Destruktivne posljedice dugogodišnje HDZ-ove vladavine u Hrvatskoj očituju se na državnoj, kao i na lokalnim razinama. Na državnoj razini troši se i usmjerava novac poreznih obveznika i sredstva iz fondova EU-a prema stranačkim i političkim kanalima do krajnjih HDZ-ovih korisnika koji ih, u konačnici, zaštićeni od svakog kaznenog progona, dijele s političarima i ministrima. Na lokalnoj razini “velike poslove” također obavlja HDZ-ov kadar, čije nezakonitosti “pokrivaju” lokalni sudovi, a po potrebi i Državo odvjetništvo Mladena Bajića. I tako ovaj princip funkcionira već više od 30 godina.
Jedan za tisuću
O manipulacijama na državnoj razini dosta se zna, a u posljednje vrijeme na tome puno radi i samostalni ured EU tužitelja, stoga ćemo se ovdje posvetiti objašnjenju demonstracije sile lokalnih političkih moćnika koji jednako uspješno sramote Hrvatsku kako unutar, tako i izvan njezinih granica. Upozoreni na, najblaže rečeno, krajnje neprikladno upravljanje Nacionalnim parkom Krka bivše i sadašnje uprave na čelu s Nellom Slavicom, odlučili smo ispitati navode ogorčenih turista koji su se činili alarmantnima. Iako je glavni ulaz u Nacionalni park Krka u zadovoljavajućem stanju, to se nikako ne bi moglo reći za “pomoćni” ulaz koji se nalazi 20-ak metara sjevernije, na lokaciji Roškog slapa, na mjestu gdje preko rijeke Krke prolazi stara cesta kroz prirodni živopisni kanjon. Za razliku od glavnog ulaza, zbog poslovne politike Uprave i interesa lokalnih moćnika koji kreiraju svoje poslovne interese u kombinaciji s godišnjim brojem posjetitelja, ulaz u Nacionalni park Krka kod Roškog slapa velika je sramota, a to ne bi moralo tako biti.
Prvo na što smo upozoreni, prije odlaska na terensku provjeru situacije, nezadovoljavajući je sanitarni čvor koji nije riješen na civiliziran način niti ima bilo kakve veze s ekološkim i higijenskim standardima koji bi se, s obzirom na broj posjetitelja i godišnje prihode, vrlo jednostavno mogli riješiti. Naime, za brojne posjetitelje, kojih na ulazu u park kod Roškog slapa svakodnevno u sezoni može biti i više od dvije tisuće, od desetak tisuća ukupnih dnevnih posjetitelja NP-a Krka, na ulazu u NP kod Roškog slapa osigurana su samo dva kemijska WC-a, u formi prijenosnih kabina kakve možemo vidjeti na gradilištima većih poslovnih i stambenih objekata po gradovima. Zapravo, primijetili smo čak tri WC kabine, ali jednu koriste zaposlenici NP-a Krka za svoje potrebe. Tako proizlazi da jednu kabinu svakodnevno koristi više od tisuću ljudi, što na ovim nesnosnim vrućinama ne pridonosi nekom naročitom doživljaju prirode, na što bi nacionalni park trebao asocirati.
