Kada se ulazeći u konflikt s premijerom Andrejom Plenkovićem predsjednik Zoran Milanović borio za svoju kandidatkinju za predsjednicu Vrhovnog suda profesoricu Zlatu Đurđević tvrdio je da je hrvatskom pravosuđu potrebna reforma, iako Đurđević u Saboru nije prošla, saborska većina ovih je dana potporu dala novom Milanovićevom kandidatu, donedavnom sucu Trgovačkog suda u Zagrebu Radovanu Dobroniću koji je snage odmjeravao sa sucem Marinom Mrčelom s Vrhovnog suda.
Kako za sada i stvari stoje, Dobronić će prema izjavama iz prvih intervjua koje je odaslao javnosti reformu pravosuđa početi provoditi od pitanja na kojima se nacija ionako od ranije ideološki dijeli tako se u razgovoru za Jutarnji dotakao pozdrava Za dom spremni za kojega kaže da je nedopustiv u svakoj prilici.
“Pod tim su pokličem ljudi bili ubijani bez ikakvog povoda i razloga. To je civilizacijsko, a ne ideološko pitanje”, ustvrdio je Dobronić interpretirajući ono što je izrekao i u svojem programu, a na što je tijekom glasanja o njemu ukazivao saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović.
Dok je Hasanbegović problematizirao Dobronićevo imenovanje on se sastajao sa po HDZ spornoj Đurđević otkrivajući kako će je i dalje angažirati te pitati za savjet. Savjete koje je od Đurđević po svemu sudeći već usvojio jesu oni koji se odnose na protivljenje izručenja Udbaša Perkovića i Mustača njemačkom pravosuđu unutar kojega su osuđeni za likvidaciju hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića. I na tu temu Dobronić je u svojem programu bio iznimno jasan.
Isto tako, bilo je puno govora o europskom uhidbenom nalogu. lako to nije grana prava kojom sam se bavio, mislim da je jedna stvar nesporna. Ako je riječ o primjeni EU prava i to onog koje je obvezujuće, onda naše tumačenje i primjena tog prava mora biti u skladu s onom praksom koju je usvojila većina zemalja EU-a i koju je već, eventualno, potvrdio i sud EU-a, dakle nikakva posebna hrvatska praksa s tim u vezi, a koja bi bitno odstupala od prakse ostalih zemalja članica, nije moguća.
Budući da se ovdje radi o izručenju hrvatskih državljana i pitanju njihovih osobnih sloboda i ljudskih prava (makar i da su počinili kaznena djela) potrebno je čim prije preispitati praksu, a na raspravu treba pozvati i predstavnike akademske zajednice, s obzirom na važnost ovog pitanja kako iz motrišta primjene prava EU-a tako i iz motrišta zaštite ljudskih prava i pravne sigurnosti”, navodi se u programu Milanovićeva kandidata, iz kojega je jasno vidljivo da ni predsjednik baš i nije onakav desničar za kakvoga se u javnom prostoru predstavlja. A s druge strane, također treba napomenuti kako je sudac Mrčela među prvima bio zagovornik izručenja Perkovića i Mustača te da je radi toga ušao u sukobe s Đurđević.