Nema garancije za povratak na staro: Pola milijuna ljudi ima ugroženo radno mjesto

Na prvi val širenja koronavirusa većina je europskih država reagirala zatvaranjem. Zdravlje je ljudi bilo prioritet jer se o virusu, njegovom širenju kao i posljedicama na zdravlje malo znalo. Sada kada se o virusu više zna s njim moramo naučiti živjeti, poručuju iz Stožera.

Tako ovoga puta i veliki rast novooboljelih kao i potencijalni drugi val neće dovesti do zatvaranja jer su ekonomske posljedice poznate.

“Posljedice su bile jako teške na samo gospodarstvo. Hrpa je industrija zahvaćeno. Kao turistička zemlja turizam je bio posebno zahvaćen, ako bi se to ponovno dogodilo mislim da bi to bila dodatna katastrofa tako da mislim da države neće ići u tom smjeru”, kaže ekonomski analitičar Vuk Vuković.

Jer si taj smjer više nitko ne može priuštiti. A ne može jer smanjena ekonomska aktivnost uzrokuje pad BDP-a i rast javnog duga. U Hrvatskoj su primjerice, samo u svibnju, porezni prihodi pali za 50 posto. No i potpuna otvorenost ekonomije u vrijeme korone ne znači povratak na staro jer će u konačnici sve ovisiti o malom čovjeku čija potrošnja čini više od 50 posto BDP-a i glavni je generator rasta, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. A potrošači su oprezni. Pokazuje to i anketa koju je tvrtka Vuka Vukovića provela u 20 europskih zemlja.

“Tu smo baš mjerili odnosno htjeli smo vidjeti kako ljudi reagiraju na samu pandemiju i kako će se ponašati nakon nje. Dobili smo da će oko 2/3 građana mijenjati svoje ponašanje i navike, dakle manje će izlaziti, manje će trošiti, manje će se rukovati i takve neke stvari, barem dok traje ova neizvjesnost. Ono što smo dakle vidjeli kroz takve informacije jest da je trenutno veliki strah kod ljudi i da vlada velika neizvjesnost”, kaže Vuković.



Mobilnost važna za potrošnju

A strah i izvjesnost utječu i na mobilnost građana koja je izrazito važna za potrošnju. A ona je padala i u zemljama koje su prisilno zatvarale određene djelatnosti, kao i u onima koje isto nisu učinile.

“I u onima koje su imale strogi lock down kao što to imale Hrvatska, Italija gdje je aktivnost padala 70 i 90 posto do Švedske gdje je padala 50 do 60 posto, ali i dalje je padala. Znači tamo je bilo sve otvoreno ali su se svejedno ljudi manje kretali. Pa smo pratili i nakon prvog otvaranja i vidjeli smo da je u nekim segmentima, odnosno u nekim djelatnostima mobilnost narasla, ali primjerice u odlasku na posao i putovanjima još uvijek nije”, objašnjava Vuković.

A s porastom broja novozaraženih i potencijalnim drugim valom možemo očekivati da će mobilnost još više padati.

“Ovaj put će neodlazak ljudi – nedostatka potrošnje, opet uzrokovati probleme firmama. Ako nikoga nemate u restoranima, hotelima, kafićima i na mjestima na koje se izlazi i gdje se troši novac i opet imamo efekt nedostatka potrošnje”, rekao je Vuković.

Ugrožena mnoga radna mjesta

Ne treba niti zaboraviti da će i mnoga radna mjesta biti ugrožena. Zahvaljujući vladinim mjerama ona su u kritičnim mjesecima, ožujku, travnju i svibnju, uglavnom očuvana. No pravo stanje stvari na tržištu rada bit će tek poznato.

“Mi smo izračunali da pola milijuna ljudi ima ugroženo radno mjesto, što znači da svi ti ljudi neće trošiti kao što su navikli prije. Dakle nećeš kupovati novi auto, uzimati krediti za stan itd. već ćeš čekati. Dakle svu potrošnju na neesencijalna dobra ćeš odgađati”, rekao je Vuković.

Tako će pandemija i bez lock downa uzrokovati gospodarsko usporavanje. I tako će biti sve dok građani ne počnu osjećati veću sigurnost, i za zdravlje i za radna mjesta. A to će osjećati tek kada bude dostupno cjepivo ili virus ne nestane. Kako nitko ne zna kada bi to moglo biti, sigurno ostaje samo to da nas čeka teška godina – s velikim padovima i puno neizvjesnosti, piše DNEVNIK.hr.

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI