Iz dana u dan cijene osnovnih namirnica rastu, dojučerašnji odlasci na kave pomalo postaju luksuz, energetska kriza počinje se osjećati u svakom kućanstvu u Hrvatskoj, a djeca u školama, kad već nemamo predmet osnove ekonomije, na svojoj će koži naučiti što znači riječ – inflacija. Vlada periodično donosi takozvane mjere i intervenira u tržište, no zasad nikakvog pozitivnog učinka državna intervencija nije donijela za građane i ekonomiju. I nakon dvije godine epidemije u kojima se svijet promijenio uzduž i poprijeko i u kojima su se nakon nekoliko desetljeća izmijenile brojne životne navike i obrasci, nastavlja se doba neizvjesnosti, straha, ekonomskog disbalansa i dramatičnih preokreta na gotovo dnevnoj razini. Kroz povijest je poznato da se u kriznim vremenima, a više ni najoptimističniji ili vladama najbliskiji ekonomisti ne mogu opovrgnuti da svijet definitivno jest u velikoj krizi, na oba politička pola pojavljuju rubni i u najmanju ruku populistički nastrojeni pojedinci i grupacije koje zatim prerastaju u jake političke stranke.
Točka prekretnice
A u kriznim vremenima najugroženiji i najpogođeniji se hvataju za svaku slamku spasa i očekuju pomoć od bilo koga, traže svoje spasitelje i heroje i nadaju se da će im netko pomoći u borbi za opstanak i egzistenciju. Prošle godine već smo svjedočili socijalnim neredima diljem Europe zbog nezadovoljstva epidemiološkim mjerama, a koloplet čimbenika koji su se na to nadodali ove godine i nakon početka ruske invazije na Ukrajinu mogli bi podebljati nezadovoljstvo građana i upitno je što nam donosi nova jesen. Politički analitičar i komentator Davor Gjenero smatra kako je u ovakvim vremenima praksa jasna te se zaista svakakviekstremisti pojavljuju na sceni predstavljajući se kao instant rješenja za sve probleme nesretnih građana. “Uvijek kad imate veliku ekonomsku i društvenu neizvjesnost i situaciju u kojoj velike skupine ljudi žive lošije danas nego prije nekoliko godina, rade lošije plaćene poslove nego prije, njihov novac manje vrijedi nego prije, javlja se prostor za iracionalnosti u političkom životu”, rekao nam je analitičar Gjenero.
Ipak, ovaj prekaljeni politički i društveni kroničar smatra kako u Hrvatskoj nismo još prešli točku prekretnice te da nismo vidjeli sve. “Meni se čini da još nema toliko tjeskobe u javnosti koliko bi se moglo očekivati. Još imamo relativno visoku zaposlenost, nemamo drastičan pad prihoda i kupovne moći prosječnog hrvatskog kućanstva. Vidjet ćemo što će se događati na jesen, svakako su mogući razni stresovi na koje treba biti pripremljen. Nedostatak povjerenja u političke institucije, a to je kod nas oduvijek jako izraženo, pogoduje pojavi manipulatora koji pokušavaju graditi svoju političku poziciju na iracionalnom strahu i sebe predstavljaju kao spasitelje”, objasnio je Gjenero.
Pozadina priče
Ovaj analitičar ne skriva da nije fan predsjednika Zorana Milanovića, i sada je upro u njega prstom kao u jednog od potencijalnih podupirača radikalnih ideja i grupacija. “Imamo jednog takvog manipulatora prepoznatljivog i u ovom kontekstu. Ono što radi Zoran Milanović izuzetno je opasno. Ako u nekomu vidim natruhe ekstremističkih i radikalizirajućih stavova, to je svakako predsjednik Milanović. On stalno tvrdi da su u Vladi kukavice koje se ne usude lupiti šakom o stol poput recimo njega i govori ljudima kako se trebaju ponašati”, zaključio je Davor Gjenero.
Imala je i Hrvatska primjera radikalizma i problema s ekstremističkim skupinama u posljednje vrijeme pa je tako nedavno javnost ostala frapirana izgredom Torcide na autocesti, kada su u sačekuši napali hrvatsku policiju i žestoko se sukobili. Povijest navijačkih izgreda je debela, a slučaj zbog kojeg je premijer Plenković mnoge prozivao i za terorizam jest napad na Markovu trgu u kojem je mladić upucao policajca, a do danas nije utvrđeno što se i zašto dogodilo iako upućeni svjedoče da su mete trebali biti Vladini službenici.
