Obnovitelj dvoraca od HZZ-a traži kontrolu nezaposlenih da ne bi morao uvoziti radnike

Screenshot Youtube

Građevinski poduzetnik koji se nije kao većina građevinara odlučio za profitabilnu izgradnju stanova nego manje privlačnu obnovu starih hrvatskih dvoraca, poput dvorca Miljana, Dragutin Kamenski kao i svi poslodavci iz njegova sektora muku muči s nedostatkom radnika. I njegova tvrtka, kaže, mora uvoziti radnike iz inozemstva i stranci mu čine 30-ak posto ukupno zaposlenih, no na oglase koje uredno objavljuje na Zavodu za zapošljavanje ne javlja se gotovo nitko od hrvatskih radnika iako nezaposlenih građevinskih djelatnika ima na tisuće.

„Primjerice, od 50 pozvanih hrvatskih radnika na razgovor za posao odazove ih se deset, a i tih deset samo navodi razloge što ne bi htjeli raditi, a što bi“, pojašnjava Kamenski situaciju na tržištu rada u Hrvatskoj. Samo zato je bio primoran posegnuti za radnicima iz inozemstva, ali nije ih morao tražiti daleko – vrijedne radnike našao je u Albaniji i na Kosovu te u nešto manjem broju u Bosni i Hercegovini.

„Preko Zavoda za zapošljavanje tražili smo određenu strukturu radnika no takvih radnika ili nije bilo u Hrvatskoj ili se nisu odazvali. Stoga bi HZZ trebao uvesti mehanizam kontrole za te ljude i pitati ih pod kojim kriterijima oni traže posao u određenom sektoru. Ttaj mehanizam bi trebao utvrditi činjenično stanje jer ispada da ne želimo zapošljavati Hrvate, nego uvozimo radnu snagu“, pojašnjava Kamenski.

Svjestan je da se odlučio na ulaganje u građevinski biznis koji ne donosi profit, a to je obnova kulturne baštine. Tako je dvorac Miljana obnavljao od 2010. do 2016. godine sa svojim stalno zaposlenim radnicima, dok su oslikavanje dvorca radili hrvatski restauratori.

„Uložili smo naš novac da se sačuva kulturna i povijesna baština, a to je ulaganje koje se ne vraća“, kaže Kamenski i smatra da bi država takvim građevinskim poduzetnicima mogla izaći u susret kroz određene porezne olakšice, bilo kroz porez na dobit ili PDV, dok bi oni zauzvrat ciljano ulagali u kulturnu baštinu, poput obnove stotine dvoraca u kontinentalnoj Hrvatskoj.



Facebook Comments

Loading...
DIJELI