tako uglavnom zapisnici sa sjednica svode na rečenicu – nitko se nije javio za riječ.

Ne samo da rijetko tko na sastancima u zagrebačkom HDZ-u sudjeluje u diskusijama nego se na njima rijetko pojavljuju zvučna stranačka imena pa se tako prilično često zbog nedolazaka na sjednice ispričava bivši ministar rada Josip Aladrović, ali i aktualni ministar zdravstva Vili Beroš te njegova kolegica iz Ministarstva turizma Nikolina Brnjac, ne sudjeluje intenzivno na sjednicama ni glavni tajnik stranke Krunoslav Katičić pa ni njihov europarlamentarac Karlo Ressler, dok je na sjednicama čest gost bivši ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Marko Pavić. Takvim pristupom stranci i stranačkoj problematici obični članovi i oni koji redovito sudjeluju na sjednicama nisu zadovoljni te se pitaju zašto nitko od vodećih i javno eksponiranih predstavnika HDZ-a ne sudjeluje u radu iznimno važne zagrebačke organizacije, dok oni odrađuju i posao na terenu.

Nemaju vremena

Oni koji nemaju vremena za sastanke naći će se vrlo vjerojatno i na idućim listama za Sabor, iz čega mnogi u zagrebačkoj organizaciji HDZ-a zaključuju da eksponirani članovi zato i jesu među njima te da su privilegirani kako od premijera Plenkovića, tako i od njihova šefa Hermana, koji se dosad nije uspio nametnuti kao organizator i kao figura koja bi imala bilo kakav utjecaj na te kadrove koji su svoje političke karijere izgradili kroz organizaciju u Zagrebu.

Nezadovoljni su zagrebački HDZ-ovci i zbog toga što se Herman okružio uglavnom onima koji ga podržavaju i koji mu laskaju tvrdeći da je pred njim ozbiljna budućnost na nacionalnoj sceni, dok zbog svega toga ispašta stranka koja se dosad ni u Skupštini nije uspjela nametnuti kao glasna i kvalitetna oporba, taj su im prostor preoteli gradski zastupnici drugih, manjih opcija, pa i Bandićeve stranke koja je zbog svojeg zalaganja za mjeru roditelj odgojitelj na toj temi poentirala među HDZ-ovim biračkim tijelom, baš kao što je poene na toj tematici skupio Most sa svojim zastupnicima koje predvodi doktor Trpimir Goluža.

Ne čuje se HDZ-ovce u Skupštini previše ni kad je riječ o problemima koji se odnose na odvoz otpada, nedostatak mjesta u zagrebačkim gradskim vrtićima, a kritike koje iznose na račun Tomaševića nerijetko im stopira glasnogovornik Plenkovićeve vlade Marko Milić, koji kontaktira sa zagrebačkim gradonačelnikom kako bi se tim kontaktima stvorila predispozicija za koaliciju između HDZ-a i Možemo nakon idućih parlamentarnih izbora.

Međutim, dok vodstvo stranke stvara predispozicije za svoj opstanak, u zagrebačkoj organizaciji ruše se predispozicije za njihov povratak u vladajuću arenu iako je Hermanu još nakon posljednjih lokalnih izbora obećano da će na idućim lokalnim izborima braniti boje svoje stranke, što bi za njega moglo biti problematično jer se još u Zagrebu nije uspio nametnuti kao predvodnik oporbe.

Vladavina straha

Isto se tako među svojim kolegama u zagrebačkoj organizaciji vladajuće stranke nije uspio nametnuti kao vođa, nego se sveo na šefa organizacije koji svoj mandat odrađuje u sjeni premijera Plenkovića bez kojega ne može donijeti ni jednu odluku, što, dakako, koči i planiranu rekonstrukciju stranke za koju se mnogo više bori Katičić nego Herman.

On izgleda ne uspijeva među članstvom u svoju korist okrenuti ni stigmu Plenkovićeva kadra, zbog čega njegovi kolege u Zagrebu već sada strahuju za budućnost svoje stranke na idućim lokalnim izborima, baš kao što strahuju od parlamentarnih izbora u prvoj i drugoj izbornoj jedinici koje su za HDZ ionako uvijek bile kritične. Ti strahovi, umjesto najavljivanog jedinstva, u stranku su unijeli nove nemire i podjele o kojima se nitko ne usudi govoriti naglas, i to ne zbog Hermana, nego zbog Plenkovića i stranačke baze zbog koje je šef HDZ-ova ogranka Jarun, Ivan Zvonimir Galić, preko noći odustao od najavljene ostavke.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI