Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić jučer je nakon sjednice Predsjedništva vladajuće stranke izjavio kako će uskoro uslijediti teški pritisci Europske unije i Amerike na Srbiju te da je pred njima težak period. O preslagivanju karata na Balkanu dugo se priča, osobito otkako je na vlast u Americi došao demokrat Joe Biden. Pored gorućeg pitanja Daytonskog sporazuma tu je i problem Kosova koje Srbija odbija priznati unatoč težnjama da uđe u EU.
O tome kako trenutno izgleda politika Zapada prema odnosu Srbije i Kosova za Dnevno je govorio docent Petar Popović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu kojem je međunarodna politika predmet znanstvenog interesa.
Prema njegovom viđenju, Europska unija i SAD nastavit će gurati ovaj problem pod tepih u nadi da će jednog dana doći do promjene vlasti u Srbiji. Pritom napominje, kako posljednji potezi zapadne politike upućuju na nekoliko ustupaka prema Beogradu, u prvom redu stvaranja mini-Schengen zone gdje bi Srbija trebala imati dominantnu ulogu.
“Ima jedan paradoks u ovoj priči. S jedne strane Europa je bila oduševljena pobjedom Bidena zbog jačanja euro-atlantskih veza, a s druge strane Srbiju i Kosovo se gura u takozvani mini-Schengen. On bi trebao objediniti u tu bescarinsku zonu Kosovo, Albaniju, čime bi se neutralizirala politička tenzija da Kosovo ulazi u bescarinsku zonu sa Srbijom-tu je Albanija igrala ulogu po starom geografskom planu takozvanog zapadnog Balkana- te Bosna i Hercegovina. Jedino je Crna gora tu bila veliki problem jer u Crnoj Gori bi naravno bio korak nazad da uđe u mini Schengen. U prvom redu zato jer je već bila u CEFTA-i zbog čega je vlast napadana da je riječ o kriminalnoj organizaciji i jer je napredovala na svom putu integracija. Sada je smijenjen dosadašnji režim u Crnoj Gori uz pomoć europskih zemalja, osobito Njemačke. Doveli su jednu otvoreno četničku vlast kako bi se Crna Gora što prije pridružila mini-Schengenu. Dakle, tu se gledalo da se pacificira taj prostor koji bi postao jedna bescarinska zona. Kosovo više ne može dići carine kao nekada da bi zaštitilo svoj kapital i tržište, što je normalno kada se gradi mlada država. Time je naravno i prekinut put Crne Gore prema Europi i sve to događa se paralelno s potpisivanjem Washingtonskog sporazuma kojeg je Trump uredio radi svojih interesa”.
Srpski svet dao političku dimenziju projektu mini-Schengena
“Zato je i ubačen onaj dio da se veleposlanstva presele u Jeruzalem. Puno je teorija što je time zapravo htio postići i postavlja se pitanje je li uopće bio cilj rješavanje problema na Kosovu, ili je to samo bio biznis kojim je Trump želio pripremiti teren za izgradnju plinovoda koji bi išao od Izraela preko Mediterana. Srbi su taj sporazum slavili kao veliku pobjedu jer će se prema njihovom viđenju, priznanjem Izraela, Kosovari morati pravdati pred islamskim svijetom zašto su priznali Izrael. Srbi su dobili Ameriku na svoju stranu i dobit će tu mini-Schengen zonu koja će biti stopljena kao jedna bescarinska zona u kojoj je Kosovo koje se nije razvilo, gdje je Crna Gora naj naprednija, ali u kojoj je naravno Srbija najjači igrač i koja će uvjetovati igru. To je logika. Treba ovdje napomenuti kako je upravo u vrijeme rađanja ideje o mini-Schengenu Vučić aktualizirao pitanje ‘Srpskog sveta’ čime je definitivno dao političku dimenziju tom projektu.
Srbija je tamo gdje je srpski proizvod”, zaključuje Popović.
