PLENKOVIĆ JE DOBIO PLJUSKU SA STRANE S KOJE TO NIJE OČEKIVAO: Amerikanci preko Todorića pozvali Grmoju na simpozij o korupciji

Foto: Damjan Tadić/Cropix

Snažan je udarac premijer Andrej Plenković pretrpio ovih dana kada je doznao da je Mostov potpredsjednik i šef Antikorupcijskog vijeća Nikola Grmoja primio poziv američke vlade na simpozij o borbi protiv korupcije na kojem su predavanja među ostalim držali i predstavnici FBI-a.

Da je Plenković na taj poziv upućen aktivnom mostovcu burno reagirao,potvrđuju i naši suradnici iz Vlade koji kažu kako je on bio uvjeren da ga kompletna američka administracija podržava u borbi za treći mandat, i to ponajviše zbog njegovih napora vezanih uz rusko-ukrajinski rat u kojem je snažno podržao ukrajinsku stranu, no izgleda da ni među njima nema jedinstva u tom pogledu te da predsjednik hrvatske Vlade ne može biti posve siguran u cjelovitu i jedinstvenu potporu Sjedinjenih Država.

Nije Plenkoviću nevažno ni to što je na taj američki simpozij pozvan upravo Grmoja, on je jedan od članova Mosta koji premijera posebno živciraju, dobro je poznato da je Plenković jednom gotovo fizički nasrnuo na potpredsjednika Mosta, a još je poznatije da je Plenković s mladim nadama HDZ-a nedavno pokušao ismijati Grmoju koji se godinama zalaže za bivšeg hrvatskog veleposlanika u Australiji Damira Sabljaka.

Zauzeli stav

Pozivajući Grmoju na svoj simpozij, Amerikanci su akterima na hrvatskoj političkoj sceni poslali prilično jasnu poruku – u njemu i Mostu vide važne saveznike u borbi protiv korupcije u našoj zemlji, važan je to signal i HDZ-u jer ni jedan član vladajuće stranke nije pozvan na taj događaj pa je jasno da Amerikanci nikoga iz HDZ-a, pa ni samoga Plenkovića, ne smatraju pogodnim za sudjelovanje na simpoziju na kojem se govori o borbi protiv korupcije, što pak znači da Amerikanci vladajuće možda prepoznaju i kao generatore korupcije u našoj zemlji.

Naravno da je Grmoja taj poziv odlučio okrenuti u svoju korist pa se i na društvenim mrežama pohvalio gostovanjem u Budimpešti na Budapest International Law Enforcement Academy (ILEA) na kojoj se, kako tvrdi, dodatno educirao za borbu protiv korupcije.



“Danas smo se oprostili od FBI-evih specijalnih agenata Richarda Beara (FBI Memphis), Granta Manna (FBI Seattle), Jeffreya Pollacka (FBI Miami) i W. Briana Schmitta (FBI Jackson) koji su nam protekloga tjedna održavali predavanja o borbi protiv korupcije s naglaskom na javne službe. Radili smo i simulaciju istrage nad zločinačkom organizacijom u koju su upleteni političari, suci i policajci. Bilo je naporno s predavanjima od 9 do 16.30 svakog dana, ali jako zanimljivo i korisno.

Idući tjedan nastavljamo s edukacijama koje će nam držati viši savjetnik za borbu protiv korupcije iz Ministarstva pravosuđa SAD-a Peter Ainsworth i sudac John O’Sullivan, ali i stručnjaci iz FBI-a za odnose s medijima u istragama. U Hrvatsku se vraćam tek idući petak, kada nastavljam još snažnije i pripremljenije i kao predsjednik Antikorupcijskog vijeća, ali i kao zastupnik Mosta pridonositi borbi protiv korupcije u našoj domovini”, poručio je Grmoja na svojem profilu na Facebooku, a upućeni u djelovanje američke administracije u našoj zemlji tvrde kako je ovaj poziv Grmoji izravan udar Amerikanaca na HDZ-ove neistine, s time da na ovaj slučaj valja gledati i kroz prizmu bivšeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića i njegova arbitražnog spora koji se vodi na međunarodnom sudu u Washingtonu.

