Uz desetljećima široko poznate narkotike, posljednjih su godina kako globalno, tako i Hrvatsku i EU preplavile nove sintetičke droge, poznate i pod nazivom “dizajnirane” droge. Neprestana pojava tih novih droga koje mijenjaju svoje formule brzinom rasta i padanja dionica na Wall Streetu dovela je i do cijele hrpe novih konzumenata, a jurisdikcije većine država, pa tako i Hrvatske, teško mogu pratiti brzinu nastanka novih formula te ih potom stavljati na vrijeme u ilegalnu nišu, pa mogu proći mjeseci a da se takve supstancije zakonski smatraju legalnima prije nego što se zabrane. No do tada vani je već nova formula, koja vjerno zamjenjuje netom zabranjenu.
O problemu “dizajniranih” droga u Hrvatskoj, napose o 3-CMC formuli, svoj komentar za 7dnevno dao je liječnik psihijatar Slavko Sakoman koji se dugi niz godina bavi ovisnošću o drogama te je jedan od najistaknutijih stručnjaka na tom polju.
On tvrdi kako sintetičkih novih droga ima oko šest stotina, raznih oblika molekula i raznih oblika djelovanja. Od sintetičkih kanabinoida, sintetičkih stimulansa katinona pa do sintetičkog kokaina, halucinogena, opioida i anestetika. Dakle, sintetičkih droga svih mogućih djelovanja.
“Takve tvari najčešće rade Kinezi ili barem prekursore i to siju po Europi. Najčešće se te droge nabavljaju preko ‘dark neta’, a i preko interneta te dolaze poštom pa se djeca i ljudi, eto, drogiraju njima”, navodi Sakoman.
Naša stvarnost
Kokain, heroin, amfetamini, marihuana. Pod tim nazivima poznate su najraširenije droge današnjice, odnosno to su zapravo narkotici koji su poznati široj javnosti i čiji je način djelovanja poznat velikoj većini ljudi. Iako sve redom ilegalne, prilično su dostupne na crnom tržištu gotovo svih zemalja Europe i svijeta, a općepoznato je i da izazivaju jaku ovisnost.
Međutim, naša stvarnost posljednjih su godina, uz navedene, postale i “nove sintetičke droge” ili kako ih se još naziva, “dizajnirane”, iako u Hrvatskoj često možemo pročitati izraz “dizajnerske”, no vjerojatno je taj izraz u ovom kontekstu proizašao iz pogrešnog Google prijevoda.
Dizajnirane sintetičke droge strukturno su i funkcionalno kontrolirane tvari,konstruirane da oponašaju farmakološke učinke izvornog narkotika, istodobno izbjegavajući klasifikaciju kao ilegalne te najčešće, zbog izmijenjene formule, nisu podložne otkrivanju u standardnim testovima na droge.
Nove sintetičke droge najčešće uključuju psihoaktivne tvari koje je EU klasificirao kao “nove psihoaktivne tvari” (NPS). Neke od njih izvorno su sintetizirali akademski ili industrijski istraživači u pokušaju da otkriju snažnije derivate s manje nuspojava, a poslije su izabrani za “rekreativno drogiranje”. Budući da djelotvornost i sigurnost ovih tvari nisu temeljito procijenjeni u ispitivanjima na životinjama i ljudima, upotreba nekih od ovih narkotika može rezultirati neočekivanim te neželjenim nuspojavama.
“Prije su se za svaku molekulu koja je bila malo drugačija i promijenjena morale prolaziti nove analize i stavljanja na listu zabranjenih tvari. Zato se sada cijeli kompleks temeljne molekule, dakle svi kanabinoidi, neovisno o tome jesu li molekule različite ili identične, svi sintetski kanabinoidi su dospjeli, temeljna molekula je dospjela pod sustav kontrole”, ističe Sakoman.
Nesmetani biznis
Međutim, dodaje kako laboratoriji i taj kemijski inženjering stalno proizvode nove i nove molekule. S jedne strane, kako bi izbjegli kontrolu i nadzor te dokazivanje, a s druge strane, kako bi se i dalje odvijao nesmetani biznis i znatiželja tih konzumenata koji žele eksperimentirati na način “Jesi probao ovo ili ono?”
