Sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj održava se u srijedu u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici.
Predstavljen je dizajn nacionalne strane Republike Hrvatske na kovanici od jednog eura, koji je odabran kao najbolji na Otvorenom natječaju za izbor dizajna.
Uz to, predstavlja se i Konačni prijedlog Zakona o uvođenju eura kao službene valute.
Na početku je predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao kako se “sustavno radilo na ispunjavanju kriterija”.
Podsjetio je da je Hrvatska 10. srpnja 2020. ušla u europski tečajni mehanizam II.
“Danas je prilika da rekapituliramo gdje se trenutno nalazimo, što je pred nama, što još moramo učiniti, da malo čujemo od ministra financija i guvernera širi financijski i ekonomski kontekst u Europi i svijetu s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu i rast cijena energenata, općenito inflatornih pritisaka kojih smo svi svjesni, ali kao što znate Vlada na njih reagira i nastoji suzbiti udar na standard građana i gospodarstva”, rekao je Plenković.
“Od članstva u europodručju svi građani će imati koristi. Hrvatska je najeuriziranije gospodarstvo od svih članica EU-a izvan europodručja. To je sidro u kojem se hrvatsko gospodarstvo nalazi”, istaknuo je.
Premijer je naglasio kako depoziti u eurima čine 76 posto ukupnih štednih i oročenih depozita u bankama, 47 posto kredita u kunama su s valutnom klauzulom u eurima, a 53 posto robnog izvoza i 59 posto robnog uvoza obavljamo sa zemljama europodručja.
Dodao je kako rast cijena energenata utječe na sve zemlje te kako se za Hrvatsku u ovoj godini predviđa inflacija od 7,8 posto.
Ministar financija Zdravko Marić u četvrtak će u Hrvatskom saboru predstaviti drugo čitanje Zakona o uvođenju eura.
Premijer očekuje izglasavanje zakona potkraj sljedećeg tjedna.
“Mi smo ispunili devet mjera u četiri područja, sve je to dobro poznato. Smatramo da će ovakav cjelovit pristup omogućiti i da se na razini europodručja provedu sve ključne odluke za naše članstvo, definirat će se konačni tečaj u srpnju, a od 5. rujna isticat će se cijene i u eurima i u kunama. Usvajanje eura trebalo bi stupiti 1. siječnja 2023.”, naglasio je Plenković.
Zahvalio je i čestitao autoru idejnog rješenja te autorima izvedbenog rješenja čiji su prijedlozi izabrani za nacionalnu stranu kovanice eura i centa.
“Hrvatska kuna s ovim dobiva novi život, novo ruho. Bit će dio eurokovanica koje će imati važan simbol hrvatske monetarne državnosti. Mislim i da su karta Hrvatske, kuna, Nikola Tesla i glagoljica jako dobro izabrani i da će Hrvatska na taj način biti prepoznata”, zaključio je premijer.