Ministar Marić potvrdio: Odgode plaćanja poreza i doprinosa više neće biti, a komentirao je i hoćemo li ostati bez lijekova

screenshot

Ministar Zdravko Marić gostovao je na VečernjTV-u, a tom prilikom komentirao je skoro uvođenje eura, ali i mehanizme koji su do sad poduzetnike držali ‘bradom iznad vode’. Nažalost, za neke od njih nije imao dobre vijesti.

O tome koliko će ove godine biti otpisano poreznih davanja, Marić je komentirao:

-”Do 20. lipnjaj je trajala mjera. S ponedjeljkom 20, srpnja porezni su obveznici u obvezi podnijeti PDV obrasce, što je bilo planirano. I od trenutka od kada ste podnijeli zahtjev do sada je odobreno nešto preko 90 tisuća zahtjeva. Znači, 90 tisuća poreznih obveznika je zatražilo odgodu, a onda posljednično, ovisno o kriterijima, potpuni ili djelomični otpis, ili obročnu otplatu.”, kazao je, te dodao:

”Za većinu njih će se mjere odnositi za cijelo razdoblje travnja, svibnja i lipnja ali paraktički mogućnost odgode, otpisa ide od onog trenutka kada ste podnijeli zahtjev. Kada sad podnesu PDV obrasce za lipanj mi ćemo imati punu sliku i Porezna uprava će ponovno uložiti velike napore da idući tjedan odmah napravimo tu analizu jer se gleda travanj, svibanj i lipanj u odnosu na to isto razdoblje godinu prije. Ako vam je pad prihoda veći od 50 posto onda ulazite u onu kategoriju da vam se porezi otpisuju, ako ste imali godišnji promet manji od sedam i pol milijuna kuna ili djelomično, ovisno o padu prihoda ako ste veći. Naravno, oni porezni prihodi koje smo rekli, ne PDV, ne trošarine, ne carine, nego izravni porezi, dohodak i dobit. Ako se s padom prihoda manjim od 50 posto, onda ste se kvalificirali za bezkamatnu obračnu otplatu. Nije svrha da vam Porezna uprava, kolokvijalno rečeno, u jednom trenutku skoči za vrat, nego ćete vi onda podnijeti zahtjev. Do sada je gotovo četiri tisuće zahtjeva za obročnu otplatu već podneseno. I Porezna uprava to u najkraćem mogućem roku odobrava, i to najviše dvije godine bezkamatatno. A oni kod kojih je pad manji od 20 tisuća, kod njih nema mogućnosti otpisa”. rekao je Marić.

Uz konstataciju da su to moratoriji koji se odnose na protekle mjesece travanj, svibanj i lipanj, ministar je upitan hoće li biti produživanja te mjere još koji mjesec. 



”Ta mjera završila je s datum 20. lipnja. Proračun se maksimalno stavio u funkciju zaštite radnih mjesta, likvidnosti, općenito gospodarstva i funkcioniranja društva, ali ne možemo zanemariti da treba nekako isplatiti i platiti mirovine, financirati zdravatsvo i sve ovo skupa. Mislim da je ovo bila jako dobra mjera koja je jako dobro i prepoznata od poreznih obveznika. E sad kada gledate mjeru odgode, odnosno otpisa poreza i kada tome dodate šest milijardi kuna do sada plaćenih izravnih potpora, a sada i ovaj nastavak za pojedine djelatnosti, kao i mjeru koja se tiče skraćenog radnog vremena, dolazimo do one treće mjere iz tog horizontalnog seta, što znači da ona vrijedi za sve jednako. A to je mjera da su se stvorili uvjeti da financijske institucije, poglavito kreditne institucije, banke, što više kreditiraju. Jer sad je bitno da ta likvidnost, u vidu povoljnih zajmova za obrtna likvidna sredstva, zaživi što je moguće više i da poduzetnici i porezni obveznici kroz ta sredstva mogu financirati svoje funkcioniranje i onda se, što je moguće prije, oporave od svih ovih posljedica”, kazao je Marić na što je zatraženo da kaže koja je mogućnost države da utječe na kreditnu aktivnost banaka.

”To je jedino moguće putem naših poluga. Mi smo odmah krenuli s HABOR-om i HAMAG-om. HABOR je zaprimio preko pet tisuća zahtjeva, do sada je odobreno otprilike oko 2300. Zaista je bila velika potražnja za onim HAMAG-ovim tzv. kovid-zajmovima. Prvo smo krenuli s 25 tisuća eura, pa smo došli već i do sto tisuća. Vidjeli smo da su određeni kapaciteti HAMAG-a malo limitirani pa sad gledamo kako tu likvidnost dodatno usmjeriti prema HAMAG-u pa da nema nekog dodatnog zastoja u odobravanju tih kredita. HABOR je s druge strane odmah krenuo s tim mjerama moratorija na postojeće klijente. Sad ih je i produljio, za turizam je primjerice i do 15 mjeseci produžio moratorij, svima koji su pogođeni COVID-om na devet mjeseci. I do sada od tih programa najveći je interes za sada bio za turizam. Međutim, mi smo stavili i za neke nove programe, i za ruralni razvoj, drvoprerađivačku industriju…”.  uzvratio je Marić nakon čijeg je odgovora uslijedila opaska kako je 90 posto bankarskog sektora u privatnim rukama.

”Naravno, ne možemo mi nikoga prisiliti na nešto, no s druge strane komercijalnim je bankama, koliko dobro znamo, njihov osnovni posao davanje kredita, a ovdje zapravo govorimo o davanju kredita. I mislim da treba, između ostalog, i kroz ovaj javni diskurs i rasprave, slati takve vrste poruka, jednog pozitivnog pritiska da se ta kreditna aktivnost značajno pojača u odnosu na do sada. Možda se u prvom koraku fokus više stavio na te moratorije, na izravne mjere od države, no svi smo svjesni da na taj način ne možemo mi financirati do unedogled. Sad krećemo u onaj tržišni dio. No mi smo napravili programe kako da se ti uvjeti što je moguće više unaprijede u korist dužnika. Znači, da kamatne stope budu dijelom subvencionirane, da se instrumenti osiguranja pokriju kroz određena jamstva, bilo HABOR-a, bilo HAMAG-a. A u konačnici da se cijela shema tih kredita malo fleksibilinije gleda i očima regulatora. Ti je HNB također izašao u susret”. rekao je Zdravko Marić.

Na kraju razgovora dotaklo se još jednog velikog problema pa se ministra pitalo postoji li realna opasnost da bolnice ostanu bez lijekova. 

”Danas sam razgovarao s kolegom Berošem i on će početkom idućeg tjedna sjesti s veledrogerijama. Onda ćemo pridružiti i mi iz Ministarstva financija. Razgovore trebamo voditi. Svi smo svjesni da problem nije nastao preko noći. Ukupne obveze, znači ne samo ove dospjele, a one se kreću oko 4,4 milijarde kuna, ukupne su obveze dakle dosegnule razinu od 10 milijardi kuna sa sredinom ove godine. I ono što me posebno zabrinulo kada sam gledao podatke jest da su, ne samo dugovi lokalnih bolnica nego poglavito dugovi državnih bolnica, porasli. I to je još jedan pokazatelj da sustav nije u potpunosti održiv. Svi smo svjesni da je proteklih šest mjeseci, poglavito posljednja tri, zdravstveni sutav zaista napregnut. I nema razloga za slanjem nekih jako dramatičnih poruka jedni drugim putem javnosti, Trebamo sjesti za stol, građani su dosta bili pod stresom svih ovih tjedana i mjeseci i treba smirti te određne tenzije. Sjest će za stol, razgovarat će se i vidjet ćemo kako i na koji način možemo u kratkom roku određene stvari napraviti. Međutim, ono što ću kao ministar financija uvijek zagovarati i od čega neću odustati, i uz dužno poštovanje prema zdravstvenom sustavu i svemu onome što on korisno radi, moram reći – neophodna je i nužna njegova financijska održivost. To moramo svi sami sa sobom razjasniti jer dolaze situacije poput ovih – država je maskimalno uskočila, sve je dobro, međutim vidimo i sami da nas ti dugovi pritišću. A onda ti dugovi opet imaju svoje reperkusije i na cijene tih lijekova i na neke uvjete. Sve je to na neki način zakon spojenih posuda. To se mora sustavno razrješavati. I razriješiti jer i u prošlosti su se pokazale situacije da je država uskakala s nekim financijskim sanacijama. Neke prijašnje Vlade kroz povećanje javnog duga, a mi smo napravili čak dva oblika mini-sanacija bez povećanja javnog duga. To je bio samo jedan mali kratkrotrajni efekt na smanjenje ukupnih obveza, ali vrlo brzo te obveze počnu opet rasti’,  uzvratio je Marić na kraju razgovora.

Cijeli intervju, te ostače teme o kojima je govorio možete pročitati i pogledati na LINKU.

Facebook Comments

Loading...
DIJELI