“Tu se događa jedan permanentni marketing, u ogromnoj populaciji koja želi drogom kontrolirati stanje svijesti i raspoloženja. Osobito je to u zadnje vrijeme, ne smije se dopustiti nijedna droga jer će to biti marketing za drogu. Evo, primjerice Alfa PVP. To je jedna od sintetičkih droga koja jače dere mozak od kokaina, znatno jače“, objašnjava liječnik.
Međutim, u Hrvatskoj vrijedi ista regulativa kao u EU-u za sintetičke “dizajnirane” droge. Nijedno sredstvo se na tržištu ne smije prodavati ako nije deklarirano i registrirano kao proizvod za određenu namjenu.
No već je došlo i do sheme pogrešnog deklariranja i neki dućani u Hrvatskoj su prodavali neke “osvježivače prostora” koji su zapravo bile osušene trave špricane sintetičkim kanabinoidom.
Brojna istraživanja u posljednjih nekoliko desetljeća ukazala su na porast uporabe novih sintetičkih droga i takozvane “ovisnosti bez droga”, uz istovremeni pad uporabe opijata, a ono što se smatra glavnim pokretačem ovog “trenda” su globalizacija i razvoj informacijske tehnologije.
Ipak, riječ je o složenim ukupnim trendovima u korištenju i konzumiranju “dizajniranih” narkotika, kao što je složeno i razumijevanje tih trendova. Naime, to otežava činjenica da one često i vrlo brzo jedna drugu zamjenjuju, što stvara probleme vlastima u praćenju pojavljivanja supstancija kojima se po ilegalnim laboratorijima stalno mijenjaju formule. Osim toga, konzumenti donose odluke o korištenju prema njihovoj dostupnosti, cijeni i percipiranoj “kvaliteti”. Modifikacijom molekula poznatih droga dobivaju se spojevi potentnijih farmakodinamskih svojstava. Proizvode se u formi praha, tableta, kapsula ili rastvora. Imaju stimulativno ili depresivno djelovanje, a konzumiraju se oralno, ušmrkavanjem praha, injekcijom i sl. Dizajnirane droge, osobito ako konzument pretjera s količinom, mogu imati i vrlo neugodne, čak i potencijalno smrtne neželjene efekte.
Pop kultura
Ono što je zabrinjavajuće jest povećani interes društva za te sintetičke tvari. Liječnici su, pak, posebnu pozornost posvetili metamfetaminu, poznatom i pod nazivom “crystal meth”. Droga popularizirana američkom serijom “Breaking Bad” u kojoj se odmetnuti profesor kemije, obolio od raka, odlučuje početi kuhati “meth”, i to najbolji “meth” u cijelom kraju. Udruživši se sa svojim bivšim učenikom, koji je već ogrezao u dilanju i uličnom kriminalu, tandem tako počinje proizvoditi ogromne količine tražene droge za “krupne ribe” u biznisu, na koncu i za narkokartele, a pri svakom potezu i koraku “nose glavu u torbi”.
Od pojave ecstasyja, u hrvatskom žargonu “bombona” koji također spada pod sintetičke droge, za razliku od “dizajniranih” novih sintetičkih droga, formula koja je glavni sastojak “bombona”, MDMA, skraćeno od metilendioksimetamfetamin ne mijenja se otkad je prvi put sintetizirana 1912. kao lijek, dok je u širu upotrebu ušla 70-ih i 80-ih, kada je i postala ilegalna.
Otkako je kombinacija elektroničke glazbe i ecstasyja pokrenula “rave revoluciju”, konzumenti su u potrazi za novim “superdrogama”, sličnog učinka koji stvara osjećaj euforije.Tržište je veliko pa tajni laboratoriji u kojima se “kuhaju” novi spojevi niču poput gljiva poslije kiše i proizvode upravo spojeve kao što je spomenuti 3-CMC.
Upravo je njezin stimulativni učinak ono što 3-CMC čini poželjnom dizajniranom drogom na tržištu, pogotovo kada je riječ o festivalima elektroničke glazbe, čija se sezona na jadranskoj obali upravo zahuktava.
Sakoman kaže kako su festivali za naciju besplatna priredba za promociju uzimanja droga. Znači, besplatna organizacija, kolekcija kupaca na jednom mjestu, tvrdi. Pokazuje to i slučaj dvojice Belgijanaca u tridesetim godinama koji su krajem prošlog mjeseca odlučili pokušati unijeti u Hrvatsku 3-CMC.
PVC vrećica
I ne samo to, već im je policija na granici pronašla i digitalnu vagu te vrećice namijenjene pakiranju narkotika. Logično, namjeravali su drogu prodavati u Hrvatskoj, najvjerojatnije na nekom od festivala.
Mladi Belgijanci uhvaćeni su u nedjelu na granici kod Preloga s paketom nove vrste sintetičke droge nalik na kokain, javila je PU međimurska te dodala da su belgijski državljani rođeni 2001. i 2003. godine na ulazu u Hrvatsku iz Mađarske pristupili graničnoj kontroli. Policija je pretresla potom i njih i automobil i njihovu prtljagu, a 21-godišnji belgijski državljanin policijskim službenicima predao je otvorenu kartonsku kutiju u kojoj se nalazila PVC vrećica ispunjena sadržajem bijele praškaste materije te digitalnu vagu i nekoliko desetaka komada manjih praznih PVC vrećica s patentnim zatvaračima.
Policijski službenici oduzeli su im predane predmete, a preliminarnim testiranjem uzorka oduzete bijele praškaste materije dobivena je pozitivna reakcija na prisutnost droge, dok je naknadnim vještačenjem u Centru za forenzična ispitivanja istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić” u Zagrebu zaključeno da je riječ o 3-CMC sintetičkoj drogi. Belgijski državljani su tada uhićeni i privedeni na kriminalističko istraživanje, nakon čega su, uz kaznenu prijavu zbog počinjenja kaznenog djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama, osumnjičeni i predani pritvorskom nadzorniku PU međimurske.
“To se treba razjasniti sa sintetičkim drogama. Dakle, uz regularno tržište u Hrvatskoj, koje je katastrofa, znači uključujući kokain, speed, kanabis i ecstasy, četiri klasične droge, čak se, evo, i heroin vraća, malo kao da pomalo raste, tržište se preplavljuje sa stotinama novosintetiziranih, kemijskih, psihoaktivnih tvari”, kaže Sakoman.
O rizicima konzumiranja 3-CMC-a gotovo se ništa ne zna, pa konzumacija supstancije može biti i vrlo opasna.
Tržište preplavljeno
3-klorometkatinon, kemijski spoj također poznat kao 3-CMC i klopedron, stimulans je iz klase katinona koji se prodaje online kao dizajnirana sintetička droga, uglavnom u europskim zemljama kao što su Švedska, Italija i Poljska. Po kemijskoj strukturi blisko je povezan s antidepresivom i lijekom protiv ovisnosti bupropionom, koji je 3-klor-N-(t-butil)katinon, iako je farmakološki profil 3-CMC-a prilično drugačiji.
U Kini su 3-CMC prepoznali još 2015. godine, otkad je postao kontrolirana tvar, dok je u Švedskoj od travnja 2019. klasificiran kao opasna i zabranjena droga. U Nizozemskoj, pak, 3-CMC još nije zabranjen, no Vlada radi na zakonu koji će nekoliko dizajniranih sintetičkih droga odjednom učiniti ilegalnima. Ovaj zakon planiran je za 2022., kada će 3-CMC biti zabranjen.
Neke internetske trgovine nude 3-CMC kao zamjenu za 3-MMC. To je vjerojatno učinjeno jer je naziv vrlo sličan 3-MMC-u. Nudi se alternativa jer je 3-MMC zabranjen od listopada 2021. Još nije jasno sliče li učinci 3-CMC-a onima 3-MMC-a.
“Naš policijski sustav zna da se preko tog internetskog crnog tržišta, takozvanog dark net sustava ulazi i preko njega se nabavljaju ta sredstva. Uplate se također vrše tim istim kanalom. Doduše, postoje i lokalni dobavljači kojima se daje novac, a onda osoba naručuje određenu količinu, koja najčešće dolazi poštom. Da bi država to spriječila, jedno je da moraju postojati eksperti za to praćenje komunikacije preko interneta, da traže i pretražuju koji su sve korisnici te mreže, dok je druga stvar kontrola same pošte kojom to dolazi.
