OBITELJSKI LIJEČNICI NE NAGOVARAJU LJUDE NA CIJEPLJENJE: ‘Besmisleno je zvati pacijente, to nema nikakav učinak!’

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL / ilustracija

Iza nas je godina i pol pandemije koronavirusa. I dok su se početkom 2021. vodile bitke u vezi s tim tko se cijepio i tko ima prednost pri cijepljenju, a tko nema – prisjetimo se slučaja Alemke Markotić, ravnateljice zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, koja je “preko reda” cijepila svoju majku te zbog toga izazvala buru u javnosti – sada se sve manje ljudi želi cijepiti. Ako tomu dodamo neprekidna upozorenja Nacionalnog stožera, Vlade i premijera Andreja Plenkovića kako “se treba cijepiti jer samo na taj način pokazujemo odgovornost prema sebi i ostalima” te prijetnje poslodavcima da će im Vlada uskratiti potpore “ako im radnici ne budu cijepljeni”, razumljivo je što u dijelu stanovništva dolazi do revolta i otpora u vezi s cijepljenjem. Uz to, Plenković je najavio kako će obiteljski liječnici “trebati nagovarati svoje pacijente na cijepljenje” te im omogućiti da se cijepe u njihovim ordinacijama. I dok se s jedne strane delta soj koronavirusa sve više širi, a iz Južne Amerike prijeti novi lambda soj, razumljivo je da postoji bojazan od nastavka pandemije. Postavlja se pitanje kako privoljeti ljude na cijepljenje.

No da to nije samo slučaj u Hrvatskoj, pokazuju podaci iz EU-a. Naime, otpor prema cijepljenju imaju i Nijemci iako u toj zemlji cjepiva ima dovoljno, i to u liječničkim ordinacijama te u centrima za cijepljenje, no opada spremnost građana da se odluče na taj korak. Kampanja motiviranja stanovništva na cijepljenje njemačku vladu stajala je 25 milijuna eura, ali očito nije provedena kako treba. Iako na početku nije bilo dovoljno doza cjepiva, sada ga ima dovoljno, ali građani nemaju volje otići na cijepljenje. Prema novim podacima državnog epidemiološkog Instituta “Robert Koch”, tek je 43 posto njemačkih građana potpuno cijepljeno. Prema sadašnjim prognozama, potrebno je 85 posto cijepljenih starosne dobi između 12 i 59 godina kako bi se spriječio četvrti val. Kod starijih je taj postotak veći, odnosno iznosi od 60 do čak 90 posto.

Prije pojavljivanja delta soja koronavirusa Svjetska zdravstvena organizacija još je procjenjivala da je za imuniziranje društva potrebno 70 posto cijepljenih. Neki su čak posegnuli za metodama nagrađivanja, odnosno daju financijsku stimulaciju za cijepljenje koja se kreće od 100 do 500 eura. Prema istraživanjima Instituta za tehnologiju u Karlsruheu, kod nagrade od 100 eura spremnost na cijepljenje penje se na 80 posto građana, a kod nagrade od 500 eura na čak 90 posto. Činjenica je da ljeto brzo prolazi, dolazi jesen kada, ističu epidemiolozi, prijeti četvrti val koronavirusa, a time i veći rizik od novog obolijevanja.


Kakva je situacija u Hrvatskoj? S obzirom na nisku procijepljenost, prijedlog je da liječnici obiteljske medicine “nagovaraju” pacijente na cijepljenje. “Mi već sedam mjeseci, otkako je počelo cijepljenje protiv bolesti Covid-19, savjetujemo svakom pacijentu da to učini i upravo na taj način je i procijepljena većina stanovništva. Naš je poziv da odgovorimo na svako pitanje i nedoumicu u vezi s cijepljenjem s obzirom na relevantne podatke i znanja akademske zajednice, a pacijent ima pravo i obavezu odlučiti što će učiniti. Pacijent je partner u procesu prevencije i liječenja i to je odavno model odlučivanja u zdravstvenom sustavu, s točno definiranim izuzecima kao što su nesvjesna životno ugrožavajuća stanja i obvezna cijepljenja u skladu sa Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti”, rekla je Nataša Ban-Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM).

Poznato je da je aktualno cijepljenje dobrovoljno, a javnozdravstvena kampanja široko prisutna već mjesecima te teško da postoji netko tko nije ništa čuo o cijepljenju. Mnogi imaju čvrste stavove i vjerovanja te se samo otvorenim, jasnim i detaljnim informacijama putem javnih medija može promovirati cijepljenje. Ban-Toskić smatra kako je u tom kontekstu prilično besmisleno pojedinačno zvanje pacijenata koje zahtijeva izniman trud i vrijeme, a nema gotovo nikakav učinak. “Dakle, nikakvo nagovaranje ne dolazi u obzir, savjetovanje da, kontinuirano i nadalje”, istaknula je.