Todorićev udar

Ovo je udar Ivice Todorića, komentira naš dobro upućeni sugovornik te najavljuje kako bi u idućih nekoliko tjedana premijer Plenković mogao proći kroz gadno razdoblje jer Todorić na ovome ne misli stati. Pitanje je u kojoj je mjeri Grmoja upućen u Todorićeve namjere, no naš sugovornik smatra da ni bivši vlasnik Agrokora nije bespomoćan tip, nego iskusan poduzetnik i menadžer koji za dokazivanje svojih teorija ima saveznike među Amerikancima, jer u suprotnom nikada ne bi ni bio jedan od najutjecajnijih gospodarstvenika na ovim prostorima.

U HDZ-u su pak uvjereni da, ako iza ovoga što se događa stoji Todorić, tada on svojeg saveznika ima u Grmoji koji ga je javno ponajviše kritizirao pa je u takvo što teško povjerovati, no kako naglašavaju, sve je to borba za više ciljeve.

 

Oni koji Plenkoviću u vladajućim redovima nisu naklonjeni podsjećaju kako je ondva puta razočarao Amerikance te da je Grmojin cilj dovesti Most na vlast, a nakon toga preuzeti Ministarstvo unutarnjih poslova. Na koji su način Mostovi zastupnici dobili potporu Amerikanaca, u HDZ-u ne znaju, no tvrde da im Amerikanci potpuno vjeruju.

Niz je teorija o američkom djelovanju u našoj zemlji koje se prepričavaju po vladajućim redovima, a jedna od njih kaže da u Europi djeluje oko 1500 agenata DIA-e koji operativno djeluju, a odgovaraju isključivo Pentagonu te je na taj način formirana najveća mreža obavještajaca još od hladnog rata.

DIA je inače obavještajna služba američkog ministarstva obrane usmjerena na prikupljanje obavještajnih podataka o vojnim aktivnostima diljem svijeta te pribavljanje obavještajne podrške za američke oružane snage sa sjedištem u vojnoj bazi Anacostia-Bollingu u Washingtonu, s tim da su njezini važni dijelovi stacionirani baš u Pentagonu.

 

Carstvo špijuna

DIA se bavi prikupljanjem podataka nužnih za djelovanje obavještajnih snaga SAD-a, kako iz otvorenih izvora, tako i upotrebom raznih tehnologija te u konačnici tajnim, odnosno špijunskim radom. Niz njihovih djelatnika radi na postovima vojnih atašea u diplomatskim predstavništvima diljem svijeta te surađuju s obrambenim i obavještajnim sustavima drugih zemalja.

Njihovu moć i utjecaj možda ponajbolje oslikava više od 17.000 zaposlenika koji djeluju u svim segmentima, od suzbijanja korupcije do suzbijanja terorizma i hvatanja hakera. Sve to samo je dio djelovanja tih agenata koje je obučavala CIA, upravo je zato prije dvije godine zamjenik šefa CIA-e Bishop posjetio Sarajevo, odnosno Bosnu i Hercegovinu, kako bi oformili tim koji će se baviti organizacijama koje po toj zemlji vode tamošnji političari Milorad Dodik i Dragan Čović.

Budući da se u Hrvatskoj geostrateški križaju ruski, kineski i američki interesi, Amerikanci nad nama i nad našim institucijama bdiju s velikom dozom opreza. Naš sugovornik raspolaže podacima o tome da u Hrvatskoj i na ovim prostorima djeluje oko 150 američkih agenata koji uz ministarstva i agencije nadziru desetke tvrtki, a nadzor je posljednjih mjeseci zbog rata u Ukrajini pojačan.

