Gotovo četiri godine trajala je trakavica vezana uz pritužbe koje su zaposlenici HRT-ovog centra Varaždin-Čakovec adresirali prema svojoj šefici Tamari Peras, o čemu su izvještavali nadležne. Epilog je, barem onaj pravosudni, nastupio proteklih tjedana, nakon što je HRT zaprimio pravomoćnu presudu Visokog prekršajnog suda od 27. siječnja 2020. godine, piše portal Varaždinski.hr.
U njoj stoji da HRT mora platiti 92 tisuće kuna, a Tamara Peras 11 tisuća kuna zbog kršenja radnih prava novinara i snimatelja.
Konkretno, HRT i Tamara Peras proglašeni su krivima što djelatnicima, a riječ je o njih osmero, nisu omogućili korištenje dnevnog odmora, kao što to propisuje Zakon o radu. Osim toga, dvoje radnika nije obaviješteno o rasporedu radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, što je također propisano Zakonom.
Općinski sud u Čakovcu prvostupanjsku presudu donio je u ožujku 2019. godine, no HRT i Peras uložili su žalbu. Žalba je sada odbijena te je presuda postala izvršna.
Sve počinje još u rujnu 2016.
Kronologija događanja vezana uz probleme u HRT-ovom centru na hrvatskom sjeveru počinje u rujnu 2016., kada su djelatnici nadležnima uputili svoje pritužbe. U dopisu je, osim optužbi za kršenje radnih prava, stajala i prijava za mobbing, atmosferu pritisaka, neugode i neprestanog straha za egzistenciju, huškanje radnika jednih protiv drugih, omalovažavanje, uvrede…
Nakon toga obavljena je revizija kojoj se ne zna sadržaj, no Tamara Peras napominje da nikakve nepravilnosti nisu utvrđene.
Tada ipak dolazi do još jednog nadzora, traži se od radnika da se pismeno očituju, no ni sadržaj tog izvješća nije poznat. U međuvremenu su djelatnici svoju nadređenu za cijeli niz spornih radnji prijavljivali Etičkom povjerenstvu HRT-a, koje je utvrdilo da nije prekršila kodeks ponašanja.
Prijavu podnosi Inspektorat rada
Ipak, Inspektorat rada, koji djeluje unutar Ministarstva rada i mirovinskog sustava, 2017. godine podnosi sudu optužni prijedlog vezano uz prekršaje iz radnog prava.
U svojstvu svjedoka ispitano je 17-ero djelatnika. Okrivljeni HRT i Peras branili su se time da se optužni prijedlog temelji isključivo na izjavama djelatnika, koji su u suprotnosti s materijalnim dokazima. Ukazivali su, između ostalog, i na to da valja uzeti u obzir specifičnosti novinarskog posla.
Bilo je riječi i o tome da radnici sami ispunjavaju knjigu dolazaka i odlazaka s posla. Istovremeno se vodi još jedna evidencija, takozvana ‘šihterica’ i podaci u njoj se razlikuju od onih u knjizi dolazaka i odlazaka. Upravo ova druga evidencija koristi se za obračun plaća, iz čega sud zaključuje da je priznaje i sam poslodavac, a i podaci iz nje podudarali su se s izjavama djelatnika.
HRT i Peras žalili se na presudu
U žalbi na prvostupanjsku presudu HRT i Peras naveli su upravo to da sud nije uzeo u obzir izjave djelatnika u kojima su rekli da su se znali mijenjati za smjene bez da su o tome obavijestili nadređenu. Sporno im je bilo to što je sud uzeo u obzir samo evidenciju koju su radnici sami ispunjavali.
Pozvali su se i na izjave svjedoka da su izvanredne okolnosti u ovome poslu česte, a osporavali su i sudu da može procijeniti što je to izvanredni događaj.
No žalbu HRT-a i Peras Prekršajni sud u cijelosti je ocijenio neosnovanom te utvrdio da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio činjenično stanje.
U obrazloženju se osvrnuo i na problem ‘šihterice’ odnosno evidencije rada koju su ispunjavali sami radnici. Sud smatra da ako je to dokument koji je služio za obračun plaća, onda to znači da ih i sam poslodavac smatra točnima i istinitima.
Tko je zapravo odgovorna osoba?
Sud u presudi piše i da je netočno da on ne bi mogao procijeniti što je to izvanredni događaj u ovoj vrsti posla. Pa je tako procijenio da se primjerice u slučaju radnice G.L. koja je izvještavala o zatvaranju autoceste zbog velike količine snijega radilo o izvanrednom događaju, dok predizborni skup HNS-a nije bio izvanredni događaj.
Zanimljivo je i da je Tamara Peras u žalbi navela da nije odgovorna osoba, već da je odgovorna osoba glavni ravnatelj HRT-a. No, kako odgovara sud, kad bi to i bio točno, a nije, onda je to trebala iznijeti u svojoj obrani, a ne tek u žalbi.
Za komentar presude upitan i HRT
Za komentar ove presude upitani su i nadležni na Hrvatskoj radioteleviziji, kao i to što je sve ova javna medijska kuća poduzela u vezi pritužbi djelatnika koji datiraju još u 2016. godinu te što će poduzeti nakon ove presude.
“Hrvatska radiotelevizija kao ni do sada ne komentira radnopravne odnose”, bilo je sve što je odgovoreno.
Neslužbeno portal Varaždinski.hr doznaje tek da je HRT ispunio svoju obvezu iz presude, odnosno platio prekršajnu kaznu. No hoće li Peras snositi kakvu odgovornost za štetu učinjenu tvrtku, zasad nije poznato.
