Svetkovina Velike Gospe poručuje da se život ne može u potpunosti ostvariti samo u okrenutosti prema zemlji, već se potpuno ostvarenje i punina ljudskoga života prima kao nagrada ljudske okrenutosti prema Bogu, poručio je u u subotu nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić.
Predvodeći misno slavlje u svetištu Gospe od utočišta u Aljmašu na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo nadbiskup Hranić u propovijedi je istaknuo kako se za razumijevanje Marijina uznesenje na nebo moramo usredotočiti na Uskrs, na središnje otajstvo našega spasenja i vjeru u prekogrobnu novost i vječni život, pri čemu je, rekao je, Marija bila najviše uronjena u to otajstvo.
Upozorio je kako suvremeni čovjek sve više želi biti radikalno neovisan, jer ne želi ovisiti o Bogu, ni o drugim ljudima, ili zakonima prirode, a obveze prema drugima doživljava kao ugrozu vlastite komotnosti.
Na taj način, smatra Hranić, “suvremeni čovjek postaje osuđen na ulazak u džunglu tržišnoga natjecanja i prepušten njegovim zakonima”.
“Kada se sve sruši, ostaju samo veze braka, obitelji, prijateljstva. Otkrili smo da smo i kao članovi jednoga naroda vezani nečim što je neraskidivo, ali iznad svega ponovno otkrivamo da smo ovisni o Bogu”, istaknuo je Hranić.
Velika iluzija tražiti mir i sreću samo u ovozemaljskim okvirima
Nadbiskup je podsjetio kako su političari, gospodarstvenici i sindikalni čelnici do nedavno govorili o gospodarskom rastu, povećanju plaća i mirovina, a onda nas je, ustvrdio je, “nevidiljivi virus bacio na koljena”.
“Trenutačna pandemija koronavirusa otkrila nam je kako je sve što radimo i u što smo bili pozvani vjerovati nedosljedno i krhko. Znanost nam je pobjedonosno obećavala da možemo sve dalje gurati granice prirode, a onda je došla pandemija, i postali smo ograničeni virursom, o kojem gotovo ništa nismo znali”, ocijenio je nadbiskup Hranić.
Zato, rekao je, Marijino uznesenje na nebo stoga poručuje da prava ljudska veličina nije veličina svemoćnih kraljeva i vlastodržaca, ni neovisnost o drugima, već da se prava veličina nalazi u sposobnosti ljubiti i ostati vjeran, biti u relaciji s drugima, i onda kada to traži žrtvu te odustajanje od svoje komotnosti, te biti u zajedništvu s Bogom.
Nadbiskup Hranić istaknuo je kako je velika iluzija tražiti mir i sreću samo u ovozemaljskim okvirima, očekivati njihovu trajnost u nekom zemaljskom raju, kojega čovjek ostvaruje samo svojim naporima.
“Bez vjere u uskrsnuće svaka je ljudska sreća umanjena činjenicom da jednom mora prestati, a Marijina proslava plod je takve vjere”, poručio je nadbiskup Hranić.
Tijekom dana u Aljmašu će se, uz ostalo, služiti svete mise za stradalnike Domovinskog rata te za mlade bračne parove i njihovu djecu, s blagoslovom djece nakon mise.
Upravitelj aljmaškoga svetišta Ante Markić pozvao je sve hodočasnike da na misnim slavljima sudjeluju u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama, preporukama nacionalnoga Stožera Civilne zaštite i uputama crkvenih vlasti, jer, kako je rekao, “razboritost nalaže da u okolnostima epidemije koronaviursa budemo pažljivi i odgovorni prema sebi i drugima”.