Europski parlament u četvrtak će preispitati sposobnost Mađarske da iduće godine predsjeda Europskom unijom, koja se sastoji od 27 članica, s obzirom na probleme te zemlje s vladavinom prava, navodi se u nacrtu parlamentarne rezolucije.
Budimpešta već tjednima blokira isplatu europske vojne pomoći Ukrajini zato što je Kijev proglasio njezinu OTP banku “međunarodnim ratnim sponzorom”, a na prošlom sastanku ministara vanjskih poslova država članica EU Mađarska je dodatno prkosila Njemačkoj te se s njom posvađala, a prije toga su pritisak na nju izvršile Švedska i Estonija.
Europski čelnici sve otvorenije iskazuju svoje frustracije prema Viktoru Orbánu, jer je u više navrata ucjenjivao EU i odgađao uvođenje sankcija protiv Rusije. Pretpostavlja se da se Budimpešta zakvačila za ukrajinski popis, iako on nema pravni značaj, samo kako bi ponovno dobila na vremenu za provođenje svoje vanjske politike ‘sjedenja na dva stolca’.
Zadaća države koja predsjeda Unijom je planirati i predsjedati sastancima ministara i pripremnih tijela EU, predstavljati Uniju u odnosima i vezama s ostalim institucijama EU i međunarodnim organizacijama, ali i odgovornost za angažman i rad na zakonodavstvu EU, te mora djelovati kao pošten i neutralan posrednik, što je uvjet koji Mađarska, zbog brojnih sukoba s Unijom, neće uspjeti ispuniti, piše u nacrtu parlamentarne rezolucije.
Sukladno dogovoru svih vlada EU iz 2016., Budimpešta bi trebala predsjedati blokom između srpnja i prosinca 2024. godine, a kalendar je dosad već mijenjan zbog pridruživanja novih zemalja članica. Međutim, još jedna promjena u čijoj su pozadini problemi zemlje članice s poštivanjem vladavine prava, bilo bi bez presedana.
“Parlament preispituje na koji način Mađarska može vjerodostojno ispuniti ovu zadaću u 2024. s obzirom na nepoštivanje prava EU i vrijednosti sadržanih u članku 2. Ugovora o Europskoj uniji, i kako se može pridržavati načela iskrene suradnje”, ističe se u nacrtu rezolucije koja će biti usvojena u četvrtak 1. lipnja.
Budimpešta je dugo u sukobu s Unijom oko korupcije na visokim razinama, nedostatne neovisnosti pravosuđa, kršenja akademskih sloboda, prava LGBTQ zajednice i – vladavine prava, pa joj je Unija zbog toga zamrznula milijarde eura namijenjenih Mađarskoj. Njezina vlada već godinama pregovara s EU o tim pitanjima, ali postignut je neznatan napredak.
“Rezolucija o vladavina prava bit će usvojena velikom većinom”, izjavila je u srijedu prije početka rasprave autorica nacrta rezolucije, francuska zastupnica iz kluba Zelenih Gwendoline Delbos-Corfield. Čak pet od sedam zastupničkih klubova podržava prijedlog rezolucije u kojoj se kaže da Mađarska ne bi smjela preuzeti predsjedanje Vijećem EU u drugoj polovici sljedeće godine jer sustavno krši načela i vrijednosti Europske unije.
“Ne treba prepustiti tu pozornicu Viktoru Orbanu, nego onima u Mađarskoj koje je on ušutkao”, rekla je nizozemska liberalna zastupnica Sophie in ‘t Veld u raspravi. Naime, odluka o tome hoće li se izmijeniti kalendar predsjedanja EU da bi se odgodilo ili potpuno otkazalo mađarsko predsjedanje blokom u potpunosti je u rukama vlada ostalih članica EU.
U nacrtu pravno neobvezujuće rezolucije, o kojem će zastupnici glasati u četvrtak, postavlja se pitanje “može li Mađarska vjerodostojno predsjedati Vijećem EU s obzirom da ne poštuje zakone i vrijednosti EU i načela iskrene suradnje”.
In ‘t Veld je također istaknula da je predsjedanje Vijećem EU prigoda za predsjedavajuću zemlju da u prvi plan stavlja svoje političke prioritete te da stoga ne treba prepustiti tu pozornicu mađarskom premijeru, koji vodi protueuropsku politiku.
“Trebamo li pustiti da mađarske vlasti određuje dnevni red EU tijekom šest mjeseci, a oni sami govore da ne poštuju ono za što mi zauzimamo?”, upitala je Delbos-Corfield, dodavši kako je mađarska vlada stvorila sustav u kojem se ne poštuju prava manjina, u kojem su zabranjeni istospolni brakovi i koji ne priznaje rusku agresiju na Ukrajinu.
Europski parlament ne može utjecati na redoslijed predsjedanja Vijećem EU jer je to u isključivoj nadležnosti država članica. Sve države članice predsjedavaju Vijećem po šest mjesecu po unaprijed utvrđenom redoslijedu. Zadnji put to je učinjeno 2016. kada je utvrđen redoslijed predsjedanja do 2030. godine.
“Mađarska više nije demokracija”, upozorila je luksemburška zastupnica iz redova pučana Isabel Wiseler-Lima. Nizozemski socijaldemokrat Thijs Reuten je podsjetio kako je “Viktor Orban jasno rekao da želi koristiti predsjedanje za promicanje svoje politike”.
Budući da tu ne mogu ništa promijeniti, neki zastupnici spominju da Parlament treba odgovoriti na različite načine, od odbijanja sudjelovanja na trijalozima, na kojima se dogovaraju konačni tekstovi zakona između Vijeća i Parlamenta, do nepozivanja mađarskih ministara na sastanke odbora i na plenarne sjednice.
“Mi ne kažemo Vijeću što treba učini, već tražimo rješenje kako bi zaštitili EU i naše vrijednosti. Vijeće ima veće mogućnosti djelovanja od nas”, napomenula je Wiseler-Lima.
Nekoliko zastupnika, među kojima i Ladislav Ilčić iz stranke Hrvatski suverenisti koja je dio zastupničkog kluba Europskih konzervativaca i reformista, bilo je vrlo kritično prema prijedlogu rezolucije, ističući da Parlament s njom prekoračuje svoje ovlasti i miješa se u stvari o kojima suvereno odlučuju države članice.
Predložena predložena rezolucija “ismijava duh europskih ugovora i ponižava Mađarsku”, ustvrdio je francuski europarlamentarac Jean-Paul Garraud iz krajnje desne skupine Identitet i demokracija (ID).
“Naše plaćanje Mađarskoj ovisi o rješavanju problema s vladavinom prava. Mađarska mora ispuniti uvjete da bi dobila sredstva”, rekao je u raspravi povjerenik za proračun Johannes Hahn. Ova srednjoeuropska država ostala je jedina država članica kojoj još nisu odobrena sredstva namijenjena za oporavak od pandemije.