Baš kada su u drugi plan zbog raznih drugih događaja i aktualnosti pali nagomilani dugovi u zdravstvu koje može riješiti samo adekvatna i konkretna reforma te kada se prestalo govoriti o pandemiji koronavirusa, činilo se da će resorni ministar Vili Beroš napokon imati vremena za predah i relativno spokojno ljeto nakon što je proljeće dočekao u neizvjesnosti, ne znajući hoće li ga premijer Andrej Plenković ostaviti na trenutačnoj poziciji ili će mu se zahvaliti na suradnji.
Predaha za Beroša po svemu sudeći ipak nema, medijski prostor zapljusnula je afera Čavajda, građani su simbolično izašli na ulice dati potporu uznemirenoj trudnici, dok su s druge strane na ulice izašli protivnici pobačaja. Bezbroj je stručnjaka u Lijepoj Našoj za sve segmente, pa se tako prije desetak dana pojavilo more stručnjaka za trudnoće, porođaje i ljudska prava, a društvo se, kako to biva u našoj zemlji, i na ovoj temi podijelilo. Podijelili su se, međutim, i liječnici, odnosno ginekolozi, pa se tako dobar dio njih diljem države poziva na priziv savjesti, zbog čega ne žele obavljati pobačaje, a još manje feticide, što bi trebalo provesti u slučaju Mirele Čavajde kojim se javnost posljednjih dana bavi.
Slamka spasa
Bavio se tim slučajem i Beroš, na teren su izašle inspekcije Ministarstva zdravstva, ali je ovaj slučaj sam po sebi nametnuo bezbroj pitanja, među ostalim i ono koliko je korektno da se liječnici koriste prizivom savjesti te koliko je korektno da se u bolnicama kao što je primjerice zagrebački Sveti Duh baš svi ginekolozi koriste pravom na priziv savjesti. Povela se rasprava i o navodnim liječnicima koji u javnom zdravstvenom sustavu pobačaje ne obavljaju, dok ih u privatnim klinikama naplaćuju i provode. U svakom slučaju, bezbroj teških pitanja u ionako teškoj situaciji sručilo se ponajprije na ministra Beroša, koji se u svemu tome nije najbolje snašao.
Sama komunikacija prema nesretnoj trudnici nije bila umjesna niti je opravdano da ministar zdravstva poručuje bilo komu u državi da ga je trebao nazvati pa bi se situacija riješila. Dok je Beroš komunicirao, premijer Plenković je šutio jer vrlo dobro zna da nije mudro uplesti se u ovo složeno ideološko klupko, koje je nemoguće raspetljati, jer za koju god se stranu odlučili, netko će biti nezadovoljan i netko će prosvjedovati.
Krizno komuniciranje za Beroša koji je prebrodio pandemiju ne bi trebalo biti problematično, međutim, izgleda da se on s politikom i političkom retorikom sve teže snalazi, znaju to i HDZ-ovci koji kažu da je Beroš još ministar samo zato što nitko ministrom ne želi biti pa se uz ostalo strahuje što će se dogoditi ako USKOK pronađe elemente za podizanje kaznene prijave protiv Beroša zbog nabave aparata za zračenje za Vinogradsku bolnicu. Dok se institucije bave Berošem, on se odlučio uhvatiti za slamku spasa pa se tako uhvatio ukoštac s reformom zdravstva, u sklopu koje je nakon ove posljednje situacije s Čavajdom došao na ideju da oformi registar ginekologa s prizivom savjesti.
Nova hajka
Premda u ministrovu resoru tvrde da ideja nije loša te da u njoj nema loše namjere, nego joj je cilj da se u bolnicama svima osigura provođenje abortusa u zakonski dopustivim uvjetima, s druge strane, ova Beroševa ideja izazvala je hajku i pomutnju među liječnicima, osobito na Svetom Duhu, gdje već nekoliko tjedana traje pravi mali ideološki sukob između uprave koju je instalirao zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević i liječnika, osobito onih s odjela ginekologije.
Nova ravnateljica bolnice Ana-Marija Šimundić nakon slučaja Čavajda pokrenula je interni nadzor kako bi se utvrdile sve okolnosti vezane uz njezin boravak u toj bolnici kojom su godinama vladali kadrovi pokojnog gradonačelnika Milana Bandića, odnosno kadrovi na čijem je čelu godinama bio doktor Mladen Bušić. Novo vodstvo stari kadrovi, kako to obično ide, nisu dočekali raširenih ruku pa je u bolnici stanje turbulentno do te mjere da se spominje podizanje tužbi zbog ilegalnih natječaja za zapošljavanje. Specifična je ovo bolnica i utoliko što svi liječnici, odnosno njih 33, baš kao i sve medicinske sestre, imaju priziv savjesti pa je stoga razumljivo da oni ni Berošev registar nisu dočekali s oduševljenjem, nego smatraju da će ih se na taj način prozivati i etiketirati kao da rade nešto što ne bi smjeli. Očekuju stoga ne samo liječnici na Svetom Duhu nego i brojni ginekolozi diljem zemlje koji se koriste prizivom savjesti da ih njihova krovna organizacija Hrvatska liječnička komora zaštiti od ove neugodne situacije, koja bi se s vremenom mogla obiti o glavu Berošu jer ljude kojima je nadređen nije zaštitio, nego ih je izložio napadima boreći se tako za svoju poziciju i spašavajući samoga sebe od dodatnih nevolja.
Nisu ginekolozi u najstarijoj zagrebačkoj bolnici oduševljeni ni novim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem koji im je poručio da se zbog priziva savjesti ondje dovodi novo vodstvo, koje će se time pozabaviti. Na Tomaševićeve opaske u Komori su već reagirali pa se reakcija može očekivati i na Berošev registar, koji je uznemirio liječnike koji su ionako na rubu snaga. Kako tvrde naši sugovornici sa Svetog Duha, Tomaševićeve ideje stižu u potpuno pogrešnom trenutku, odnosno u vrijeme kada bolnicom već vlada kaos, a govorimo o bolnici sa oko 600 kreveta, šest klinika, osam zavoda i 120 ambulanti, kroz koju godišnje prođe više od 200 tisuća građana. Kaotično stanje na odjelu ginekologije počelo je s dolaskom Ratka Matijevića, doktora kojega je nova uprava imenovala predstojnikom klinike ginekologije i porodništva. Situacija je eskalirala nakon što je predstojnik Berivoj Mišković podnio ostavku bez objašnjenja, na njegovo mjesto postavljen je kao vršitelj dužnosti Vladimir Blagaić, ali Miškovićeva ostavka, prema tvrdnjama upućenih, nije kraj, nego početak kaosa i mogućih novih otkaza.
Na sam natječaj za predstojnika stiglo je pet prijava, a ravnateljica je zaprimila i prigovor jer kandidati smatraju da je imenovanje provedeno nezakonito pa se sada čeka rješavanje žalbenog postupka. Situacija je, dakle, ondje neizvjesna, baš kao što je neizvjesna situacija s Beroševim registrom, u čijoj izradi liječnici ne žele sudjelovati, posebice oni s prizivom savjesti koji odbijaju pristati na takvu vrstu etiketiranja, napominjući kako ravnatelji svih bolnica raspolažu podacima o broju onih s prizivom savjesti te da nema potrebe te ljude poimence izdvajati.
Ulje na vatru
Inače se još 2015. godine došlo do podataka o tome kako je pet bolnica u našoj zemlji odbijalo ženama obaviti prekid trudnoće jer su svi ginekolozi imali priziv savjesti, uz već spomenuti Sveti Duh, tada su se na popisu našle Opća bolnica Našice, Virovitica, Vinkovci i Knin. Sada bi se pak na popisu mogli naći liječnici, koji od Beroša očito nisu dobili zaštitu kakvu su očekivali.
Za razliku od Beroša, ljude kojima je nadređen mjesecima je štitio ministar policije Davor Božinović kada su pogranične policajce i domaći i europski mediji prozivali za nasilje nad migrantima. Ulje na vatru i u ovoj priči dolijevale su razne aktivističke udruge, ali Božinović je neprestano ponavljao kako hrvatski policajci štite svoju i europsku granicu, stajući pritom uz njih čak i onda kada su razna europska tijela od njega tražila provedbu istraga. Istraga je provedena, ali nikakve hajke kakvu su dežurni aktivisti očekivali nije bilo, ministar je to odradio diskretno i bez prevelike štete. U trenucima u kojima se zalagao za granične policajce Božinović je ušao u sukobe s premijerom Plenkovićem, koji je smatrao da bi cijela ta situacija mogla utjecati na hrvatski ulazak u Schengen, što je ministar odbacio. Kako su se udaljili u stavovima o policiji, tako su se Plenković i Božinović udaljili i kad je riječ o unutarstranačkoj politici, pa i načinu na koji Plenković vodi Vladu, pri čemu se okružio nekolicinom savjetnika koji su ga tapšali po ramenu laskajući mu čak i onda kada nije u pravu, što s izravnim Božinovićem nije slučaj.
Nakon što je rekonstruirao Vladu, premijer Plenković i sam je uvidio kako su neki savjeti njegovih prvih suradnika štetni, a jednako tako shvatio je kako je Božinović u jeku pandemije koronavirusa odradio najkorektniji posao od svih članova Nacionalnog stožera, za njim se dosad nije povukla ni jedna afera, a uza sve to, Božinović je uistinu spremio i opremio policiju za ulazak u Schengen na koji je Hrvatska sada spremna, barem ako se bude pitalo Božinovića i njegove suradnike.
Borba za opstanak
Odnedavno je Božinović ponovno blizak suradnik premijera Plenkovića, njih dvojica zakopala su ratne sjekire, pa stoga ne treba iznenađivati premijerovo priznanje da je u vezi sa slučajem ministra obrane Marija Banožića kontaktirao glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj-Šipek, jer je Božinović taj koji vuče sve konce u Državnom odvjetništvu, gdje je, čini se, izgladio premijerov status i položaj. Prema tvrdnjama iz HDZ-a, Božinović ponovno i na duge staze postaje ključni saveznik premijera Plenkovića koji se počeo pripremati za nadolazeće parlamentarne izbore, na kojima će krenuti u borbu za treći uzastopni mandat. A dok se Plenković bude borio za vlastito političko pozicioniranje, Beroš će izgleda voditi borbu za opstanak jer se zamjerio onima kojima nije smio – liječnicima i svojim kolegama koji odrađuju rudarski posao u zapuštenim, devastiranim i neopremljenim bolnicama, ostajući ovdje u Hrvatskoj iz koje su otišle stotine nezadovoljnih doktora i potplaćenih medicinskih sestara.