Psiholog Antun Palanović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu objasnio je stručnu pozadinu priče i kako porast siromaštva i neizvjesnosti utječe na ljudsku psihologiju i ponašanje. “Inflacija je trenutno pitanje koje možda i najviše brine javnost. Kada se dogodi period inflacije, imamo svojevrstan paradoks. S jedne strane, ljudi osjećaju potrebu da kupuju što više sada dok su cijene još niske, obično se kupuju namirnice s dugim rokom trajanja poput brašna, ulja ili stvari poput namještaja. S druge strane, ljudi zbog neizvjesnosti osjećaju veću potrebu da štede novac. Koji je od ova dva ishoda vjerojatniji? To ovisi o kupovnoj moći ljudi i o stopi inflacije. Konkretno, ako imate nisku kupovnu moć, tada imate i manju mogućnost štednje, a ako uz to očekujete da će inflacija biti visoka, tada je vjerojatnije da ćete više trošiti kako biste imali zalihe za crne dane. Ovo, nažalost, može dovesti do svojevrsnog samoispunjavajućeg proročanstva – drugim riječima, što se ljudi više boje inflacije i više troše, to je veća vjerojatnost da će cijene dodatno rasti u budućnosti”, objasnio je Palanović i dotaknuo se emocije straha koja je kroz povijest, nažalost, prouzročila velike nevolje i zla.
“Strah je snažna emocija, pogotovo kada se kao kolektiv brinemo o vlastitoj egzistenciji. Takav kolektivni strah može dovesti do toga da ljudi na neko vrijeme stave na stranu svakodnevne ideološke podjele kako bi reagirali na loše stanje i pokrenuli neku društvenu promjenu. Primjerice, to bi se moglo vidjeti ako dođe do prosvjeda protiv vlasti, pogotovo ako se nastavi rast cijena. Pitanje je hoće li takvi prosvjedi uroditi plodom. Primjerice, mogu zamisliti scenarij u kojem Vlada pod pritiskom građana počne dodatno intervenirati u rast cijena, što bi dugoročno moglo imati loše posljedice za ekonomiju. Drugi način na koji možemo očekivati da će strah djelovati na razini je pojedinca – ne bi nas trebalo iznenaditi ako se ljudi nastave iseljavati u zapadne zemlje u potrazi za egzistencijalnom sigurnošću”, rekao je psiholog.
Porast ekstremizma
A koliko utjecaja na sve imaju mediji i je li industrija straha uzela previše maha? “Mediji sigurno imaju utjecaj na ove procese. Ranije sam spomenuo samoispunjavajuće proročanstvo vezano uz inflaciju. Ako vi svaki dan na naslovnicama portala i medija čitate o rastu cijena, veća je šansa da će to utjecati na vaše potrošačko ponašanje. Istovremeno, zar možete kriviti medije što pišu o inflaciji koja je trenutno aktualna tema? No pitanje je koliko se u medijima možete kvalitetno informirati o ekonomskim posljedicama inflacije i potrebnim mjerama. Jesu li u medijima podjednako zastupljeni ekonomisti s različitim mišljenjima o temi ili jedino možete čitati jedan stav, jedan pristup problemu”, pita se psiholog Palanović.
A može li doći do porasta ekstremizma i pojave neke radikalne grupacije, Palanović je objasnio na povijesnom primjeru. “Recimo, pogledajte primjer Njemačke nakon Prvoga svjetskog rata kao jedan ekstremni primjer toga kako se loše materijalno stanje može iskoristiti da se ljudi nahuškaju na nekog izmišljenog neprijatelja i da im se pojača neki osjećaj grupnog identiteta kroz tu priču ‘mi protiv drugih’”, objasnio je.
Politički analitičar i komentator Karlo Jurak također smatra da može doći do većih socijalnih nereda kao odgovor na krizu, no to ne mora nužno značiti da će se isprofilirati neka radikalna politička stranka. “Može doći do socijalnih nereda, ali oni neće imati jasnu političku artikulaciju, kao što neće značiti ni profilaciju neke političke opcije. To onda uvijek s vremenom dovede do entropije, tj. razvodnjavanja prosvjeda, do njegova samoukidanja. U tom smislu, nema nekih novih radikala koji bi se mogli pojaviti, a ni nitko od onih ‘starih’ nema neki monopol na trenutne probleme da bi to mogli politički kapitalizirati. Eventualno bi opet mogli isplivati na neko vrijeme neki već zaboravljeni, možda Živi zid i Kolakušić, ali to je već razina jače spekulacije”, rekao je analitičar.
Najveća kriza
Može li u toj cijeloj zbrci doći do prijevremenih, iznenadnih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj? “Ne vjerujem da će doći do prijevremenih parlamentarnih izbora jer bi to značilo da bi netko od članova vladajuće većine otkazao podršku Plenkoviću, a ni najmanje se ne nazire da bi to itko učinio. Pa ni HDZ-ovci ne vide ništa od toga da sad rade o glavi moćnom Plenkoviću u vrijeme višestrukih kriza”, smatra Jurak.
Na pitanje jesmo li trenutno možda i u najvećoj krizi koju smo spoznali tijekom ljudske povijesti, Jurak daje malo smireniji odgovor, no upozorava: “Nisam sklon apokaliptičnim prognozama, pa ni nekom gatanju o najvećoj društveno-političko-ekonomskoj krizi. Zadržat ću skromnost i ne bih uopće o tome još, naročito ne u tim terminima, spekulirao. Ipak, moram istaknuti da će moguće nezadovoljstvo biti potaknuto i time što će se sankcije Rusiji vratiti kao bumerang, što može ići na ruku ‘EURO i NATO skeptičnim’ opcijama”, zaključio je Jurak.