PALADINA OTKRIO PODATAK KOJI NIJE NA PONOS: ‘Još oko 5 tisuća ljudi živi u kontejnerima nakon potresa’

Foto: Screenshot: N1Info

Ministar prostornog uređenja i graditeljstva Ivan Paladina bio je gost Intervjua tjedna na N1 Televiziji.

Koliki dio radnog dana potroši na obnovu?

Upitan koliko svog radnog dana potroši samo na obnovu, a koliko na ostala pitanja iz resora, Paladina je rekao tijekom tjedna polovicu tjedna ili više potroši na obnovu. “Bilo bi dobro kad bi tjedan trajao duže, pa bih mogao potrošiti više, ali ne mogu zanemariti druge obveze ovog dosta širokog resora”, rekao je Paladina.

Kako je mogao reći da nijedna država u Europi nije toliko financijski angažirana po pitanju obnove kao Hrvatska?

“Nisam stekao dojam da je izjava stekla tolike kontroverze. Moramo sagledati cjelinu. Koliko god se fokusiram na dio posla koji ja radim, vratimo se malo na početak priče. Odavno nije bilo takvih šteta i tako velikog broja oštećenih objekata negdje u Europi u jeku pandemije, kada je to značajno otežavalo komunikaciju.

Što sam ja zapravo htio reći? Uzevši u obzir tako velike štete i tako veliki posao i uspoređujući ih sa sličnim situacijama, većina obnova u Europi provodi se tako da država ni približno organizacijski ne preuzima na sebe obnovu, nego samo u financijskom što je opet u puno manjoj mjeri nego što čini Hrvatska”, rekao je ministar.

Činjenicom je istaknuo to što je država toliko posla preuzela na sebe.



“Za nešto više od 3000 objekata je provedena nekonstrukcijska obnova na području Banije, jedan manji dio je novčana pomoć. Prije tri mjeseca kad sam preuzeo resor, imali smo nekoliko gradilišta, sad ih imamo tridesetak”, rekao je Paladina, dodavši da se radi na tome da se ispuni cilj da do kraja ljeta budu na 200 i više gradilišta.

“Apsolutno mislim da trebamo veći naglasak dati na samoobnovu. To ni u kojem slučaju ne treba tumačiti da se država izvlači iz organizirane obnove, to je apsolutno suprotno”, rekao je Paladina.

Koliko se čeka na novac nakon samoobnove?

Upitan koliko se čeka na novac nakon samoobnove, Paladina je rekao da je u nekim slučajevima bilo potrebno i do 6 mjeseci te da se slaže da je demotivirajuće dugi rok koliko ljudi sada čekaju, kao i da se radi na tome da se taj proces ubrza.

Njegov je prethodnik Boris Milošević govorio o 500 gradilišta do kraja godine, pa je Božić svoga sugovornika pitala zašto je dinamika ipak usporena.

“Svakodnevnom komunikacijom to je ubrzavanje dosadašnjih lokacija koje su bile pripremljene, a onda ćemo krajem ljeta i početkom jeseni imati potpuno drugačije provedene neke stvari. Tada očekujem da što se tiče područja Fonda ćemo već provesti dio i provoditi dio nabava u paketima, a ne pojedinačno i onda, u mjesecima koji će nakon toga dolaziti, uvjeren sam da će brojke još više rasti”, rekao je Paladina.

Upitan koliko misli da će cijene radova i materijala sada porasti, nakon velikog poskupljenja građevinskog materijala, Paladina je rekao da ne bi špekulirao o postocima. “Ja mislim da ono što primjećujem i što su komentari s građevinskog tržišta, da su cijene porasle 20-30 posto u globalu. Za neke materijale značajno više”, rekao je Paladina.

Koliko će ljudi do zime biti u kućama?

Govoreći o tome kad bi se građani Banije iz kontejnera mogli vratiti u svoje kuće, Paladina je rekao da je do kraja osmog mjeseca realno za očekivati da se stotinjak objekata počnu graditi, a za njih je sigurno da budu gotovi do zime, jer gradnja zamjenskih objekata traje oko četiri mjeseca.

“Nije započela konstrukcija obnova na području Sisačko-moslavačke županije, a s obzirom da je ugovoreno 900 objekata, a državni ured dobio 700 i nešto odluka, nema prepreke da Središnji državni ured započne s projektiranjem i da dio projekata bude izrađen do početka jeseni i za dio tih objekata je i čak izvođenje kraće od zamjenskih objekata, tako da tu može biti još nešto završenih objekata do kraja godine”, rekao je Paladina.

Dodao je da je u ovom trenutku oko pet tisuća ljudi još uvijek u kontejnerima. “Bio bih nezadovoljan kad u ovom roku dvjesto do tristo ljudi ne bi bilo u svojim domovima”, rekao je Paladina.

Objasnio je i zašto su neki objekti prvo dobili crvene naljepnice, a onda im se one zamijenile u žute.

“Moramo znati i to da naša inženjerska struka nije imala iskustva s potresima. Kad inženjer u desetak minuta mora dati nalaz o sigurnosti, naravno da je potpuno ljudski da je neki objekt obilježio crvenom naljepnicom, a naknadno se utvrdi da je konstrukcijska obnova moguća”, rekao je Paladina.

O novcu iz Fonda solidarnosti

Govoreći o trošenju novca iz Fonda solidarnosti, Paladina je rekao da se može očekivati da će Hrvatska iskoristiti sva sredstva koja su joj na raspolaganju i da nećemo morati vratiti ništa.

Komentirao je i natječaj za energetsku obnovu kuća, koji je brzo razgrabljen, kazavši da najbrži prst moguće nije najbolji način, ali da u ministarstvu nemaju kapaciteta za provođenje natječaja drugačije.

Odgovorio je i na brojne kritike koje ga prate od samoga početka stupanja na funkciju. “Da išta sporno ima u mom poslovanju, ja više ne bih bio ministar”, rekao je Paladina, dodavši da u njegovu dosadašnjem poslovanju nije napravio ništa krivo.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI