Sabor je raspravom o izmjenama Zakona o radnim vremenu nastavio 3. sjednicu. Iako u ovom sazivu Sabora nije česta situacija da oporbeni potpredsjednici vode sjednicu, Milanka Opačić je dobila priliku na ovoj točki dnevnog reda za koju nije prevelik interes
Silvano Hrelja je upozorio Vladu da ima problem sa, kako je rekao, organizacijskom sljepoćom. Naglasio da je NO HRT donio odluku gdje se umirovljenicima na pola umanjuje RTV pristojba ako je njiohov prihod manji od 1500 kuna. Takvih ima 218 tisuća. Diskriminacija je u tome da je odluika donijeta 12. listopada 2015., a oni koji su postali nakon toga umirovljenici, ne osrtvaruju to pravo. Osim toga, upitao je – zašto se to odnosi samo na umirovbljenike, ako u Hrvatskoj ima i drugi koji žive s takvim prihodima. Oslobođeno od plaćanja dopunskog osiguranja je 500 tisuća građana zbog niskih prihoda, rekao je Hrelja i još jednom upozorio Vladu RH da tolerira diskriminacijska ponašanja u sviojim ustanovama trebaju reagirati, prenosi HRT.
Tomislav Panenić (Most) upozorio je na stanje obitelji Mitrović, brata i dvije sestre, svi stariji od 80 godina, koji su u ponedjeljak izgubili život u požaru u svojoj kući. To se događa zbog nebrige sustava, ustanovio je. Centar za socijalnu skrb, Crveni križ, nitko nije nije imao informacije da im pomoć treba, rekao je istaknuvši brojne primjere kada korisnici kojima je to nužno potrebno ostaju bez pomoći zbog administrativnih detalja. Panenić apelira da se u novom prijedlogu zakona o socijalnoj skrbi razmotri vraćanje programa o pomoći u kući u širem obliku. Treba ukazati na sve probleme i izboriti se za prava ljudi koji si ne mogu sami pomoći, istaknuo je.
>>> Vrdoljak poručio ‘Titanik’ Vladi: ‘Prestanite s militarizacijom društva, ulažite u znanje!’
Je li gradonačelnik ikada prošetao svojim gradom i vidio u kakvim uvjetima ti ljudi žive, rekao je Kažimir Varda (Klub zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika). Ponašamo se kao birokrati, ako nema prijave, nema niti djelovanja. Ima problema u sustavu, ali i u ljudskom pristupu. Ne mogu vjerovati da građani, susjedi, nisu reagirali. Prema čl. 1 Ustava Hrvatska je i socijalna država. Kada vidite situaciju u kojoj su ljudi u nevolji i siromaštvu, obatite pažnju, pomozite, prijavite centru za socijalni rad, poručio je.
SDP je protiv služenja vojnog roka
Klub SDP-a protivi se ideji uvođenja obaveznog vojnog roka. Smatraju da je nakon svog putovanja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović donijela ‘najnoviji hir iz Amerike’. Hrvatska se prije 9 godina oprijedjelila za malu i učinkovito vojno obrazovanje, Sabor je to izglasao, i sad bi iz nepoznatog razloga trebali mijenjati tu odluku, kaže Franko Vidović i upozorava da se sa vojskom ne možemo tako igrati. Vojska se razvija dugoročno suglasno strategijama, vojnim doktrinama – s nedorađenom idejom ne možete uzburkavati mlade ljude, poručio je. Dodao je kako je proračun preslika proračina ministra Kotromanovića. Oko 400 milijuna kuna bi nas koštao minimalistički vojni rok. Od obaveze treba odustati, a država treba stimilirati osobe koje žele služiti dobrovoljni vojni rok, zaključio je Vidović.
Branimir Bunjac (Živi zid) rekao je da je vlada u potpunoj tišini donijela strategiju upravljanja javnim dugom za 2017.-2019. , u kojem stoji da Vlada planira zaduženja u te tri godine za 172 mlrd. kuna. Donosi ga vlada koja navodno namjerava uvesti euro, koja nije u stanju uspostaviti konstrolu nad bankama, pravosuđu, vlada koja već ima dug od 289 mlrd. kuna…, rekao je Bunjac.
Ustanovio je da nije riječ o novom dugu, no da se stari dugovi zatvaraju novim. Zaduženost će rasti. Predviđeni rast BDP-a od 3,2% nije dovoljan ni za plaćanje kamate duga, a kamoli glavnice. Tko je stvorio toliki dug, a da nemamo za učenički prijevoz, udžbenike, plaće učiteljima, isplaćivanje studentskih stipendija?, upitao je. Ova Vlada provodi politiku prethodnih, rekao je upitavši kakva je razlika između ove i vlade Milanovića, Oreškovića. Trebamo se ozbiljno zabrinuti kakvu politiku će nam vlada voditi, poručio je.
Branimir Bunjac je govorio i o Zakonu kojim se regulira cestovni prijevoz istaknuo je da se zakon bavi nizom minornih odredbi, umjesto da se bavi nečim važnijim kao što je monopol u cestovnom prometu.
”Zakon se uglavnom bavi prekršajnim odredbama, tehničkim stvarima, ali neće riješiti probleme koji muče naše cestovne prijevoznike”, rekao je Bunjac dodajući da se zakonom ne suzbijaju nelojalne konkurencije. Primjer za to je cijena za tehnički pregled vozila koji, navodi, u Sloveniji košta 97 eura, a u Hrvatskoj više od 500 te dok se u Njemačkoj tehnički pregled vrši svake dvije godine, a i jeftiniji je nego u Hrvatskoj, kod nas se mora obavljati svake godine.
”Netko je dozvolio da se uspostavi monopol, da se jedna tvrtka s javnim ovlastima da u ruke privatnicima koji su povezani s politikom. Ta se tvrtka zove Centar za vozila, koji godišnje uprihodi između 400 i 500 milijuna kuna, ima fiktivne vlasnike, a stvarni vlasnici su iz redova jedne stranke koja puni privatne džepove na račun MUP-a i državnog proračuna. Vlasnička struktura centra za vozila ide do samog državnog vrha”, rekao je Bunjac pitavši tko je dozvolio da jedna tvrtka ima monopol nad cijelim tržistem, tko štiti te ljude, kako se oni zovu i ”ima li ova Vlada hrabrosti u raščišćavanje ovakvog žalosnog stanja”.
Na to mu je odgovorio zastupnik iz redova Mosta Miro Bulj. ”Ako su ti podaci točni, dajem Vam podršku, da MUP, DORH… utvrde tko je vlasnik, tko sisa pare iz našeg proračuna i da se sve provjeri ako je ovo istina, a vjerujem da je kolega Bunjac rekao provjerene informacije”, kazao je Bulj.
I predsjednik Sabora Božo Petrov pozvao je Bunjca i ostale zastupnike da reagiraju na ova saznanja. ”Budući da je kolega zastupnik iznio dosta ozbiljne informacije, volio bih da se ne zaustavi na tome, nego da se po tom pitanju kolega zastupnik i drugi uključe, a ne da to ostane samo na razini rasprave i stjecanja političkih bodova”, rekao je Petrov, piše dnevnik.hr.
Predloženim zakonom dopunjuju se uvjeti koje mora ispunjavati radionica za tahografe za dobivanje dozvole za obavljanje poslova ugradnje i ispitivanja, provjere i pregleda tahografa te popravak i demontažu tahografa, a predlažu se i novi, dodatni razlozi za ukidanje dozvole za rad radionica.
Zastupnici su u raspravi apelirali na poboljšanje uvjeta rada vozača kako bi ih što veći broj ostao u Hrvatskoj, a upozoravalo se i na probleme rada na crno, lažiranje na tahografima, prijavljivanje zaposlenika na minimalac.
Radni odnosi u sektoru cestovnog prijevoza definitivno su siva zona, ponajprije što je praksa da se primanja vozača temelje na cijeni prijevoza ili pređenoj kilometraži a ne na broju radnih sati. Ta praksa je već toliko prisutna da ju vozači smatraju normalnom.
Osim toga veći dio zarade vozača isplaćuje se putem dnevnica odnosno u gotovini pa je njihov osobni dohodak često samo zagarantirani minimalac, upozorio je SDP-ovac Mirando Mrsić, piše HRT.
HDZ se raduje najavi o uvođenju temeljne vojne obuke
Za razliku od SDP, HDZ se raduje najavi i razmatranju mogućnosti uvođenja temeljne vojne obuke za mladiće u Hrvatskoj. Po Đakićevim riječima, postoji veliki interes za vojsku, puno mladića se prijavljuje a ne stigne služiti dragovoljni vojni rok i to je činjenica, kaže, koja je uzeta u obzir prije najave takve ideje.
HDZ je razmotrio i činjenicu da će temeljna vojna znanja biti i u usluzi zemlji i gospodarstva jer Hrvatska vojska bi što više artikala koristila na domaće tržište, izjavio je Josip Đakić. Upozorio je da buduće ugroze možda netko ne može sagledati, ali zato postoje stručnjaci koji ih vide. Hrvatska ne smije biti više iznenađena bilo kakvom vrstom agresije i okupacije. Iako imamo malu vojsku, postoji potreba i za mladim ljudima koji da su obućeni u osnovima vojnih znanja. Samo tako možemo biti sigurni i reći da hrvatska država može biti sigurna.