“Ja znam da se to masovno tako nabavlja, da se mladi drogiraju i da su izvan pameti, a koliko su oni omotnica otvorili i zaplijenili tih supstancija? Koji su to dostavljači koji to dobavljaju na svoju adresu i onda distribuiraju i prodaju drugima na ulici? Vrlo često se događa i da pojedinac, ako je informatički vješt, sam nabavlja sintetičke droge za sebe i za svoje prijatelje”, objašnjava psihijatar.
Iskusnog psihijatra u mirovini već dugi niz godina svi znaju jer se već 50 godina u medijskom prostoru bavi problemima ovisnosti. No iako je prošlo devet godina otkako je u mirovini, kaže kako još nema mira.
Moćna droga
“Sad sam pogledao u mobitel, to je 15 poruka, poziva, mailova samo od ljudi koji su u Zagrebu, onih koji su dolazili do mene. Ove godine je bilo i mladih klinaca, maloljetnika koji su liječeni u Kukuljevićevoj. Bilo ih je 40-ak, bilo je tu i 15-godišnjaka, kao što je primjerice kći jednog policajca, imala je šest droga u sebi za vrijeme analize, bila je predozirana, ostala je spavati u autobusu.
Dakle, većina onih koji su bili kod mene su bili pozitivni na speed, travu, a većina ih je isto tako rekla i da povremeno nabavlja sintetičke droge. Primjerice, iz Zadra mi je došao maloljetnik. On već ima više iskustva i godina, prije je bio liječen od heroina, pa je u apstinenciji i jednostavno je izgubio volju, pao u depresiju i počeo čačkati i tako se navukao na jednu vrlo, vrlo moćnu stimulativnu sintetičku drogu. Pa smo ga onda rješavali, dao sam mu nešto drugo”, prepričava psihijatar.
“Postoje lijekovi koji su puno bolja varijanta nego ostati i dalje na ilegalnom tržištu i drogirati se te gubiti pare, zdravlje i pamet”, savjetuje Sakoman.
Epidemija droga počela je 2015. s dolaskom Karamarka i Brkića na vlast
“Općenito, kako zaštititi mentalno zdravlje i perspektivu zdravog odrastanja djece i mladih u Hrvatskoj”, pita se Sakoman te ističe da, da bi se nešto ozbiljnije radilo, to mora biti jedan od apsolutnih prioriteta političkog sustava, njegovih ministarstava i drugih državnih tijela.
“Ni jedna saborska rasprava se nije dogodila, makar je epidemija droga krenula 2015. s dolaskom Tomislava Karamarka i Milijana Brkića na vlast te kadroviranjem pogotovo policije. I istjerivanjem mene i Bertine u mirovinu, njega kao šefa USKOK-a, a mene koji sam to držao pod kontrolom sve do 2014. godine. Nakon toga, analizom otpadnih voda, Institut ‘Ruđer Bošković’ ustanovljava skok u 2015. i 2016. u korištenju speeda za 400 posto.
U tih pet godina, speed je porastao 10 puta, potrošnja kanabisa se povećala 400 posto na godišnjoj razini, kokain također preko 400 posto i ecstasy negdje oko 300 posto, a stanje je bilo od 2009. do 2014. godine odlično u odnosu na zemlje EU-a. Sad smo otišli iz donje trećine, gdje smo bili, pri dnu, do gornje trećine po potrošnji droga, a Zagreb gotovo na prvo mjesto izbija po potrošnji speeda i kanabisa. Usto je dakako, otvoreno i tržište drugih droga”, navodi Sakoman.
Uzrok tome je, kako tvrdi, prestanak funkcioniranja nacionalnog sustava za kontrolu droge.
Još nisu provedene studije 3-CMC-a na ljudima. Većina informacija o 3-CMC-u dolazi od ljudi koji dijele svoja iskustva na internetu. Ali te su informacije također oskudne i često nepouzdane. Često iz tih iskustava nedostaju važne informacije, a nije poznato ni koliko ljudi koristi 3-CMC, kao ni stvara li ta sintetička droga ovisnost.