Velike osiguravateljske tvrtke i agenti u svijetu u doba koronakrize svojim klijentima nude osiguranje od epidemija zaraznih bolesti, koje svrstavaju u istu kategoriju s osiguranjem od rata i nuklearne eksplozije. Osim toga, nude i neke druge vrste “posebno skrojenih” paketa osiguranja prema potrebama klijenata.
Oni su shvatili kako u ovo novo doba uzrokovano pandemijom COVID-19 moraju osluškivati potrebe klijenata te im raditi posebne pakete osiguranja.
Zanimalo nas je prate li taj svjetski trend i hrvatske osiguravajuće kuće.
“Osiguratelji su u prethodnom razdoblju, a to čine i sada, evaluirali vrijednost koju njihovi proizvodi imaju za klijente te su ih, sukladno procjenama i potrebama, individualno prilagođavali imajući u vidu potrebe svojih klijenata”, odgovorio je za portal Dnevno Radovan Klaić iz Hrvatskog ureda za osiguranje.
Dodao je kako su hrvatska društva za osiguranje provela mnoge inicijative dobre volje (eng. Goodwill Gestures) kako bi u okolnostima pandemije COVID-19 i potresa u Zagreba kao i ekonomskih posljedica koje ove okolnosti donose, izašla u susret svojim klijentima i potrošačima.
Pojašnjavajući što su to inicijative dobre volje, Klaić je rekao kako se one “temelje na odgodi plaćanja određenih naknada, kamata, produljenja roka za naplatu u određenim slučajevima posebno osiguranicima kojima je rad bio zabranjen ili znatno otežan i dr”.
Kreirani novi proizvodi dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja
Uz to, naglasio je kako su tim inicijativama hrvatski osiguravatelji dodavali vrijednost postojećim proizvodima te su primjerice postojećim klijentima životnih osiguranja bez povećanja naknade omogućili dodatno pokriće za bolničku naknadu od 100 kuna dnevno u slučaju hospitalizacije zbog zaraze virusom COVID-19.
“Ujedno su pojedini osiguratelji kreirali i nove proizvode dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja koji omogućavaju pokriće za slučaj obolijevanja od COVID-19”, istaknuo je Klaić.
Na upit jesu li hrvatske osiguravajuće kuće dio poslovanja prilagodile posebnim okolnostima, rekao je da jesu i to “kako bi njihovi korisnici mogli imati i dalje kvalitetnu uslugu u skladu s epidemiološkim mjerama, od primjerice pružanja svih informacija elektronskim putem, prijava šteta i isplata bez dolaska u poslovnicu, pa sve do korištenja telemedicine kod zdravstvenog osiguranja”.
“Bitno je također istaknuti i kako su hrvatski osiguratelji i donacijama pomogli u borbi protiv pandemije te u sanaciji zdravstvenih ustanova oštećenih u zagrebačkom potresu pa su i zajedničkom akcijom u okviru Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), ali i individualnim akcijama donirali više od 5,5 milijuna kuna”, zaključio je Klaić.