Parkirališni horor
U trenutku obilaska parka baš je naišla grupa njemačkih bajkera na motorima Harley Davidson i ubrzo se stvorila gužva pred WC-om. Kako je to izgledalo nakon njih, nije nas pretjerano zanimalo. Zaključujući po indiferentnosti osoblja, očito je da se u tom pogledu ništa neće promijeniti dok se zbog ovakvog sanitarnog rješenja ne pojavi neka ozbiljnija zaraza koja će prisiliti nadležne na neke ozbiljnije akcije kako bi se riješio ovaj problem. Za parkiranje automobila gostiju i posjetitelja parka predviđeno je desetak parkirališnih mjesta u blizini ulaza, ako ta mjesta nisu zauzeta automobilima samih zaposlenika. Ostali gosti parka mogu parkirati svoja vozila na “bankinama” s lijeve i desne strane ceste. Nakon takvog parkiranja, nemoguće je da se na uskoj cesti mimoiđu dva automobila pa jedan od njih mora voziti “u rikverc” stotinjak metara, jer se nareda tolika kolona parkiranih vozila. Tako parkirani automobili, ostavljeni preko dana, pretvaraju se na ovim ljetnim temperaturama u prave pećnice koje uništavaju boju automobila i njihovu unutrašnjost ako nisu adekvatno zaštićeni. Ne treba spominjati da postoji velika vjerojatnost oštećenja parkiranih vozila uslijed manevriranja, okretanja i mimoilaženja, što će dodatno pridonijeti bijesu turista – posjetitelja kojima se “sitnici” od 200 kuna, koliko treba platiti za ulaz u park, treba priračunati i trošak bojenja i lakiranja vozila po povratku kući. S obzirom na to da turiste i posjetitelje nitko ne upozorava na ove ozbiljne probleme s parkiranjem, vjerojatno je da svi oni koji dožive ovakva neugodna iskustva više neće ponavljati ove nepotrebne avanture koje su doživjeli, a da nisu ni počeli obilaziti NP.
Ugostiteljska ponuda u potpunom je skladu sa sanitarnim i parkirnim rješenjem. Posjetitelji mogu odabrati kulinarsku ponudu triju ugostiteljskih lokala koji se nalaze u djelomično legalnim i polulegalnim objektima sumnjivih dozvola, koncesija i odobrenja. Objekti u kojima se nude ugostiteljske djelatnosti sagrađeni su mimo građevinskih dozvola i odobrenja, ali to nisu dovoljno ozbiljni razlozi za izlazak inspekcije i njihovo eventualno zatvaranje, što je u skladu sa statusom lokalnih političkih moćnika.
Kamene kuće
Ugostiteljske usluge, uz samu rijeku, nude četiri lokala, od čega jedan pripada NP-u Krka, dok su druga tri u vlasništvu privatnih osoba. Sva četiri objekta i tvrtke rade u “sivoj zoni” zbog nečiste dokumentacije i koncesija koje nisu odobrene na temelju provjerenih podataka. Tako na primjer, lokal Visovačke mlinice, u kojem smo popili piće, smješten je u objektu – zgradi koja je obnovljena prije desetak godina, ali izvan gabarita projektne i odobrene dokumentacije. O tome je čak 2013. godine građevinska inspekcija Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja izdala nalaz, nakon obilaska terena u kojem je nedvosmisleno napisala kako je utvrđeno da je investitor izveo prizemni aneks sa S1 strane građevine tlocrtnih dimenzija cca 4 x 2,3 m koji nije obuhvaćen projektnom dokumentacijom. Zbog utvrđene protupravne gradnje aneksa pokrenut je inspekcijski postupak te je doneseno rješenje o uklanjanju kojim se naređuje investitoru, Nacionalnom parku Krka, uklanjanje izgrađenog aneksa.
Drugim riječima, Nacionalni park Krka protuzakonito je dogradio još jedan objekt za koji nije imao građevinsku dozvolu te je taj aneks trebao ukloniti. Međutim, taj objekt nije uklonjen, nego se on koristi i danas, devet godina nakon inspekcije, kao kafić, u vlasništvu NP-a Krka. Više sreće nema ni s drugim dvama objektima. I njihovi vlasnici i investitori iskoristili su gužvu kod obnove te su sazidali, dozidali i dogradili kamene kuće kakvih prije obnove nije bilo i tu započeli svoj biznis. I o tim objektima se očitovala, ovog puta Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, koja je u svojem zapisniku od 29. listopada 1999. istaknula: “Dvije samostojeće kuće na Roškom slapu uz cestu koja vodi iz Dubravica izgrađene su bez uvjeta zaštite prirode koje izdaje Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša te po svom izgledu i materijalu od kojeg su sagrađene ne odgovaraju prostornim vrijednostima temeljnom fenomenu Roškog slapa”.
