Predstavnici Vlade predstavili su sindikatima uredbe o koeficijentima za plaće javnih i državnih službenika. Paket povećanja koeficijenata vrijedan je 880 milijuna eura. Iz Vlade ističu da je cilj reforme – jednaka plaća za jednak rad, te da će plaće za ožujak u prosjeku rasti za oko 13 i pol posto.
Sastanak s državnim službenicima, sudeći prema izjavama, prošao je dobro. Oni su, kažu, umjereno zadovoljni. No, predstavnici sindikata javnog sektora izrazito su nezadovoljni onim što je Vlada ponudila te će s članstvom razgovarati što i kako dalje.
“Vlada Republike Hrvatske u kontinuitetu radi na povećanju mirovina i plaća, jer je najveći poslodavac u Republici Hrvatskoj. Više od 244.000 ljudi zaposleno je u državnoj i javnim službama. U kontinuitetu povećavamo osnovicu kroz pregovore s našim socijalnim partnerima. Ona je povećana u ovom mandatu za nešto više od 40 posto. Kad uzmete ranije vlade od 2011. do 2015., osnovica se nije povećala ni za cent, i samim time realna vrijednost plaća u državnoj i javnim službama godinama je padala”, rekao je Marin Piletić, ministar rada i socijalnog sustava gostujući u emisiji “A sada Vlada”.
Istaknuo je kako je nakon svih povećanja osnovice, koje kumulativno iznose 40 posto, prosječna plaća u državnoj javnoj službi narasla više od 50 posto.
“Ako od toga oduzmete onu kumulativnu stopu inflacije, još uvijek su plaće 25 posto veće u odnosu na kumulativnu inflaciju”, dodao je.
U odnosu na prosinac 2023. plaće će, kazao je ministar, biti veće malo više od 13 posto.
“U povijesti samostalne Hrvatske još se nije dogodio ovakav skok javnih plaća. Kad to usporedite s ožujkom 2023., onda ćete vidjeti da za velik broj najzvučnijih radnih mjesta plaća raste u prosjeku oko 300 eura”, naglasio je Piletić dodajući kako Vlada želi da plaće u javnom sektoru budu primjerenije.
Plenković o štrajku sudaca: ‘Mi smo napravili respekt prema profesiji sudaca i državnih odvjetnika’
“Na ovaj način, uz preglednost sustava, uz veće plaće, reformiramo proces, imamo jednaku plaću za jednak rad. To, nažalost, do sada nismo imali zbog toga što su plaće imale niz dodataka. Rezultat je to i svih kolektivnih pregovora gdje se svaki sindikat izborio za neko svoje različito pravo u odnosu na neku srodnu, sličnu ili sasvim različitu djelatnost i tako niste više mogli uopće usporediti koliku tko ima plaću na osnovu koeficijenta, objasnio je Piletić i dodao kako je svjestan da neće svi biti zadovoljni ponudom.
Iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja traže povećanje od 20 posto. Piletić je poručio kako to “traži samo jedan čelnik sindikata koji reformu želi svesti na licitiranje”.
“Poanta ove reforme nije licitiranje i pregovori sa sindikatima, jer mi pregovaramo o visini osnovice. Vlada je ta koja ima mandat da donosi koeficijente, ali upravo zbog politike socijalnog dijaloga koji je kontinuitet Vlade, mi smo uključili sve predstavnike sindikata da nam pomognu kreirati samu uredbu, da definiramo koeficijente”, rekao je ministar.
Najavio je da će i dalje razgovarati sa sindikatima te istaknuo kako je povećanje koeficijenata predviđeno u proračunu s 880 milijuna eura, što je za 30 milijuna eura više nego što je sindikatima predstavljeno prošle jeseni.
“Kad uzmete povećanje osnovice od 5 posto u listopadu, to vam je bio fiskalni učinak gotovo 300 milijuna eura. Sada, mijenjanjem koeficijenata, dodatno ulažemo 880 milijuna eura u primjerenije plaće. I kada tome dodate da je isplaćen uvećani regres u srpnju od 300 eura, da je prvi put isplaćena božićnica u uvećanom iznosu od 300 eura i da je kao rezultat posljednjih pregovora dodano i novo materijalno pravo – uskrsnica koja će biti isplaćena u ožujku u iznosu od 100 eura, i još tome dodate učinak porezne reforme, onda dobijete da je Vlada uložila u sektor plaća svojih zaposlenika 1,1 milijardu eura”, rekao je Piletić.
Bijeli štrajk sudaca i odvjetnika
Piletić je rekao kako su sucima ponuđena određena materijalna prava, što su i tražili, a da su zauzvrat dobili bijeli štrajk. Vjeruje kako u njemu ipak sudjeluje tek manjio dio sudaca.
Sindikalist Topolnjak skrenuo je pozornost na jednu dosta važnu činjenicu – za magistre fizioterapije nema koeficijenata u novoj uredbi. Naime, tvrdi da je potrebno donijeti niz dopuna zakona od kojih su neke u planu resornog ministarstva još od 2016.
“Jedan od ciljeva reforme bio je konsolidacija radnih mjesta. Mnoga radna mjesta su se spojila u jedinstven naziv. Ako netko ima primjedbu, pozvan je da to dostavi nadležnom ministarstvu, u ovom slučaju Ministarstvu zdravstva, a onda i Ministarstvu rada koje koordinira objedinjavanje samog teksta uredbe”, poručio je Piletić.