Ministar ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić komentirao je britansko-hrvatsku suradnju, govorio je o održivom gospodarstvu i zaštiti klime.
Ćorić u posljednje vrijeme i sam sudjeluje u akcijama čišćenja i očuvanja okoliša. Sjajna okolnost je, ističe ministar, da je hrvatski javni prostor prihvatio tezu o potrebi prilagodbe klimatskim promjenama i borbi za klimatsku budućnost Zemlje kao planete. Kaže da nastoji svojim primjerom otvoriti perspektivu o razmišljanjima o nekim stvarima, a činjenica da to mediji prate otvara im mogućnost da djeluju i na mlađe generacije.
“Upravo je to bila ideja – varijanta u kojoj sudjelujemo na takvim događanjima i otvaramo perspektivu da nam se oni koji bi nešto slično željeli učiniti sljedeći put pridruže. Da kažu ‘pogledaj, vidiš i ministar danas čisti, možda ću sljedeću akciju i ja pohoditi’. To je logika kojom se vodimo”, ističe Ćorić u razgovoru za N1.
I sam je veliki zaljubljenik u prirodu te da odmalena planinari, a upravo zbog toga se s radošću odazove takvim akcijama.
“Hrvatsko društvo je tranzicijsko društvo, mala smo demokracija i za pojedine procese treba vremena, kako u ekonomskoj tranziciji tako i u tranziciji promišljanja o tome što je dobro, kako i na koji način se odnositi prema prirodi i okolišu oko sebe, razmišljanja o gospodarenju otpadom. Drugačije koncepte gospodarenja otpadom počeli smo promovirati tek prije desetak godina.
Najnaprednije jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj to rade 10-15 godina, nitko 30 kao što je to slučaj u zapadnoj Europi. Upravo raspravljajući o tome, otvarajući teme, kritizirajući javne politike, ali i ponašanje pojedinaca možemo potaknuti na promjenu, a siguran sam i da potičemo. Mi smo u protekle četiri godine otkad vodim resor učinili velike iskorake u različitim segmentima, ali za dostići zapadnu Europu treba vremena. Teško je u vrlo kratkom vremenskom razdoblju dostići rezultate jedne Švedske. Uvijek trebamo stremiti najboljem i ugledati se u najbolje, no iskoraci ovise i o financijskim sredstvima. Ono što nam treba je i entuzijazam. Čini mi se da su u segmentu klimatskih promjena i gospodarenja otpadom te promjene pokrenute”, govori Ćorić.
Navodi da su promjene u strategijama djelovanja Hrvatske po pitanju klimatskih promjena već vidljive.
“Svi naši strateški dokumenti održavaju vrlo visoku ambiciju RH u kontekstu kreiranju hrvatske ekonomije kao niskougljičnoga društva do 2050. Modifikacija će sigurno biti, potrebno je svakih 5 do 10 godina evaluirati faze do kojih smo došli kako bismo vidjeli jesmo li zadane ciljeve dostigli. Bitna nam je aktivacija svih dionika, nije riječ samo o politici. Promjena paradigme do koje je došlo u proteklih nekoliko godina nije došla s političke strane. Prije svega je rezultat nevjerojatnog angažmana NGO zajednice, utjelovljena je u liku i djelu mlade Thumberg koja je svojim govorima, ponašanjem i aktivnostima navela svjetske političke čelnike da okrenu glavu i počnu razmišljati na drugačiji način. Ono što se dogodilo od Pariškog samita naovamo je velika promjena. Činjenica da je Europa na čelu pokreta koji želi niskougljično društvo i zaustavljanje klimatskih promjena je sjajna stvar. Europa tu mora biti lider, logično je da bude kontinent koji će voditi svjetsku borbu protiv klimatskih promjena”, rekao je ministar Ćorić.
Imamo velike gubitke vode u vodoopskrbnom sustavu, čak 50 posto vode se gubi, a Ćorić kaže kako problem možemo riješiti jedino ulaganjima.
“Gubitci u vodoopskrbnom sustavu su rezultat činjenice da desetljećima nije došlo do sustavnog zanavljanja vodoopskrbnog sustava u RH, cijevi su stare i preko 70-80 godina. Ministarstvo je prije tri godine pokrenulo program pri Hrvatskim vodama sanacije gubitaka, s idejom da se ugrade mjerni uređaji, da se detektiraju točke na kojima dolazi do gubitaka i da se ide u rekonstrukciju tih gubitaka.
Ponašamo se pragmatično kao društvo, nismo svjesni koliko vode gubimo jer to nije nešto što je opipljivo. Radovi u podzemlju se nigdje ne vide pa često imate situaciju da oni kod kojih su gubitci najveći najmanje mare – govorimo o jedinicama lokalne samouprave. Naš program koji je bio sto milijuna kuna inicijalno velik u prve dvije godine nije doživo ni 30-40 posto apsorpcije sredstava. To samo pokazuje kako ljudi promišljaju kratkoročno. S druge strane, kad smo svjesni toga da Hrvatska u ovom trenutku ima ogromne resurse vode, među prvih smo nekoliiko zemalja EU-a po vodnom resursu, a on se gubi, moramo razmišljati kako tome doskočiti. Naša ulaganja u vodnokomunalnu infrastrukturu riješit će dio problema na nacionalnoj razini”, kazuje ministar Tomislav Ćorić.
“Hrvatske vode su tu da osiguraju sredstva za sufinanciranje. Ministar nije taj koji dolazi u općinu i detektira na kojem mjestu je pukla stara cijev. Nacionalna politika je tu da osigura prostor da svoju proaktivnost afirmiraju u vidu rasta standarda svojih građana.”
Ćorić ističe da je naša plinska infrastruktura dobro je razvijena, ali nije nešto što nam je u ovom trenutku prioritet. Za razliku od drugih zemalja, mi nemamo problem odakle će doći plin. “Kao pitanje nam se otvara kako postojeću plinsku infrastrukturu otvoriti budućnosti, a budućnost su ‘neki novi plinovi’ – kada vodik uđe u značajniju upotrebu u značajniju upotrebu da infrastruktura bude na raspolaganju.”
Kaže da je korist Hrvatske od nuklearne energije očita. “Prije svega, nismo licemjeri i nema razloga da to budemo. Hrvatska godinama dio potrebe električne energije dobiva iz NE Krško, suvlasnici smo pola Krškog”, rekao je, dodavši da su zainteresirani za sufinanciranje NE Krško 2.
“Zanimljivo nam je ogromnu količinu el. energije koju ćemo proizvesti iz obnovljivih izvora energije na neki način nadopuniti stabilnim izvorima, a to je nuklerna energija”, rekao je. Gradnja nuklearke na području Hrvatske nije opcija te bi izgradnja takvog postrojenja bila bi problematična.
“Od obnovljivih izvora energije se više ne može pobjeći, ona su tu. Da smo ranije krenuli u obnovljive izvore energije i u afirmaciju električnih automobila, udar cijena iz fosilnih goriva bio bi manji”, istaknuo je ministar Ćorić.
Rekao je i da se termoelektrana Plomin zatvara, a detalje će otkriti premijer u Glasgowu.