Uzorci vještačeni u policijskom forenzičkom centru “Ivan Vučetić” nisu pokazali tragove eksploziva na dijelovima letjelice koja je nedavno pala nedaleko od Studentskog doma “Stjepan Radić”. Vijest je to koja demantira premijera Andreja Plenkovića i ministra obrane Marija Banožića koji su do prije nekoliko dana samouvjereno govorili o eksplozivu koji se nalazio u sovjetskom dronu. Da ta teza na kojoj je ustrajao Plenković baš i nije ispravna, od početka sage s bespilotnom letjelicom upozoravao je analitičar Pavle Kalinić, ali i vojni pilot Ivan Selak koji se pritom žestoko obrušio na ministra Banožića koji je prvi u javnom prostoru otvorio priču o navodnom eksplozivu. Te je Banožićeve teze u startu u pitanje doveo predsjednik Zoran Milanović pa se čini da Plenkoviću ni ovoga puta nije preostalo ništa drugo nego braniti nevještog ministra, koji se u resoru obrane našao po stranačkom, a ne po stručnom ključu.
Najveća blamaža
Sve je više situacija koje ukazuju na to da je Banožić izgubljen u prostoru i vremenu, a kao takav postaje uteg za cijelu Vladu i premijera Plenkovića, osobito u ovim kriznim vremenima kada se učestalo govori o ratu koji bi mogao prijeći ukrajinsku granicu. O nezadovoljstvu Banožićem već se neko vrijeme šuška i u Ministarstvu obrane, u kojem stručni kadrovi priznaju kako se ministar zaista izgubio u prostoru i vremenu pa zazivaju povratak generala Damira Krstičevića. U slučaju s eksplozivom Plenković nije imao pretjerane koristi od Krstičevića koji i sada obnaša dužnost njegova savjetnika, no nejasno je zbog čega je šef Vlade ustrajao na tezi o eksplozivu i tko je taj netko tko ga je usmjerio prema tome, je li moguće da su premijera krivo savjetovali iz vojne policije ili Sigurnosno-obavještajne agencije, ili je pak njemu samome odgovaralo da ignorira čak i teze NATO-ova šefa StoltEnberga koji je također od početka osporavao mogućnost da je s letjelicom u glavni hrvatski grad stigao eksploziv. Iako je teza osporavana iz niza izvora, premijeru je možda u tom trenutku ona odgovarala, ali kako vrijeme odmiče, tako se njegovo ustrajanje na tome pretvara u jednu od njegovih najvećih blamaža, tim više što je te teorije u pitanje dovodio i predsjednik Zoran Milanović.
“Gdje je nalaz Centra za kriminalistička vještačenja ‘Ivan Vučetić’ u kojem se to kiseli nekoliko dana? S obzirom na to da se o toj krhotini priča kao o javnom dobru, kad već ljudima pokazujemo krhotine tog drona, da vidimo kakav je stvaran forenzički i kemijski nalaz uzoraka koji su izuzeti”, izjavio je provokativno Milanović prozivajući i premijera Plenkovića i ministra Banožića zbog “razmetanja dijagnozama” prije nego što su uključili rendgen.
Ministrove teorije
Iako je prema neslužbenim podacima teza o eksplozivu dovedena u pitanje, u Ministarstvu obrane nemaju se namjeru posuti pepelom pa Banožićevi kolege po ministrovu naputku i dalje tvrde da je letjelica nosila bombu i bila opremljena eksplozivom pozivajući se na različite fragmente i dokaze kojima raspolaže vojna policija. To Banožićevo ustrajanje na tezi o bombi moglo bi nas dovesti do nesuglasica s NATO-om jer Stoltenberg također ustraje na tome da dron nije bio naoružan, naglašavajući da se u Zagrebu nije dogodio oružani napad. Pokazujući fotografije iz istrage, Plenković je nedavno demantirao prvog čovjeka NATO-a naglašavajući da je letjelica bila naoružana. Dodatno je Banožić svoju tezu, suprotno stručnim teorijama, potkrijepio objašnjenjem kako je riječ o sustavu za samouništenje podataka, ali i manjim retro-raketama koje su trebale usporiti i stabilizirati pad letjelice. Bez obzira na ministrove teorije, prema podacima koji cure iz istrage na letjelici koja se srušila u Zagrebu, nije bilo tragova eksploziva, što izravno proturječi onome što su tvrdili Plenković, članovi njegove Vlade, a onda i ministar Banožić koji je više puta izjavljivao da je u letjelici bila bomba, servirajući pritom javnosti konfuzne izjave. Naime, prema prvoj verziji priče, radilo se o oko 120 kilograma eksploziva, od čega se došlo do 30 kilograma, da bi na koncu Plenković došao do toga da je letjelica bila naoružana i da je najvjerojatnije bila riječ o aviobombi. Obraćajući se novinarima 18. ožujka, predsjednik Vlade tvrdio je da su u letjelici pronađeni geleri, upaljač i dijelovi bombe, kao i da je bila namijenjena za nošenje oružja.
“Brojevi upaljača su uspoređeni sa sličnim bombama koje postoje, zašto nije došlo do veće štete, objasnit će stručnjaci. Iznimno povoljna okolnost je to što je pala na zemlju”, govorio je predsjednik Vlade naglašavajući kako nitko nije spominjao 120 kilograma eksploziva. “Ukupna težina bombe mogla bi biti 120 kilograma, onda bi ona u izvornoj proizvodnji, ako je to bomba, trebala imati 45 kilograma eksploziva”, izjavio je Plenković, kojega je dan ranije, gostujući u RTL-u Danas, demantirao ministar Banožić koji je rekao da je bomba na letjelici imala 120 kilograma, kao i da će je uskoro pokazati javnosti.
