Najpopularniji političar u državi, titula je to koju je mjesecima nosio ministar zdravstva Vili Beroš u jeku pandemije koronavirusa, kojoj je u početku pristupio krajnje odgovorno i savjesno, osvajajući svojim komunikacijskim stilom i staloženim pristupom naciju koja mu je dodijelila nadimak Super Vili. Višemjesečno djelovanje u kriznoj situaciji na Beroševu političku karijeru ostavilo je dubok trag pa je praktički preko noći od najpopularnijeg političara i HDZ-ove uzdanice postao jedan od najvećih problema za Vladu, na čijem je čelu premijer Andrej Plenković. Jasno je da Beroš nije superheroj s čarobnim moćima i da je hrvatsko zdravstvo godinama najbolesniji pacijent u državi, koja se na svakom koraku susreće s krizama u različitim resorima koji nisu pravodobno reformirani. Da je zdravstvu potrebna reforma, govorili su razni ministri i zdravstveni stručnjaci davno prije Beroša, međutim, nitko s riječi nije prešao na djela pa danas imamo sustav koji je kadrovski opustošen i koji pada pod utegom višemilijunskih dugova, sustav s ogromnim listama čekanja, a rješenja se ne naziru.
Jasno je stoga da je Berošev pozicija nezahvalna pa je razumljivo da ga je Plenković, unatoč nizu njegovih osobnih, pa i gafova famoznog Nacionalnog stožera, zadržao kao ministra zdravstva iako se spekuliralo da bi on mogao biti jedan od kadrova s kojima će Plenković okončati suradnju. Od okončanja suradnje nema ništa, no ne zato što predsjednik Vlade vjeruje u sposobnosti svojeg kolege Beroša, nego zbog toga što se nitko sposoban nije htio prihvatiti uređenja hrvatskog zdravstva, odnosno sustava kojemu bez ozbiljnih rezova nema spasa. Ozbiljni rezovi nerijetko u javnosti nisu popularni, a HDZ za dvije godine očekuju parlamentarni izbori pa s takvim zahvatima treba biti oprezan.
Bez obzira na to, sluha za HDZ-ov politički oprez nema Europa koja od Hrvatske i Plenkovića traži konkretne poteze i konkretne reforme kako bi nam pomogla milijunima iz fondova, zahvaljujući kojima se Hrvatska i održava na životu. Znajući za te europske preduvjete, Plenković je uoči rekonstrukcije Vlade Berošu postavio jasan ultimatum pa bi se do kraja godine trebali osjetiti prvi konkretni potezi Beroševe reforme koju je najavljivao prije nešto manje od godinu dana, kada je govorio da je reforma spremna i da je sve na premijeru. Unatoč tomu, u Vladi i sada tvrde da je Beroš nedavno predstavio tek okvir unutar kojega namjerava provoditi svoju reformu, no do konkretne provedbe, prema riječima naših dobro upućenih sugovornika, ima još dosta vremena, u kojemu će Beroševa reforma proći i kroz ruke ministra financija Zdravka Marića koji sa svojim kolegom iz zdravstva mjesecima nije u dobrim odnosima baš zbog toga što se Beroš s reformom ne miče s mrtve točke.
Reforma u zraku
Problem za reformu, Vladu, pa i samog Beroša predstavlja to što on pri razrađivanju reforme potpuno ignorira strukovne udruge pa se nerijetko dogodi da na okruglim stolovima u okviru Ministarstva zdravstva sudjeluju predstavnici Ministarstva koji o provedbi reforme i reorganizaciji zakonodavnih okvira ne znaju ništa. S druge strane, Beroš je ovih dana uvjeravao javnost kako je reforma zapravo već započela jer je on prije više od deset mjeseci potpisao odluku o objedinjenoj nabavi kojom se svakodnevno postižu bolji financijski rezultati. Ono što Beroš vidi, građani i pacijenti u praksi niti vide niti osjete, no ministar je očito uvjeren da radi dobar posao pa je nedavno najavio izradu pravilnika kojima bi se trebao regulirati promet lijekova s ciljem omogućavanja najboljega pacijentima. Prema njegovim riječima, počele su sanacije dugova, revitalizacija Imunološkog zavoda, a ujedno su dobivena sredstva za uspostavu hitne helikopterske medicinske službe.
Dok Beroš uvjerava da je reforma dinamičan posao, u oporbi tvrde kako trenutno svjedočimo najgorem vodstvu zdravstvenog sustava dosad, upozoravajući na to da Beroš nema nikakvu viziju. No Beroševa je vizija, prema tvrdnjama njegovih suradnika, da do lipnja u javno savjetovanje pošalje izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, nakon čega bi reforma zdravstva trebala ući u drugu fazu, odnosno promjenu predzakonskih akata i mreže javnozdravstvene službe koja bi se trebala uz ostalo prilagoditi demografskim elementima. Pitanje je, međutim, hoće li Beroš imati vremena za provedbu ideja koje je zamislio, kakve god da one bile, jer se USKOK ovih dana ozbiljno bavi njegovom posljednjom aferom.
Druga priča
Premda u Ministarstvu zdravstva navode da ih nitko nije kontaktirao u vezi s nabavom opreme i uređaja za potrebe KBC-a Sestre milosrdnice, pa ni USKOK, u USKOK-u pričaju drugu priču pa tvrde da su u tijeku izvidi zbog uređaja koji je plaćen 11,2 milijuna kuna, a prema procjenama stručnjaka, može se nabaviti i za oko pet milijuna kuna. U Beroševu resoru uvjeravaju da je sva dokumentacija vezana uz nabavu opreme dostupna svim državnim tijelima te da u svemu tome problema nema. Problemi bi za Plenkovića mogli nastupiti ako se protiv Beroša pokrene istraga jer se nedavno riješio takozvanih ministara aferaša, smatrajući da je tim činom prebrodio veliku krizu.
Ako Beroševa afera preraste u novu istragu, to bi moglo za sobom povući i samog premijera Plenkovića koji se sve teže brani od oporbenih i raznih drugih prozivki, što se negativno odražava na njegov osobni rejting, ali i na njegov položaj unutar HDZ-a u kojem se počela formirati kritična struja nezadovoljnika koji čekaju trenutak premijerove slabosti ne bi li doveli u pitanje njegovu poziciju. Sve se učestalije u oporbi zazivaju prijevremeni izbori, a Plenković krizu nastoji neutralizirati uobičajenom retorikom, što mu sve teže polazi za rukom, posebice kada se zna da na Pantovčaku ima ljutitog predsjednika Zorana Milanovića koji ne prestaje ratovati s HDZ-ovim kadrovima, što ne bi bilo problematično da iz tih ratova HDZ-ovci ne izlaze verbalno poraženi, dok paralelno s time Milanovićev rejting raste. Već se sada u Vladi priprema pozicija za Beroševo spašavanje u slučaju pokretanja istrage pa se loptica prebacuje na Vinogradsku bolnicu tvrdnjom da je nabavu spornog uređaja proveo isključivo i samostalno KBC Sestre milosrdnice.
Sporni uređaj
S druge strane, iz bolničkih krugova doznajemo kako se ni jedan uređaj ne može nabaviti bez odobrenja Ministarstva. Procijenjena vrijednost uređaja Zeiss Intrabeam 500 pri raspisivanju natječaja bila je devet milijuna kuna plus PDV, na natječaju je od tri ponuđača pobijedila tvrtka Endomedic, a Beroš će, dođe li do istrage, biti prisiljen odgovoriti na tri pitanja – tko je formirao cijenu, tko je osmislio tender i tko ga je odobrio. Odobrenje je, prema tvrdnjama iz Vinogradske, stiglo iz Ministarstva, već idućeg dana nakon što je zahtjev iz bolnice poslan Berošu, odnosno u njegovo ministarstvo. Pojednostavljeno rečeno, Ministarstvo zdravstva brže od uobičajenog odobrilo je kupnju gotovo šest milijuna kuna preplaćenog intraoperativnog uređaja od tvrtke Endometic, uređaj su navedenoj tvrtki platili 11,2 milijuna kuna s PDV-om premda je Endometic uređaj platio 5,3 milijuna kuna. Inače je vlasnik spomenute tvrtke izvjesni Goran Stanić, a tvrtka je registrirana u zgradi na zagrebačkoj Trešnjevci.
Riječ je o maloj tvrtki, čije je poslovanje procvjetalo prošle godine prodajom uređaja. Dvije godine prije ovog posla tvrtka je bila na rubu opstojnosti pa su tako primjerice 2020. zabilježili prihode od samo 183.000 kuna te gubitak veći od 800 tisuća kuna. Kako će objasniti pojedinosti iz ovog slučaja i hoće li ih Beroš uopće morati objašnjavati, pitanje je na koje odgovora zasad nema. Ne postoji zasad ni odgovor na pitanje koje se odnosi na pobjednika prijevremenih lokalnih izbora u Splitu, no evidentno je da je to, uz slučaj Beroš, jedan od najvećih izazova za samog premijera Plenkovića. Ako je vjerovati anketama, prednost pred svim ostalim kandidatima u gradu pod Marjanom ima donedavni gradonačelnik Ivica Puljak, a ako ga Plenkovićev kandidat Zoran Đogaš ne sustigne, premijeru se ni unutar stranke ne piše dobro. Nije nepoznanica to da se premijer Plenković osobno upleo u lokalne izbore u Splitu nastojeći preko njih marginalizirati HDZ-ova kapitalca Antu Sanadera, prvog čovjeka dalmatinske organizacije stranke, čiji je kandidat Vice Mihanović poražen na prošlim lokalnim izborima upravo od profesora Puljka.
Udar svim snagama
Novi izbori novi su izazov za kompletno stranačko vodstvo, a ponajviše za Plenkovića koji po svemu sudeći u Splitu ništa ne namjerava prepustiti slučaju. Upućeni u HDZ-u tvrde kako splitski izbori za Plenkovića doista jesu politički prioritet. To je vidljivo i iz toga što se Ministarstvo uprave po premijerovim uputama na lokalnim izborima zaigralo Zakonom o lokalnoj samoupravi kako bi onemogućilo da Puljkov zamjenik zamijeni gradonačelnika do provođenja izbora. Nije mala stvar to što je Split drugi po veličini grad u državi, baš kao što nije mala stvar to što se Plenković u tu utrku odlučio upustiti s nestranačkim kandidatom Đogašem, kojega su osobno kontaktirali premijerovi ljudi.
S tom kandidaturom Plenković je riskirao bojkot kolega unutar stranke koji je navodno počeo već pri Đogaševoj predaji kandidature. Unatoč tomu, Plenković je odlučio pošto-poto svim sredstvima krenuti na Split pa se stoga krajem travnja pojavio na 31. godišnjici osnutka 4. gardijske brigade laskajući s tvrđave Klis braniteljima jer je i to put do biračkog tijela koje je potrebno za dobivanje splitskih izbora. Svu mašineriju Plenković je upregnuo u Splitu, kampanja se vodi pod njegovom strogom kontrolom, ako te izbore dobije, bit će to ujedno i velika premijerova pobjeda, ostane li bez Splita, a onda i bez Beroša, to bi definitivno moglo označiti početak Plenkovićeva kraja o kojem se i po HDZ-ovim kuloarima već dugo priča.