Srbija je dobila potporu iz Njemačke
“Njemačka trenutno jako podupire srpsku politiku. Angela Merkel je osobno na telefon razgovarala s Vučićem prije potpisivanja Washingtonskog sporazuma i pritom mu dala potporu. Zašto je to tako, to je pitanje. Jedan od mogućih razloga je taj da se potpuno poništi Engleski utjecaj na Balkanu, a s druge strane žele što prije stopiti taj prostor u jedan paket i primit ga u Europsku uniju koja se raspada uslijed Brexita. To je prva stepenica kako god to tko tumačio. I Frederica Mogherini je svojedobno kazala da je zadaća ove generacije proširiti i ujediniti Europsku uniju na cijelom svom kontinentu. Oni se žure i to je jedan od razloga”, priča nam Popović te napominje kako se Europska unija potiho nada da će jednog dana u Srbiji na vlast doći opcija koja će i formalno priznati Kosovo.
Srbija je praktički priznala Kosovo
“To je ono što smo vidjeli sa Washingtonskim sporazumom i sa svim potezima koji su do sada povučeni. Stvar je u tome da je Srbija de facto priznala Kosovo kada je prihvatila EUR-lex i kada je prihvatila mini-Schengen. Ali, nitko u Srbiji ne može doći na vlast i javno reći da je Kosovo nezavisno i de jure ga priznati. Ipak, Kosovo gotovo da je priznato, sama činjenica da pregovaraju tamo o Kosovskoj Mitrovici govori u prilog tome da priznaju činjenično stanje. Ta politika je tipično guranje pod tepih. Pretpostavljam da se s time odugovlači jer se gleda da kroz mini- Schengen i kroz
sve toga da Srbija što prije pristupi EU, da će doći do takvog raspoloženja da će se to priznati samo kao neka tehnička stvar. Ne znam razumiju li vani da to u Srbiji nitko nikada neće napraviti. Nitko nema snage da bude novi Miloš Obilić. Bez tog formalnog dijela Srbija neće ući u EU, ali to je proces koji će trajati. Europa se nada promijeni vlasti koja bi bila spremna to učiniti. Dok su ovi na vlasti to se sigurno neće dogoditi. Ali, nekad u budućnosti možda dođe pro-europska demokratska vlast koja će to priznati kao faktičko stanje. Međutim, to su sve spekulacije. Riječ je o jednom političkom ćorsokaku i situacija će se odvijati tako što će se to stavljati pod tepih”, kaže Popović, a na pitanje u kojem smjeru bi Srbija mogla ići po pitanju Republike Srpske i Crne Gore Popović odgovara kako je teško reći, ali da je promjenom vlasti Crna Gora na putu prema neformalnom ukidanju državnosti.
Crna Gora će biti pojedena država
“Za BiH je teško reći. Prijetnje referendumom o samostalnosti treba uzeti sa zadrškom, pitanje je koliko je to realno i mislim da se to često koristi u neke dnevno političke svrhe. Međutim, Crna Gora je gotova stvar. To će biti pojedena država. Nemaju apsolutno nikakvu potporu izvana i definitivno nemaju nikakvu potporu EU. Biden bi možda mogao nešto promijeniti u smislu da se vrati neka pro-crnogorska opcija na vlast, ali ovako se ništa neće promijeniti. To jedna u prvom redu nesposobna vlast koja tamo vlada, a s druge strane tenzije su ogromne. Jedini način na koji se Crna Gora mogla održavati je jedna šira koalicija sa Albancima i muslimanima. Ako i oni sada vide da se u toj državi ide na neku vrstu neformalnog ukidanja državnosti i pretvaranja Crne Gore u neku provinciju Srba koji žive izvan Srbije onda će se i oni začahuriti u svoje pozicije. Sumnjam da može doći do oružanog sukoba, ali nasilja na ulicama bi moglo biti. To sve ovisi o tome koliko će ova vlast izdržati jer prvih 100 dana vlade nije prošlo bajno”, zaključuje Popović