Mišja groznica odnijela prvi život u Hrvatskoj!

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Radi se o osobi od šezdeset godina iz požeškog kraja, potvrđeno je iz HZJZ-a. Do danas je prijavljen 180. slučaj oboljele osobe u Hrvatskoj.

Bilo je samo pitanje dana kada će epidemija dosegnuti veće razmjere. Dakle epidemija mišje groznice zabilježila je prvi smrtni slučaj u Slavoniji.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo potvrdio je da je zbog komplikacija uzrokovanih hemoragijskom groznicom s bubrežnim sindromom još prije mjesec dana preminuo stariji muškarac. Radi se o osobi koja je starija od šezdeset godina i iz požeškog je predgrađa, potvrđeno je iz HZJZ-a. Danas je prijavljen 180. slučaj oboljele osobe u Hrvatskoj.

Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran MIhaljević” i dalje se javljaju oboljeli od mišje groznice. Najveći broj bolesnika dolazi s Medvednice, Sljemena, a manji iz okolnih gradova i općina.

“Epidemija traje od ožujka i ide svojim tijekom. Gotovo svakodnevno imamo nove slučajeve”, kaqže ravnateljica klinike prof.dr.sc. Alemka Markotić.

“Epidemija će potrajati do kraja desetog mjeseca, kao što je i uobičajeno za takve epidemije. Za sada, na sreću, nemamo zabilježeno jako teških oblika i nije bilo smrtnih slučajeva”, dodala je dr.Markotić.



“Prosječno je tjedno četvero do petero ljudi na liječenju. Ukupno do sada na liječenju od početka epidemije je bilo oko dvije stotine oboljelih”, zaključuje Markotić.

Inkubacija traje do 40 dana

Inkubacija kod te bolesti može trajati i do 40 dana, no najčešće se prvi simptomi javljaju već nakon 10 do 14 dana. Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS).

Vezana je uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama, a do nešto češćeg obolijevanja ljudi obično dolazi u godinama velike brojnosti malih glodavaca. Prvi simptomi su povišena temperatura, glavobolja i loše opće stanje.

Bolesnici s blažim simptomima u bolnici provedu desetak dana. “Prvi, opći simptomi su povišena temperatura, glavobolja i loše opće stanje. Nakon toga slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom, povraćanjem i proljevom, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom”, kaže dr. Markotić.

“Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka”, dodala je.
“U težim slučajevima dolazi do smanjenog mokrenja ili čak do prestanka mokrenja, a u tom slučaju pacijenti moraju par dana na dijalizu. Potom dolazi do obilnog mokrenja, pri kojem izluče do 16 litara urina. Nakon toga slijedi faza oporavka”, rekla je dr. Markotić.

Bolest kod nekoga može ostaviti blaže posljedice, a kod nekih može doći do povišenog krvnog tlaka ili smanjene funkcije bubrega. U tim slučajevima je potrebna barem jedna opća kontrola godišnje.

Kako se zaštititi?

Hrvatski zavod za javno zdravstvo savjetuje da se prilikom boravka na otvorenom ne sjedi i ne leži izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi. Tijekom boravka u prirodi potrebno je čuvati hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.

Ne ostavljati ostatke hrane i druge otpatke u prirodi, ne piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava te ne dirati gnijezda glodavaca, kao ni uginule glodavce bez rukavica i maske.

Što se tiče čišćenja zatvorenih prostorija u kojima je moguće da su bili glodavci, preporučuje se da se nosi zaštitna maska, da se ne mete ni usisava, već da se prilikom čišćenja koristi mokra krpa i klorni ili alkoholni dezinficijens, kako bi se izbjeglo dizanje prašine.če čišćenja zatvorenih prostorija u kojima je moguće da su bili glodavci, preporučuje se da se nosi zaštitna maska, da se ne mete ni usisava, već da se prilikom čišćenja koristi mokra krpa i klorni ili alkoholni dezinficijens, kako bi se izbjeglo dizanje prašine.

 

Facebook Comments

loading...
Loading...
DIJELI