Milanović je svojim izjavama o BiH ponovno podigao popriličnu buru. Posebno su očito zasmetale izjave Milanovića koji je u više navrata govorio kako je visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt nelegalni predstavnik, budući da ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Iz Ureda visokog predstavnika reagirali su diplomatskom notom hrvatskom veleposlanstvu u Sarajevu.
Schmidt se u prosvjednoj noti referira na Milanovićeve izjave i podsjeća da je Hrvatska potpisnica Daytonskog sporazuma i Aneksa 10, odnosno Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja, u kojem se definira i djelovanje visokog predstavnika.
“Ured Visokog predstavnika, u ovom kontekstu, ljubazno moli hrvatske vlasti da se suzdrže od iznošenja neutemeljenih optužbi o imenovanju i statusu Visokog predstavnika”, piše Schmidt u prosvjednoj noti hrvatskom veleposlanstvu u BiH.
Rusija se, podsjetimo, protivila izboru Schmidta kao stalna članica Vijeća sigurnosti, pa ga Vijeće za implementaciju mira, odnosno njegov Upravni odbor, nisu jednoglasno imenovali. Njegovom imenovanju protivio se i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, a i on, kao i Milanović, smatra da je nelegalno izabran.
U Vijeću sigurnosti nije donesena rezolucija o njegovu imenovanju. I dok s jedne strane Rusija i Srpska, kao i Milanović, tvrde da nije legalno izabran jer nije bilo rezolucije, međunarodna zajednica kaže da za to ni nije trebala rezolucija, te da ni njegov prethodnik nije izabran na taj način, piše Jutarnji list.
Kada je Schmidt prvi put nakon što je izabran, 11. lipnja govorio na sjednici Vijeća sigurnosti, Rusija i Kina su bile protiv toga, ali je ipak predstavio prvo izvješće o BiH, u kojem je kritizirao Dodika, ali i najave HDZ-a BiH da će pokrenuti procese uspostave trećeg entiteta ukoliko ne dođe do dogovora o izmjeni izbornog zakona koji bi Hrvatima garantirao jednakopravnost u izboru svojih političkih predstavnika u vlasti.
Predsjednik Milanović više je puta u zadnjih mjesec dana govorio da je Schmidt nelegalno izabran, te ga pozivao da koristeći bonske ovlasti izmijeni izborni zakon u BiH.
Ustavni sud BiH presudio je 2016. u slučaju Ljubić da postojeći izborni zakon BiH diskriminira konstitutivne narode jer omogućuje brojnijim Bošnjacima da biraju dio hrvatskih predstavnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH.
Schmidt je već iskoristio bonske ovlasti kako bi nametnuo odluku o financiranju nadolazećih izbora u BiH nalažući izdvajanje punog iznosa od 6.3 milijuna eura koliko je tražilo Središnje izborno povjerenstvo nasuprot 4.8 milijuna koliko je odobrilo Vijeće ministara BiH.