Novi tok
No isto kao i u prethodnom slučaju, bez obzira na nepravilnosti i protuzakonitosti prilikom izgradnje objekata, ovi lokali posluju bez ograničenja, a NP Krka opravdava njihovo poslovanje, što dokazuje jednim svojim šturim odgovorom na pitanje o legalnosti poslovanja spornih ugostiteljskih objekata, koji su trebali predstavljati lokalne OPG-ove, ali bez ijedne kokoši u dvorištu. “S Društvom Pletikosa Mlinica j.d.o.o. Seljačkim domaćinstvom Kristijan i Društvom ugostiteljski obrt Roški slap 17. kolovoza 2018. sklopljeni su ugovori o koncesijskom odobrenju na razdoblje od 5 godina.” Odnosno, javna ustanova NP Krka, čiji lokal posluje u objektu bez građevinske dozvole, daje koncesijsko odobrenje za druga dva lokala koji također posluju u nelegalnim objektima.
Međutim, kada su ilegalni ugostitelji okupljeni oko Visovačke mlinice uvidjeli da im se, zahvaljujući političkoj i državnoodvjetničkoj zaštiti iz Šibenika i Zagreba, ništa ne događa, otišli su korak dalje. Barijerama od dasaka i vrećama “zečjih nasipa” uspjeli su skrenuti dio toka Krke kako bi dobili atraktivniji “prirodni” ambijent oko svojih lokala. Tako je potekla voda tokovima kojima nikada nije tekla – prikladno pokraj njihovih bespravnih objekata. Poslije se zbog promijenjenog toka rukavca i erodirane zemlje srušilo na pješačku stazu jedno stoljetno stablo, ali kako nikoga od turista nije ubilo, taj slučaj je zataškan. Rukavac Krke i dalje teče novim tokom, dok ga čuvari sedrenih barijera ponovno ne preusmjere! Bolja situacija nije ni s obližnjim restoranom Panorama koji se nalazi na prilaznoj cesti, sa sjeverne strane kanjona Krka. Taj restoran sagrađen je sredstvima koja je odobrila država, za obnovu obiteljske kuće Frani, Davoru i Mati Širiniću.
Članstvo u HDZ-u
U informaciji koju smo dobili od Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje navedeno je da su u svrhu organizirane obnove stambenog objekta, na temelju rješenja o pravu na obnovu, u ovaj posao utrošene 598.182 kune. Taj novac trebao je biti utrošen u obnovu obiteljske kuće, a on je iskorišten za izgradnju restorana, koji uvjetno rečeno, uredno posluje, neometan od bilo kakvih inspekcija. Zajednički nazivnik spomenutog restorana Panorama i prethodno spomenutih lokala iz nelegalnih objekata u vlasništvu Drage Pletikose i Ante Skelina, dugogodišnje je članstvo u HDZ-u! S druge strane, legalni hotel na Roškom slapu u vlasništvu Mirka Galića, koji ima sve dozvole, a nije član HDZ-a, nema odobrenje za rad od NP-a Krka.
***
Problemi se gomilaju, a neugodnosti povećavaju s povećanjem broja gostiju
I problemi sa sanitarnim uređajima, WC-om, parkiralištem i recepcijom NP-a Krka koja se nalazi u montažnoj kućici kod Roškog slapa bili bi rješivi kad bi Uprava Nacionalnog parka pokazala malo razumijevanja za dijalog i suradnju. Treba samo urediti odnose s privatnim vlasnicima parcela na kojima bi se nalazilo uređeno parkiralište, recepcija i sanitarni čvor sa zadovoljavajućim ekološkim rješenjem i ovaj neugodni slučaj bio bi riješen. Odnosi bi se mogli urediti ili otkupom zemljišta, nagodbom ili plaćanjem naknade za njezino korištenje i turisti bi bili pošteđeni muka i neugodnosti. No Uprava NP-a Krka s Nellom Slavicom oglušuje se na pozive za dogovore, već se ponašaju kao da su oni vlasnici cijelog nacionalnog parka. I postojeći hotel u Roškom slapu, koji ima uređen sanitarni čvor i riješene otpadne vode, spreman je ustupiti svoje usluge uz prethodne dogovore s parkom… Ovako, sezona je na vrhuncu, problemi se gomilaju, a neugodnosti povećavaju s povećanjem temperature i broja gostiju. To si Hrvatska, kojoj je od svih djelatnosti ostao samo turizam, ne može priuštiti.