Prijedlog je i da se cijepljenje obavlja u ordinacijama liječnika obiteljske medicine. Hoće li se to prihvatiti na razini KoHOM-a? Doktorica Ban-Toskić naglašava kako se “i sada cijepi u ordinacijama obiteljske medicine izvan svih viših centara”.

“U svim dosadašnjim fazama cijepili smo i u ordinacijama i na punktovima i u domovima za stare i nemoćne. Mogu slobodno reći da su obiteljski liječnici naručili i procijepili većinu do sada cijepljenih ljudi. Kako će proces cijepljenja ići u budućnosti, hoće li biti potrebna i treća doza, docjepljivanje svake sezone – ne znamo. Uz cijepljenje protiv gripe i cijepljenje predškolske djece u ordinacijama koje se skrbe i za tu populaciju, a sve ih je više zbog nedostatka primarnih pedijatara, ovako masovno cijepljenje jako bi opteretilo naš svakodnevni rad, stoga mislimo da je razumno planirati neku vrstu cijepnih centara na razini HZJZ-a ubuduće u smislu stalnih punktova sa svom potrebnom infrastrukturom u smislu administracije, distribucije i pohrane cjepiva”, rekla je Ban-Toskić.

Obiteljski liječnici u tome su spremni sudjelovati kao što su dosad jasno pokazali. Treba jasno sagledati model organizacije cijepljenja koji će racionalno koristiti postojeće resurse i neće dublje remetiti njihov posao koji danas u velikoj mjeri ispunjavaju poslovi vezani uz aktualnu pandemiju – testiranje, cijepljenje, liječenje, administriranje bolesti Covid-19. Nataša Ban-Toskić požalila se kako im u ordinacijama treba pomoć administratora, o čemu govore godinama. Time bi liječnike rasteretili mnogih bespotrebnih, nametnutih administrativnih poslova, a ujedno privukli mlade ljude u obiteljsku medicinu te popunili prazne ambulante kojih svakim danom ima sve više. Prema njezinu mišljenju, mjere su u većini sredina blage, a kolektivni imunitet nemamo. Stoga se može očekivati porast broja oboljelih, a time i scenarij turističke sezone iz prošle sezone.

“Pitanje je koliko će niska procijepljenost utjecati na pojavu novih slučajeva bolesti, posebno delta soja koji je u nekim dijelovima Europe u punom zamahu i po svojim karakteristikama se brzo širi. Ta njegova pojavnost mogla bi utjecati na prekid turističke sezone i potrebu novih mjera i zatvaranja, što bi onda utjecalo na neplanirani odlazak turista koji borave u zemlji, a i na odustajanje novih. Tomu bi pridonijela i moguća loša epidemijska situacija u njihovim zemljama koje bi odlazak uvjetovale obaveznom izolacijom svog stanovništva pri povratku u zemlju. To se dogodilo i prošle godine”, naglasila je Nataša Ban-Toskić.

Kako će se sve odvijati u turističkoj sezoni, ovisi i o postotku procijepljenosti turista koji dolaze, a u velikoj mjeri i o epidemiološkim mjerama koje se provode. Kao dobar primjer navela je Istru koju svi hvale, ali i ponašanje stanovništva i turista.

Psihoza zbog koronavirusa vjerojatno je dovela do toga da se čini kako su ostale bolesti nestale. Nažalost, nisu. Nataša Ban-Toskić kaže kako smo “svjedoci pogoršanja stanja kod pacijenata s kroničnim nezaraznim bolestima, onkoloških pacijenata, pojave novih psiholoških problema zbog svojevrsne socijalne izolacije te zbog potresa”.

Dodala je kako su sepacijenti ustručavali dolaziti zbog straha od zaraze, dijelom je u početku sustav bio i zatvoren, posebno bolnički, odgađale su se obrade novih i starih kroničnih stanja, a potrebno je vrijeme da se ponovno uspostavi normalan rad i zaostatke je teško nadoknaditi. Posljedice svega toga svakodnevno se vide u našim ordinacijama, htjeli mi to priznati ili ne. I na kraju, što sve treba učiniti u postcovid razdoblju kako bi se poboljšalo psihofizičko stanje svih, a ne samo onih koji su preboljeli Covid? Nataša Ban-Toskić rješenje vidi u tome da država sustavno poradi na mreži psihološke pomoći stanovništvu jer su već sada vidljive goleme posljedice na psihičko zdravlje, osobito kod mladih ljudi, djece i adolescenata.

“Ne možemo očekivati da se ovo rješava na razini pojedinačnih ordinacija ili u privatnom sektoru. Ovo je zadatak države”, zaključila je predsjednica KoHOM-a.

 

Facebook Comments

Loading...
DIJELI