“Istražitelji kriminalističke i vojne policije, MUP u nadležnosti Državnog odvjetništva, proveli su onaj dio istrage u kojem imamo praktički 95 posto bombe i ona će uskoro biti pokazana javnosti, vidi se i tip bombe s kojim sam upoznao glavnog tajnika, kao i sa svim mogućim modifikacijama na toj bombi”, otkrio je Banožić. Gostujući 14. ožujka na Hrvatskom radiju u emisiji “U mreži Prvog”, savjetnik ministra Banožića, general Željko Živanović, izjavio je da se u letjelici nalazila aviobomba sa 40 kilograma eksploziva.
Jasno je, dakle, da su tezu u tome da se u letjelici nalazila aviobomba nametnuli Banožić, Plenković i članovi Vlade, kao i Ministarstvo obrane, no uzorci vještačeni u najvećem policijskom forenzičkom centru ipak nisu pokazali tragove eksploziva na dijelovima koji su analizirani. Premda istraga još nije privedena kraju, ostane li taj zaključak, bit će to jedna od najvećih Plenkovićevih blamaža u premijerskom mandatu, što će se zasigurno preliti i na kompletan HDZ, ali i na Vladu u cijelosti. U svemu tome pokazat će se da je Milanović još jednom poentirao u sukobu s premijerom te da je u svojim kritikama bio na pravom putu. Pokazat će se ujedno da Plenković s Banožićem na čelu Ministarstva obrane doista ima promašenog tipa koji se u posljednjih nekoliko mjeseci zbog sukoba s predsjednikom Republike uspio isfiltrirati kao jedan od najnepopularnijih političara u državi. Doda li se tomu afera s državnim stanom, jasno je da njegov imidž više neće moći ispeglati ni mnogo veći stručnjaci od zaboravljene novinarke Dijane Čuljak, a jasno je isto tako da je ministar Božinović bio u pravu kada je u jeku ove afere s letjelicom savjetovao Plenkoviću da se odrekne Banožića te da taj resor dodijeli nekom stručnijem kao što je to ministar branitelja Tomo Medved.
Bilo kako bilo, vidljivo je da Ministarstvo obrane vapi za nekim novim, kompetentnijim čovjekom, vojnim, a ne stranačkim kadrom. Sve suprotno opasno je ne samo za Vladu i premijera Plenkovića nego i za kompletnu hrvatsku obranu koju je Plenković predao u ruke dečka iz Vinkovaca na kojega su ga i u samom HDZ-u ranije upozoravali naglašavajući da je Ministarstvo obrane jedan od najsloženijih i najzahtjevnijih resora u kojem nema mjesta za uhljebljivanje, nego isključivo za one koji poznaju materiju, a aktualni ministar sigurno nije taj. Pokažu li se promašenima teze o eksplozivu, Plenković će dodatnu pljusku doživjeti i zbog toga što se baš na tu temu sastao s oporbenim saborskim zastupnicima koje je ugostio u Banskim dvorima.
“Letjelica je prvo uočena na rumunjskim radarima na ulasku iz Ukrajine, ali se i dalje ne zna odakle je točno poletjela, od te točke letjela je pravocrtno, na mađarskim radarima samo je na prekide uočavana, oni koji su to pratili nisu doživjeli tu letjelicu kao nešto što je bilo u zraku i što je bilo opasnost, refleksija je bila slaba, avionska bomba teška 120 kg, s oko 45 kg eksploziva, jest eksplodirala u tlu, nađeni su njezini ostaci, zajedno s upaljačem”, izjavio je predsjednik Vlade nakon tog sastanka pozivajući se na forenzičare koji raspolažu s više podataka.
Sada kada je ‘voda došla do grla’ jedino što Plenkoviću preostaje jest da javnost upozna s dokazima o postojanju eksploziva, sve suprotno opasno je za njega, premda nije bezopasno ni to što je sovjetski dron bez ikakve reakcije protuzračne obrane preletio čak tri članice NATO-a i pao u glavnome gradu jedne članice NATO-saveza, pukom srećom ne ubivši i ne ozlijedivši nikoga. Neovisno o tome odakle je stigla, jasno je da je ovo za Hrvatsku veliko i važno upozorenje, slučajnost teško da u ovakvim situacijama postoji, svjesni su toga svi oni koji pomno prate pozadinu tog slučaja, a koji upozoravaju kako je krajnji čas da se Hrvatska pozabavi ozbiljnim ulaganjima u sve segmente obrane, jer moglo bi se dogoditi da na ovome upozorenje ne stane, a u tom slučaju teško da bi Banožić mogao uvjeriti građane da nemaju razloga za zabrinutost.
“Ponašanje ministra je nezrelo, on se mora prestati baviti manekenstvom i početi se više baviti politikom, odnosno poslom za koji je plaćen”, poručio je Banožiću nedavno Matko Kuzmanović, saborski zastupnik Socijaldemokrata, koji je rekao kako ministar nije dostojan funkcije koju obnaša te da se ne može nositi s konstruktivnim kritikama. Ovakve izjave i ove kritike također bi mogle biti samo početak napada na Banožića, ali i na premijera Plenkovića, koji će uteg iz Ministarstva obrane doista uskoro morati maknuti na sebe te se konačno upustiti u ozbiljnu rekonstrukciju Vlade, koja bi se prema posljednjim tezama uistinu mogla provesti prije početka ljeta.