Naivni su svi oni koji poput osječkog župana Ivana Anušića smatraju da se Amerikanci neće miješati u našu politiku, kaže naš sugovornik te naglašava da Amerikanci nad nama bdiju neprestano posljednja dva desetljeća te da ih baš ništa ne može iznenaditi. Mora da dijelom tih informacija raspolaže i Plenković te da mu doista nije svejedno zbog toga što su mu preko Grmoje poslali poruku koja nije indikativna samo zbog slučaja Sabljak nego i zbog toga što je u trenutku dok je Grmoja boravio u Budimpešti ponovno podignuta optužnica protiv Ivice Todorića i još 14 osoba, koja je povučena prije sedam mjeseci, kada je bila u fazi potvrđivanja.

Riječ je o optužnici kojom se Todorića i suradnike tereti za niz financijskih malverzacija kojima je Agrokor oštećen za 1,2 milijarde kuna, dok je Todorić sebi pribavio imovinsku korist od 923,6 milijuna kuna.

Nakon što je objavljeno priopćenje zagrebačkog Županijskog odvjetništva, teško se ne zapitati što se to točno iz prve optužnice mijenjalo. Todorića i ostale i u novoj optužnici tereti se za ista djela, ista je i šteta, a priopćeno je kako su optužnicu povukli kako bi bolje razjasnili stvari, što je novom optužnicom, prema tvrdnjama iz tužiteljstva, učinjeno.

Nezakoniti dokaz

Slučajno ili ne, prva optužnica u aferi Agrokor povučena je u trenutku kada je uhićena tužiteljica Mirela Alerić Puklin, čiji je potpis bio na toj optužnici. Ona je uhićena pod sumnjom da je odavala podatke iz istrage jednoj od optuženica, Piruški Canjugi. Službeno je tada objašnjeno da se optužnica mora pregledati i očistiti od mogućih kontaminiranih dokaza. Sve se to događalo u periodu kada je Visoki kazneni sud uvažio žalbu obrana koje su zahtijevale da se iz spisa kao nezakonit dokaz izdvoji financijsko-knjigovodstveno vještačenje koje je provodila poljska tvrtka KPMG, koja je osim za tužiteljstvo, radila i za izvanrednu upravu Agrokora.

Optužno vijeće tvrdilo je da je taj dokaz zakonit, ali Visoki kazneni sud s tom se tezom nije složio već su zahtijevali da se na optužnom vijeću ispita vještak Ismet Kamal, koji je prema tezama obrane u sukobu interesa. Prije nego što je optužno vijeće uopće provelo naloge takozvanog Turudićeva suda, Državno odvjetništvo povuklo je optužnicu.Kako ne vjeruje hrvatskom pravosuđu, tako je Todorić pravdu odlučio potražiti u Washingtonu, gdje je pokrenuo spor za povrat vlasničkih prava u Agrokoru. U tom sporu hrvatsku državu zastupa DORH koji je još u travnju, umjesto traženog očitovanja na podnesak, zatražio odgodu.

Prva presuda u ovom slučaju trebala je stići još u svibnju, ali s obzirom na to da se zbog arbitraže Plenković nedavno sastao s glavnom državnom odvjetnicom Zlatom Hrvoj Šipek, izgleda da vladajućima bitka s Todorićem baš i ne ide po planu. Konačna presuda u ovom slučaju trebala bi biti donesena do kraja ove godine, a manevri DORH-a i premijera Plenkovića koji su slučaj pokušali prolongirati, odnosno rastegnuti, sasvim sigurno nisu koristili percepciji premijera Plenkovića u očima američke administracije i njihovih promatrača na ovim prostorima, koji su imali prilike čuti i vidjeti Todorićevu verziju priče o krahu Agrokora.

On krivce za slom svojega poslovnog carstva vidi u premijeru Plenkoviću, bivšoj ministrici gospodarstva Martini Dalić i fantomskoj skupini Borg s kojom su vladajući šurovali pri kreiranju “lex Agrokora”, zakona s kojim i jest pao Ivica Todorić, ali i zakona koji je ruskim bankarima osigurao vlasništvo nad nekadašnjim gospodarskim divom Ivice Todorića koji već dugo, što javno, što po kuloarima Plenkoviću najavljuje osvetu, a po svemu sudeći odlučio ju je pokrenuti svim raspoloživim sredstvima.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI